Zbog nedavnog porasta inflacije, Evropska centralna banka je preuzela inicijativu i povećala svoje ključne kamatne stope za 0,25 procentnih poena. Prema prognozama finansijskog tržišta, ove godine slijedi još jedno povećanje kamatnih stopa.
Nakon godinu dana nepromijenjenih ključnih kamatnih stopa, Evropska centralna banka (ECB) odlučila je da ih poveća za 0,25 procentnih poena, prenosi SEEbiz.
Kamatna stopa za depozitnu olakšicu, kojom ECB usmjerava monetarnu politiku i određuje kamatne stope za banke koje preko noći pohranjuju višak likvidnosti kod ECB-a, sada iznosi 2,25 posto, za refinansiranje je povećana na 2,40 posto, a za depozitnu olakšicu na 2,65 posto. Prema prognozama finansijskog tržišta, kamatne stope bi ove godine mogle ponovo porasti za četvrtinu procentnog poena.
Promjena ključnih kamatnih stopa uticaće na rast kamatnih stopa u komercijalnim bankama, te možemo očekivati da će banke biti mnogo ekspeditivnije u njihovom povećanju ili snižavanju nego što su to bile do sada u njihovom snižavanju.
Razlog za povećanje kamatne stope ECB-a je nedavni porast inflacije. Ciljana inflacija u eurozoni je dva posto godišnje. Nakon što je u februaru iznosila 1,9 posto, porasla je na 2,6 posto u martu, kada je izbio rat u Iranu, na 3 posto u aprilu, a u maju je, prema početnim procjenama Eurostata, porasla na 3,2 posto, što je najviša stopa inflacije od septembra 2023. godine. Tada je iznosila 4,3 posto, što je bio značajan pad u odnosu na prethodni mjesec, kada je iznosila 5,2 posto, dok je u januaru 2023. dostigla 8,6 posto. Procijenjena inflacija od 3,2 posto u maju uglavnom je uzrokovana rastom cijena energije, koje su porasle za 10,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Jačanje cijena energije izaziva zabrinutost da bi to moglo uticati na cijene drugih roba i usluga.
Evropska centralna banka podigla je kamatne stope ranije nego 2022. godine, usred rastuće inflacije, energetske krize i rasta cijena sirove nafte, što je dovelo do visoke inflacije. „Kada inflacija počne rasti, posebno zbog visokih cijena energije, postoji rizik da će i inflacijska očekivanja početi rasti. To može dovesti do većih zahtjeva za platama, što se zatim preliva u dodatna povećanja cijena. To može zarobiti ekonomiju u inflacijskoj spirali“, objasnio je dr. Sašo Polanec, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani.
Pročitajte još:
Prema njegovim riječima, rastuća inflacija u takvim okolnostima djeluje kao mehanizam za hlađenje ekonomije i ograničavanje inflacijskih pritisaka. „Dok više kamatne stope smanjuju ekonomsku aktivnost u kratkom roku, one mogu spriječiti još veće troškove koji bi nastali ako bi se visoka inflacija ukorijenila u očekivanjima preduzeća, domaćinstava i radnika.“
Poseban problem za Evropu, objasnio je Polanec, predstavljaju cijene energije, koje su tradicionalno visoke, dijelom zbog poreza, propisa i politika zaštite okoline. „Nije sasvim jasno da li je zaista optimalno sa stanovišta klimatske politike oporezovati energiju tako visoko, ako to ujedno smanjuje i konkurentnost evropske ekonomije. Ciljevi zaštite okoline moraju se postići, ali na način koji ne nameće preveliko opterećenje preduzećima i domaćinstvima i ne potkopava dugoročnu ekonomsku snagu Evrope“, rekao je Polanec.
