Kinezima je najvažnije da se dogovore sa Amerikancima. Njima je pitanje carina i trgovine važnije nego Iran. Da ne bi bilo zabluda – to je primarni kineski interes, a rat u Iranu svakako će biti jedna od tema razgovora Trampa i Sija, naveo je za Biznis.rs spoljnopolitički komentator Boško Jakšić povodom predstojeće posjete američkog predsjednika Donalda Trampa Pekingu.
“Kina je zainteresovana da se taj rat što prije završi, zbog energenata, ali to apsolutno neće uticati na Trampovu poziciju jer on u Peking putuje u uvjerenju da je pobjednik u ratu protiv Irana i tako će se i ponašati. Sada je samo pitanje šta će Kinezi, recimo, ponuditi da bi on pristao da što prije prekine taj sukob. Najvažnija sfera njihovog rivalstva je trgovina i pitanje carina, tako da faktički Iran neće imati direktan uticaj na ključno pitanje razgovora u Pekingu”, ocijenio je Jakšić.
Predsjednik SAD doputovaće ove sedmice u Peking gdje će 14. i 15. maja razgovarati sa kineskim predsjednikom, a među glavnim temama mogao bi da bude i novi energetski sporazum između dvije zemlje. Američki zvaničnici navode da Vašington želi da poveća kinesku kupovinu američke nafte i tečnog prirodnog gasa (TPG), nakon što je trgovinski rat gotovo potpuno zaustavio taj dio razmjene, prenosi Reuters.
Prije uvođenja novih carina Kina je bila važan kupac američkih energenata. Uvoz američke nafte i TPG-a vrijedio je oko 8,4 milijarde dolara tokom 2024. godine, ali su međusobne carine praktično prekinule trgovinu. Posebno je pogođen TPG sektor, koji je ranije snažno oscilovao u zavisnosti od političkih odnosa Pekinga i Vašingtona.
Ovonedjeljni samit Trampa i Sija u Pekingu predstavljaće jedan od najvažnijih spoljnopolitičkih događaja njegovog mandata i pokušaj da se Tramp prikaže kao lider koji ostavlja dubok trag u svjetskoj istoriji. Kineske vlasti pripremaju ceremonijalan doček i žele da istaknu Trampa kao važnog državnika sa kojim Peking može da pregovara kao sa ravnopravnim globalnim centrom moći, navodi CNN.
Ipak, iza svečane atmosfere krije se mnogo složenija politička slika. Analitičari ocjenjuju da će samit istovremeno pokazati koliko su neke Trampove odluke, posebno rat sa Iranom i rast globalnih tenzija, počele da slabe američki uticaj i komplikuju međunarodnu poziciju Vašingtona.
Sukob na Bliskom istoku, koji je dodatno destabilizovao energetska tržišta i izazvao ozbiljne poremećaje u svjetskoj ekonomiji, još nema jasan izlaz, što baca sjenku i na samu posjetu Kini.
“Da, Kina podržava Iran, osudila je agresiju, ali sve je to uglavnom u sferi retorike. Kina je bila veoma obazriva oko toga. Kinezi, kao i Rusi, ne žele mnogo da se zamjere Trampu i da ga iznerviraju, tako da je ta podrška Iranu više retorička nego neka mogućnost koja bi vodila do toga da Iran bude povod američko-kineske konfrontacije”, rekao je Jakšić.
Neuspjeh Trampa da ostvari jasnu pobjedu u sukobu sa Iranom, kao i ozbiljne posljedice koje je rat izazvao po svjetsku ekonomiju, otvorili su nova pitanja o stvarnoj snazi i uticaju SAD, što bi Kina možda mogla da pokuša da iskoristi u sopstvenu korist, ističu neki američki analitičari.
Dodatni problem za američkog predsjednika predstavlja činjenica da je Iran odbacio njegove najnovije pokušaje da postigne dogovor i pronađe izlaz iz krize, uprkos Trampovim tvrdnjama da je Teheran pred popuštanjem.
Analitičari ocjenjuju da otpor jedne znatno slabije države američkom pritisku ostavlja utisak da je Tramp politički oslabljen i da Vašington više nema istu sposobnost nametanja svoje volje kao ranije. U takvoj atmosferi Tramp je u ponedjeljak održao sastanak sa timom za nacionalnu bezbjednost, nakon kojeg, kako navode mediji, mnogo ozbiljnije razmatra mogućnost novih vojnih akcija protiv Irana.
“Ukoliko Kinezi vide da bi eventualno insistiranje oko Irana moglo da bude kontraproduktivno, oni će odustati i okrenuti se drugim pitanjima oko kojih mogu da postignu dogovor sa Trampom. Da ne bude zabune, to je sudbina malih i srednjih zemalja kada o njima razgovaraju veliki”, zaključio je naš sagovornik.
Za razliku od ranijih susreta američkih i kineskih lidera, ovaj samit odvija se u atmosferi dubokih globalnih kriza, trgovinskih sukoba i otvorenog nadmetanja velikih sila.
Komentatori podsjećaju da svijet nije bio ovako nestabilan još od vremena kada je američki predsjednik Ričard Nikson sedamdesetih godina otvorio vrata približavanju SAD i Kine.
U svijetu punom političkih i ekonomskih potresa, kako navodi China Daily, odnosi između Kine i SAD postali su jedan od najvažnijih faktora za očuvanje globalne stabilnosti. Kao dvije najveće sile današnjice, Peking i Vašington imaju posebnu odgovornost da svoje međusobne odnose drže pod kontrolom i spriječe da rivalstvo preraste u ozbiljniji sukob koji bi mogao destabilizovati čitav svijet.
Pročitajte još:
Istorija pokazuje da nekontrolisano zaoštravanje odnosa između velikih sila često vodi ka katastrofalnim posljedicama. Uprkos brojnim tenzijama, Kina i SAD i dalje nijesu u direktnom sukobu, što se smatra ključnim osloncem današnje međunarodne bezbjednosti.
Stabilni odnosi između dvije zemlje imaju mnogo širi značaj od njihovih bilateralnih veza. Istovremeno, održavanje komunikacije između Pekinga i Vašingtona ostavlja prostor za diplomatska rješenja i pregovore u kriznim situacijama širom svijeta.
Trgovinski deficit SAD u robnoj razmjeni sa Kinom značajno je smanjen 2025. godine. Iznosio je 202,1 milijardu dolara, što predstavlja pad od 31,6 odsto u odnosu na 2024. Do smanjenja deficita došlo je zbog pada američkog uvoza iz Kine na 308,4 milijarde dolara, dok je američki izvoz u Kinu pao na 106,3 milijarde dolara. Iako je ukupna bilateralna trgovina tokom 2025. opala za 18,7 procenata, razmjena je i dalje izrazito neuravnotežena, jer Kina zadržava veliki suficit, posebno u sektoru industrijskih proizvoda.
