Kina je objavila da je dostigla kapacitet koji joj omogućava da istovremeno gradi čak 50 nuklearnih reaktora. Prema izvještaju Kineskog udruženja za nuklearnu energiju (CNEA) i mnogih drugih svjetskih medija, zemlja je u potpunosti ovladala kompletnim ciklusom – od dizajna do izgradnje – čime je prešla iz faze „praćenja“ u fazu globalnog liderstva u nuklearnoj tehnologiji. – prenosi eKapija.
Dok kriza u Hormuškom moreuzu i rat na Bliskom istoku iznova pokazuju ranjivost lanaca snabdijevanja fosilnim gorivima, Kina ubrzava svoju nuklearnu ekspanziju.
Cilj je jasan: do 2030. godine postati najveći svjetski proizvođač nuklearne energije i po instalisanom kapacitetu prestići Sjedinjene Američke Države a neki mediji na vijest čak dodaju i da ova situacija „brine Zapad.“
A kineske brojke stvarno mijenjaju računicu. U Kini se nalazi 60 komercijalnih reaktora u radu ali u izgradnji se nalazi čak 36 (više nego u ostatku svijeta zajedno). Odobreno je još 16 reaktora, čime će kapacitet dostići 125 gigavata a projekcije za 2040. godinu govore o nevjerovatnih 200 gigavata.
Samo u 2025. godini, Kina je uložila 161 milijardu juana (oko 23,6 milijardi dolara) u nuklearni sektor, što je porast od skoro 10% u odnosu na prethodnu godinu.
Glavni oslonac ove ekspanzije je domaći reaktor treće generacije Hualong One. Osam jedinica je već na mreži, dok je još 33 odobreno za izgradnju, što ovaj model čini jednim od najrasprostranjenijih na svijetu.
Pročitajte još:
Pored proizvodnje struje, Kina razvija i nove primjene:
-Visokotemperaturni reaktori (HTGR): koncept četvrte generacije koji će služiti za sekundarno grijanje i industrijske procese.
-Dekarbonizacija industrije: pilot projekti već koriste nuklearnu paru za potrebe petrohemijske industrije, direktno mjenjajući kotlove na ugalj.
Ali iako je uloga nuklearne energetike u stabilizaciji sistema (baseload) neprocjenjiva, nuklearna energija trenutno čini manje od 5% kineskog energetskog miksa.
