Iako je kupovina ljekova preko internet u Crnoj Gori zakonom zabranjena, uprkos brojnim rizicima, sve je više onih koji se odlučuju za virtuelnu apoteku. No, dovoljan je samo jedan pogrešan klik i da posljedice budu velike. Za kupovinu ljekova iz fotelje moramo pričekati još koju godinu, jer ulaskom u EU to će biti dozvoljeno, ali po strogim pravilima.
„Član 121 Zakona o ljekovima predviđa ovu mogućnost po ulasku Crne Gore u EU. To je član s odloženom primjenom. Oni koji se bave apotekarskom djelatnošću moći će, po ispunjenju određenih uslova, da se bave prodajom ljekova koji se izdaju bez ljekarskog recepta, putem interneta i internet stranica koja će biti standardizovano i adekvatno označena“, objasnio je dr David Kočović, rukovodlac laboratorije u Institutu za ljekove i medicinska sredstva.
No, do tada, siva zona cvjeta. Kočović upozorava da je zabrinjavajući podatak da gotovo 50 odsto ljekova, ponuđenih na neovlašćenim sajtovima, čine falsifikati koje je teško prepoznati jer je kopija urađena kvalitetno i sliči originalnom lijeku.
Razvoj tehnologije, a posebno sada vještačka inteligencija učinili su da je teško napraviti razliku između falsifikovanog i originalnog lijeka. Pošlo se i korak dalje sa zloupotrebom slike i glase nekog tv lica, umjetnika, sportiste. Oni koji to rade, svjesno ili ne, mogu stvoriti ozbiljne posljedice, a to često liči na ruski rulet sa zdravljem.
„U zavisnosti da li ovaj proizvod ima manji ili veći sadržaj aktivne supstance, tada govorimo o neadekvatnoj terapiji. Kad postoje slučajevi koji nemaju aktivnu supstancu, onda dolazimo do izostanka terapije i oni najopasniji slučajevi su kada imamo neke supstance koje su dodate u te proizvode a predstavljaju rizik po zdravlje, nerijetko i život pacijenta“, objasnio je Kočović.
Upozorava da su na crnom tržištu posebno viralni preparati za mršavljenje, a sve bez nadzora ljekara.
„Ako govorimo o tržištima sličnim našem, tu su aktuelni i ljekovi sa hormonima, anaboličkim steroidima, kortikosteroidima, analgeticima, anksioliticima, botulinum toksinima, poznatim kao Botox ili ono što je, da kažem, sada u trendu su GLP1 injekcioni penovi koji se koriste za liječenje dijabetesa, a nalaze primjenu, tj. zlopotrebu, u cilju smanjenja tjelesne mase“, objašnjava dr David Kočović, rukovodlac laboratorije u Institutu za ljekove i medicinska sredstva i naglašava da je jedina sigurna adresa registrovana apoteka, gdje svaki proizvod prolazi strogu kontrolu prije nego što stigne u ruke pacijenata.
Agencija štiti građane kroz domaće i međunarodne mehanizme
Agenciju za ljekove i medicinska sredstva je, u skladu sa direktivama EU, po uzoru na Evropsku agenciju za ljekove (EMA) i agencije država EU, 2008. godine osnovala Vlada Crne Gore kao nacionalnu instituciju koja će obavljati regulaciju u oblasti ljekova i medicinskih sredstava na temeljima naučne i stručne ekspertize i u skladu sa najboljim praksama i modelima koje slične institucije imaju u zemljama EU.
Neposredno nakon osnivanja bila je organizovana kao Uprava za lijekove i medicinska sredstva, a od 01. januara 2009. godine počinje sa radom kao Agencija, kada su i izdate prve dozvole za stavljanje ljekova u promet u martu 2009. godine. Za prvu deceniju rada CALIMS je već primila i obradila preko 3000 zahtjeva za registraciju ljekova, od kojih je nešto preko 2.000 zadovoljlo standarde i dobilo dozvolu da se stavi u promet u Crnoj Gori. Od tada je broj u porastu.
Agencija u kontinuitetu radi na uspostavljanju mehanizama za zaštitu pacijenata od falsifikovanih ljekova, i to kroz interinstitucionalnu saradnju u Crnoj Gori, kao i međunarodnu saradnju, pa su i potpisnici Protokole o saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove, Upravom carina, Upravom policije i Zavodom za intelektualnu svojinu, kao i sa svim agencijama u regionu, kako bi se pacijenti u Crnoj Gori zaštitili od ovog globalno rastućeg problema i prijetnje po javno zdravlje.
Internet prodaja ljekova problem i za region i svijet
U pojedinim zemljama EU i SAD, gdje je dozvoljena kupovina preko interneta, regulatorna tijela se dovijaju na različite načine da tu oblast iskontrolišu na drugi način.
Prema globalnim podacima, najčešće falsifikovani ljekovi u razvijenim zemljama su takozvani „lifestyle“ ljekovi koji se koriste za liječenje erektilne disfunkcije, intelektualni stimulansi, kortikosteroidi, antihistaminici, hormoni i steroidi, dok se u zemljama u razvoju najčešće falsifikuju ljekovi koji se koriste u liječenju po život opasnih bolesti: antibiotici, onkološki ljekovi, analgetici, kardiovaskularni ljekovi, antimalarici, antituberkulotici i antivirotici (HIV/AIDS).
Na globalnom nivou, lijekovi za mršavljenje i poboljšanje životnog stila najčešće se zloupotrebljavaju. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, čak 50 odsto ljekova kupljenih putem interneta može biti lažno.
U hrvatskim apotekama i legalnom prodajnom lancu sumnjivih ljekova nema, no na crnom tržištu i društvenim mrežama situacija je drukčija.Zato iz Hrvatske ljekarske komore često upozoravaju da se putem Facebooka, Instagrama i ilegalnih internetskih platformi nude ljekovi koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u razvijenim se zemljama najviše švercuju takozvani „lifestyle“ lijekovi. U zemljama u razvoju, nažalost, najviše je zloupotreba sa ljekovima za liječenje po život opasnih bolesti, poput antibiotika, onkoloških i kardiovaskularnih oboljenja.
Interpol se takođe bori protiv prodaje krijumčarenja ljekova, pa je u jednoj akciji prije pet godina uhapšeno 277 osoba, a zaplijenjeni su ljekovi u vrijednosti većoj od 23 miliona američkih dolara. Više od polovine lažnih medicinskih proizvoda činili su lažni testovi za Covid.
Opasni ljekovi s crnog tržišta
Iz Hrvatske agencije za ljekove i medicinske proizvode tvrde da, do sada, nije zabilježena pojava sumnjivih lijekova u ovlaštenim lancima prodaje kao što su javne i privatne apoteke i veledrogerije. Međutim, na crnom tržištu, koje obuhvaća ilegalni uvoz, neovlaštena prodajna mjesta i internetske oglase, situacija je potpuno drugačija, pa su upozorenja tamošnje Agencije javna i česta.
Pročitajte još:
„Kupovina lijekova na crnom tržištu može biti jako opasna za pacijente jer je u većini slučajeva porijeklo tih lijekova nepoznato, a njihov kvalitet upitan, a riječ je o ljekovima koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje pacijenata“, poručili su iz Hrvatske agencije za ljekove i medicinske proizvode.
Procjenjuje se da je oko 50 odsto ljekova koji se prodaju putem interneta opasna po zdravlje. Prodaja „lijeka“ na daljinu u Hrvatskoj je regulisana Zakonom o lijekovima i predviđa isključivo prodaju bezreceptnih ljekova putem ovlaštenih e-apoteka koje nose jedinstvenu EU oznaku sigurne apoteke.
No, problem je utoliko složeniji, jer u Hrvatskoj ne postoji nijedna ovlašćena internetska apoteka. Kažu da nijesuu dobili nijedan zahtjev za takvu djelatnost. Ipak, upozoravaju,čak i da postoje, naglašavaju da se ljekovi koji se izdaju na recept ne smiju naručivati putem interneta.
Kupovina ljekova sa crnog tržišta je „globalni problem na koji Srbija nije imuna“, upozoravaju iz Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije i upozoravaju da neefikasno liječenje i ozbiljne zdravstvene komplikacije mogu biti rezultat njihove upotrebe. Nekad i smrt, jer se ne zna ni sastav, a ni kvalitet lijeka.
Kao i u mnogim zemljama, u Srbiji se najčešće falsifikuje lijek za potenciju, u kojem je, ponekad otrov za pacove, antifriz i prah od cigle, upozorili su nedavno iz tamošnje Agencije. Osim lakoće kupovine putem interneta, većina se odluči da trguje na taj način zbog stigme, navode da su tako spaseni čudnih pogleda kada u apoteci kupuju takve tablete.
Lažni medikamenti – opasan, ali unosan posao
Prema podacima SZO, zemlje troše 30,5 milijardi američkih dolara godišnje na nekvalitetne i falsifikovane medicinske proizvode. Evropska policija je prije dvije godine zaplijenila ljekove i opremu za pravljenje lažnih medikamenata u vrijednosti od 64 miliona eura.
Zatvorene su četiri ilegalne laboratorije, a ugašena su i 92 internet sajta za prodaju. Prema podacima SZO, čak 700.000 ljudi godišnje umre zbog ljekova najčešće nabavljenih na ilegalnom tržištu. Procenjuje se da je u zemljama sa niskim ili ispod standardnih prihoda falsifikovan jedan od 10 medicinskih proizvoda.
„Utvrđeno je da uglavnom sadrže kukurzni ili krompirov skrob i krečnjak, ali ima i onih sa otrovnim i opasnim hemikalijama“, upozorava SZO.
