Sjedinjene Američke Države postale su najveći izvoznik nafte na svijetu, čime su prekinule višedecenijsku dominaciju Saudijske Arabije i Rusije na globalnom energetskom tržištu. Ovaj preokret dodatno jača uticaj američkih kompanija i Vašingtona na svjetsku trgovinu energentima, posebno u trenutku kada rat sa Iranom izaziva velike poremećaje u snabdjevanju naftom i mijenja ustaljene trgovinske tokove.
Uspon SAD predstavlja istorijski zaokret za zemlju koja je decenijama zavisila od uvoza bliskoistočne nafte. Tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka Amerika je bila ozbiljno pogođena arapskim naftnim embargom uvedenim zbog podrške Izraelu. Međutim, situacija se radikalno promjenila poslije 2010. godine zahvaljujući eksplozivnom rastu proizvodnje iz nalazišta škriljaca. Najprije je Amerika postala najveći proizvođač prirodnog gasa, zatim najveći proizvođač nafte, a sada i njen najveći izvoznik, javlja Reuters, prenosi Biznis.rs.
Dodatni podsticaj američkom usponu dali su problemi konkurenata. Rat Izraela i SAD protiv Irana ozbiljno je poremetio saudijski izvoz nafte, dok je ruski izvoz oslabljen kombinacijom zapadnih sankcija i ukrajinskih napada na energetsku infrastrukturu. U takvim okolnostima američki izvoz sirove nafte i derivata dostigao je u maju oko 10,5 miliona barela dnevno, što je treći mjesec zaredom dovoljno za prvo mjesto u svijetu. Za poređenje, Rusija je izvozila oko sedam miliona, a Saudijska Arabija oko 5,9 miliona barela dnevno.
Nova pozicija daje Vašingtonu snažno geopolitičko sredstvo. Analitičari ocjenjuju da su energetski resursi postali novo oruđe američkog uticaja, uz vojnu moć i dominantnu ulogu dolara u svjetskim finansijama. Zemlje koje zavise od američke nafte i gasa sada su u većoj mjeri izložene političkom i ekonomskom uticaju SAD. Istovremeno, slabi moć OPEC-a da kontroliše tržište i utiče na cijene nafte, naročito nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati napustili organizaciju poslije gotovo šest decenija članstva.
Evropa je među najvećim korisnicima američkog energetskog buma. Nakon početka rata u Ukrajini evropske zemlje značajno su povećale uvoz američke nafte i gasa kako bi smanjile zavisnost od Rusije. Ove godine Evropa je apsorbovala oko 47 odsto ukupnog američkog izvoza nafte, dok je taj udio 2021. iznosio 37 procenata. Međutim, u Briselu se sve češće čuju upozorenja da bi prevelika zavisnost od američkih energetskih kompanija mogla da predstavlja novi strateški rizik.
Pročitajte još:
Sličan trend vidljiv je i u Aziji. Zemlje koje su tradicionalno najveći dio nafte nabavljale sa Bliskog istoka sve više se okreću američkim isporukama. U maju je azijsko tržište činilo oko 46 odsto američkog izvoza nafte, naspram približno 37 odsto godinu dana ranije. To pokazuje da se globalni energetski tokovi ubrzano preusmeravaju ka SAD, dok značaj tradicionalnih izvoznika postepeno opada.
Iza ovog preokreta stoji ne samo trenutna geopolitička situacija već i dugoročni rast američke proizvodnje. Od 2000. godine proizvodnja nafte i tečnih ugljovodonika u SAD gotovo je utrostručena i dostigla oko 22 miliona barela dnevno. Za razliku od Saudijske Arabije i Rusije, gdje država određuje proizvodne ciljeve, američku proizvodnju vode privatne kompanije koje reaguju na tržišne signale. Zbog toga pojedini stručnjaci smatraju da američke kompanije danas igraju ulogu koju je nekada imao OPEC, ali kroz tržišni mehanizam, a ne kroz politički dogovor proizvođača.
