Nepodudaranje između znanja i vještina raspoložive domaće radne snage, starenje stanovništva, te izražena sezonalnost crnogorske ekonomije glavni su razlozi nedostatka radne snage u Crnoj Gori koje je nedavno istraživanje Privredne komore Crne Gore ponovo svrstalo među neke od ključnih biznis barijera u Crnoj Gori – rekao je, između ostalog, za Pobjedu direktor sektora za istraživanje i analize u PKCG Miljan Šestović, ukazujući da ovaj problem nije više vezan samo za sezonske i operativne poslove, već i za profesije poput ljekarske, inženjerske, te softverske.
– Dugoročna promjena strukture crnogorske ekonomije, njena dominantna usmjerenost ka uslužnim djelatnostima postepeno je uticala i na interesovanja mladih, izbor obrazovnih profila i percepciju zanimanja za kojima postoji najveća potreba na tržištu rada – rekao je Šestović.
Sezonalnost i obrazovni sistem
Ukazuje da je gašenje dijela industrijskih kapaciteta i smanjenje obima pojedinih proizvodnih djelatnosti doveo do toga da dio radnika ne može da koristi iskustvo i kvalifikacije, dok istovremeno obrazovni sistem i dalje ne proizvodi dovoljno kadrova, posebno u uslužnim djelatnostima kakve su građevinarstvo, hotelijerstvo i trgovina. Imajući u vidu da radnici teže stabilnom zaposlenju, sezonalost je uticala da posao traže na drugim tržištima gdje su povoljniji uslovi ili sezona duža. Problem sa radnom snagom se registruje i u poljoprivredi, saobraćaju i logistici u kojima tokom sezone dolazi do značajne potrebe za radnicima, prenosi Pobjeda.
– Posebno je izražen izazov u turizmu i ugostiteljstvu tokom ljetnje turističke sezone, kada dolazi do naglog povećanja potrebe za zaposlenima različitih profila, od pomoćnog i operativnog osoblja do stručnih i menadžerskih kadrova. Kako turistička ponuda Crne Gore postaje kvalitetnija i kompleksnija, rastu i očekivanja gostiju, a samim tim i potreba za kvalifikovanom i iskusnom radnom snagom.
Građevinski sektor se takođe suočava sa ozbiljnim izazovima, posebno kada je riječ o zanatskim i stručnim profilima, kojih je na tržištu rada sve manje. Poslodavci u trgovini, poljoprivredi i sektoru saobraćaja sve češće imaju poteškoće da obezbijede dovoljan broj zaposlenih za nesmetano odvijanje poslovnih aktivnosti, naročito u periodima pojačane sezonske tražnje – navodi Šestović.
Stalni sezonac
Vlada je prije nekoliko mjeseci u skupštinsku proceduru stavila prijedlog zakona o stalnom sezoncu kojim je planirano rješavanje problema nedostatka radne snage. I u PKCG i u Uniji poslodavaca Crne Gore (UPCG) vide šansu u ovome, ali i jedni i drugi ukazuju da to nije dovoljno za rješavanje problema koji je iz godine u godinu sve izraženiji.
Zamjenik generalnog sekretara UPCG Filip Lazović navodi da su upravo oni prije skoro deceniju institut stalnog sezonca prepoznali kao alat koji može pomoći pri rješavanju problema nedostatka radne snage, posebno u turizmu, građevinarstvu i poljoprivredi. Lazović u tome vidi potencijal da se u određenoj mjeri ublaži problem, ali dodaje da se bez višegodišnje primjene ne može ni govoriti o efektima. Ipak, ovaj prijedlog zakona, iako je stavljen na dnevni red, još nije bio predmet odlučivanja poslanika.
– Imajući u vidu da smo na pragu glavnog dijela ljetnje turističke sezone, a da predmetni zakon još nije usvojen, teško je očekivati da će ove sezone on imati bilo kakvu, a naročito masovnu primjenu – ocijenio je Lazović za Pobjedu.
Šestović naglašava da poslovna zajednica smatra da bi stalni sezonski radnik mogao pozitivno uticati na tržište rada kada je riječ o kontinuitetu angažovanja sezonske radne snage, na veću predvidivost poslovanja i sigurnost zaposlenih. Smatra da bi mogao doprinijeti i većoj stabilnosti poslovanja u oblastima u kojima je ovaj problem prepoznat.
– Međutim, ocjena privrede je da ovaj zakon sam po sebi neće biti dovoljan da riješi problem nedostatka radne snage. Na domaćem tržištu rada i dalje ne postoji dovoljno interesovanje za veliki broj sezonskih i operativnih poslova, zbog čega će privreda i u narednom periodu biti upućena i na angažovanje strane radne snage – navodi Šestović.
Ipak, kako dodaje, dugoročno rješavanje tog problema zahtijeva dodatno unapređenje poslovnog ambijenta, razvoj cjelogodišnje ekonomije, snažnije povezivanje obrazovanja i potreba privrede te fleksibilniji model angažovanja radne snage.
Radne dozvole strancima
Privrednici godinama ovaj problem rješavaju praktično samostalno, tako da je u Crnoj Gori primjetan sve veći broj radne snage iz inostranstva. Šestović navodi da njihovi podaci govore da je lani najveći broj dozvola za privremeni boravak i rad izdat državljanima Turske, Srbije, Ruske Federacije, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine i Albanije.
– Tradicionalno, poslodavci su se u najvećoj mjeri oslanjali na radnu snagu iz zemalja regiona, prije svega zbog sličnog jezika, jednostavnije komunikacije, poznavanja tržišta i lakšeg prilagođavanja radnom okruženju. Međutim, posljednjih godina sve je izraženiji trend angažovanja radnika i sa udaljenijih tržišta, imajući u vidu da dio radne snage iz regiona sve češće posao traži na drugim evropskim tržištima, prije svega Hrvatskoj, Sloveniji i državama zapadne Evrope – navodi Šestović, dodajući da je najveći broj dozvola izdat na Primorju i u Podgorici.
Privreda je, kako objašnjava Šestović, razvila određene mehanizme prilagođavanja ovim okolnostima pa se ranije planira angažovanje i više se ulaže u zadržavanje radnika. Ipak, ni to ne rješava problem, jer bez efikasnijeg institucionalnog odgovora, unapređenja tržišta i dugoročnijeg strateškog pristupa, nedostatak radne snage će i dalje biti jedno od ključnih ograničenja razvoja više djelatnosti crnogorske privrede.
S druge strane, kako ukazuju i Lazović i Šestović, administrativne procedure za angažovanje radnika iz inostranstva su i dalje složene i vremenski zahtjevne.
Lazović ocjenjuje da bi Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) moglo ublažiti efekte ovog problema, posebno na Primorju.
– UPCG ima stalnu komunikaciju sa njihovim predstavnicima, trudimo se prenijeti glavne probleme, prepreke i primjedbe predstavnika privrede na način i dinamiku izdavanja radnih dozvola strancima. Svjesni smo velikog opterećenja i kadrovskih deficita područnih jedinica MUP-a kod kojih u najvećem broju slučajeva prepoznajemo posvećenost i namjeru da se prepoznate anomalije otklone i da se, u mjeri mogućeg, udovolji urgentnim zahtjevima privrede. Konkretni administrativni problemi na koje privrednici najčešće ukazuju su neujednačenost postupanja, problemi oko vize D, problemi oko prepoznavanja stranih elektronskih dokumenata, kao i traženje dokumenata koja se mogu pribaviti po službenoj dužnosti – navodi Lazović.
Na pitanje Pobjede da li se sa tolikim čekanjem dozvola može obezbijediti dovoljno radnika za ovu sezonu, Lazović navodi da je to teško procijeniti.
– Teško je odgovoriti, jer to zavisi od više faktora poput odziva domaće radne snage za rad na sezonskim poslovima, brojnosti turista, stanja u konkurentskim turističkim destinacijama, globalnim kretanjima radne snage i sl. Ipak, imajući sve ovo u vidu očekujemo da će i ove sezone privrednici ukazivati na poteškoće u vezi sa efikasnošću i dinamikom izdavanja dozvola i drugih pratećih procedura – navodi Lazović.
Država konkurent privredi
Na pitanje Pobjede da li su privrednici osuđeni na to da se sami snalaze, Šestović navodi da uglavnom to jeste tako, ali da je to i logično imajući u vidu da je riječ o tržišnoj ekonomiji. Ipak, kako dodaje, tržište rada je jedno od ključnih razvojnih pitanja države i to zahtijeva snažniji sistemski pristup.
– Posebno treba imati u vidu da je država posljednjih godina i sama postala značajan konkurent privredi na tržištu rada, naročito u dijelu administracije i javnih službi, što dodatno utiče na raspoloživost radne snage za privatni sektor. Zbog toga je važno da država dugoročno radi na stvaranju efikasnog i održivog sistema tržišta rada, koji neće biti usmjeren samo na kratkoročno obezbjeđivanje nedostajućih radnika, već i na razvoj domaćih kadrova, njihovo zadržavanje na domaćem tržištu rada i efikasnije uređivanje procedura za angažovanje sezonske i strane radne snage tamo gdje je to neophodno. Privreda ne očekuje da država pronalazi radnike pojedinačnim kompanijama, ali očekuje predvidiv, efikasan i strateški postavljen sistem koji će omogućiti da tržište rada funkcioniše stabilnije i dugoročnije održivo – navodi Šestović.
Zato naglašava da je neophodno raditi na tome da se veći dio domaće radne snage aktivira i zadrži na našem tržištu rada, obezbijediti podsticaje za zapošljavanje, razvoj cjelogodišnjih poslova, jačanje produktivnosti, unapređenje uslova poslovanja i snažnije povezivanje obrazovnog sistema sa potrebama privrede.
– Potrebno je dodatno unaprijediti i administrativne procedure za angažovanje strane radne snage, odnosno pojednostaviti procedure, digitalizovati proces i obezbijediti efikasniji institucionalni okvir, kako bi privreda mogla pravovremeno reagovati u periodima povećane potrebe za radnicima. Takođe, značajan doprinos moglo bi dati i kvalitetnije uređivanje rada agencija koje posreduju u angažovanju stranih radnika, intenzivnije zaključivanje bilateralnih sporazuma sa državama iz kojih dolazi radna snaga, kao i jačanje konzularnih i administrativnih kapaciteta kako bi procedure bile brže i efikasnije – smatra Šestović.
Pročitajte još:
Obrazovni sistem je važan dio rješavanja ovog problema, ocjenjuje, a privreda i obrazovne institucije moraju snažnije sarađivati na kreiranju kadrova za deficitarna zanimanja kroz praktičnu nastavu, dualno obrazovanje, prekvalifikacije, dokvalifikacije i specijalističke obuke.
– Dugoročno posmatrano, samo koordinisan pristup države, privrede i obrazovnog sistema može dati održive rezultate u rješavanju problema nedostatka radne snage u Crnoj Gori – zaključuje Šestović.
Priprema nezaposlenih
Iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) su Pobjedi kazali da su intenzivno radili na pripremi nezaposlenih za sezonske poslove, te da su organizovali sajmove zapošljavanja u deset opština od Podgorice ka sjeveru, brojne prezentacije te direktne konsultacije sa nezaposleniima.
– Od početka godine zabilježeno je značajno interesovanje za sezonskim radom, primarno u ugostiteljstvu, turizmu i građevinarstvu. Ukupno 1.307 lica iskazalo je interesovanje za ove poslove. Ova dinamika se uglavnom odnosi na opštine u središnjem i sjevernom dijelu Crne Gore, dok je potražnja i zainteresovanost za rad u primorskim opštinama tradicionalno na znatno višem nivou – kazali su Pobjedi iz ZZZCG.
S druge strane, poslodavci su oglasili slobodna radna mjesta za ukupno 970 izvršilaca, od čega je zaposlenje po ponuđenim uslovima prihvatilo 470 lica.
Naglašavaju da su na sajmovima učesnici imali priliku da se neposredno upoznaju sa ponudom sezonskih poslova, zahtjevima poslodavaca te uslovima rada.
– Na osnovu prikupljenih podataka sa sajmova zapošljavanja, može se konstatovati da su poslodavci, njih 302 ukupno, iskazali potrebu za 2.664 radnika na sezonskim poslovima – kažu iz ZZZCG.
Najveća potreba za radnom snagom iskazana je u Herceg Novom, Tivtu i Kotoru – 1.704, u Baru 945, što zajedno čini više od 75 odsto ukupno iskazanih potreba, imajući u vidu da je taj broj u sjevernimopštinama znatno niži.
– Najveći broj iskazanih potreba poslodavaca usmjeren je na zanimanja u sektoru turizma i ugostiteljstva. Najveća potražnja evidentirana je za zanimanjima konobar, sobarica, pomoćni radnik u kuhinji, kuvar/ pomoćni kuvar … što je u skladu sa potrebama poslodavaca uoči turističke sezone – navode iz ZZZCG.
