Norveška će povećati proizvodnju nafte i plina, a ministar energetike Terje Aasland izjavio je da ima „odgovornost“ da pomogne u nadoknadi manjka uzrokovanog ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku.
„Razvijaćemo naš kontinentalni pojas, a ne zatvarati ga“, rekao je Aasland za Guardian nakon što je ove sedmice objavio da će tri plinska polja na južnoj obali zemlje biti ponovo otvorena skoro tri decenije nakon što su zatvorena, uprkos ekološkim problemima, prenosi SEEbiz.
Oslo je odlučio ponovo pokrenuti polja Albuskjell, Vest Ekofisk i Tommeliten Gamma u Sjevernom moru, koja su zatvorena 1998. godine, kako bi nadoknadio manjak uzrokovan ratom u Ukrajini i poremećajima u snabdijevanju s Bliskog istoka.
Odluka će pomoći da se proizvodnja nafte i plina održi na nivoima oko 2025. godine, koji su stabilni skoro dvije decenije i očekuje se da će ostati otprilike isti do kraja ove decenije. Norveška ima 97 naftnih polja na moru, od kojih su tri puštena u rad prošle godine, a Norveška pomorska uprava očekuje da će „stotinu ili više“ njih biti operativno u naredne dvije godine, nastavljajući proizvoditi najmanje dva miliona barela nafte od 159 litara dnevno, kao što to rade i sada.
„Norveška proizvodnja nafte i plina na moru igra važnu ulogu u osiguravanju energetske sigurnosti Evrope“, rekao je Aasland za Guardian. „Svijetu i Evropi će nafta i plin biti potrebni decenijama koje dolaze, tako da je ključno da Norveška nastavi razvijati svoj kontinentalni pojas kako bi ostala pouzdan i dugoročan dobavljač, uz održavanje visokog nivoa istraživačkih aktivnosti“, objasnio je.
Norveškoj se otvaraju nova područja za vađenje nafte i plina u Barentsovom moru na krajnjem sjeveru, kao i na morskom dnu između sjeverne Norveške i Grenlanda, gdje su istraživanja pokazala potencijalna nalazišta.
Iako norveški energetski sektor donosi ogromne prihode, otvaranje prethodno zatvorenih plinskih polja izazvalo je oštre kritike u nekim krugovima i, prema Guardianu, takođe je protiv preporuka nacionalne agencije za zaštitu okoline.
Socijalistička ljevica, koja nije dio vlade, ali pruža podršku o socijalnim i ekonomskim pitanjima, takođe je kritična. S druge strane, ona je snažan protivnik proširenja vađenja nafte i plina. Zamjenik lidera stranke i portparol za okolnu, Lars Haltbrekken, optužio je vladu da još jednom „očito ignoriše preporuke vlastitih stručnjaka za okolnu“.
„Sve ove priče o odgovornoj eksploataciji nafte su besmislice. To je potpuna obmana, namjerno ugrožavanje ranjivih i važnih prirodnih područja“, rekao je.
Norveška je zauzela drugačiji pristup u odnosu na Veliku Britaniju, gdje je vlada prestala izdavati nove dozvole za istraživanje nafte i plina u Sjevernom moru.
Aasland, norveški ministar za naftu s najdužim stažem, insistira na tome da Norveška snosi „odgovornost“.
„U Evropi, prije rata u Ukrajini, mnogo se pričalo o uklanjanju nafte i gasa sa našeg kontinentalnog pojasa… ali sada me svaki dan pitaju: ‘Možete li isporučiti više nafte i gasa?’ Govorimo o energetskoj sigurnosti Evrope i moramo povećati investicije. Imamo odgovornost. Naš cilj je vrlo jasan“, bio je nepokolebljiv 61-godišnji bivši sindikalni vođa.
Takođe je naglasio važnost sigurnih radnih mjesta za 210.000 ljudi zaposlenih u norveškoj energetskoj industriji.
Pročitajte još:
Aanestad je takođe istakao dosljednu poresku politiku za naftne i gasne projekte, što je privlačno stranim kompanijama. Iako je poreska stopa visoka i iznosi 78 posto, rekao je, investitori znaju šta mogu očekivati zahvaljujući predvidljivom sistemu.
Porez je jedan od glavnih izvora prihoda za norveški suvereni fond bogatstva, koji već vrijedi više od 1,7 biliona eura i doveo je do velikog budžetskog suficita.
Terje Sørenes, glavni ekonomista u Norveškoj pomorskoj upravi, citirao je Guardian, rekavši da je cilj održati proizvodnju što je duže moguće i povećati obim vađenja, koji trenutno osigurava trećinu evropske potrošnje plina.
Norveška energetska kompanija Equinor, u kojoj država ima 67 posto udjela, kaže da naporno radi na održavanju vlastitog nivoa proizvodnje od 1,2 miliona barela dnevno od 2020. do 2035. godine.
Prema riječima predstavnika Equinora, Olea Mortena Aanestada, za tržišnu vrijednost kompanije veoma je važno da je proizvodnja danas veća nego 2001. godine, kada su proizvodili manje nego sada. Kako bi spriječio pad proizvodnje, Equinor planira ulagati više od pet milijardi eura godišnje do 2035. godine u nove bušotine, razvoj projekata i izgradnju cjevovoda.
