U pet regionalnih javnih radio-televizija 525 miliona eura i 8.600 zaposlenih — samo dvije posluju u plusu

Javni radio-televizijski servisi u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini zajedno zapošljavaju više od 8.600 ljudi, godišnje ostvaruju prihode u ukupnom iznosu od preko 525 miliona eura i funkcionišu po pet različitih modela finansiranja.

Podaci rejting kuće CompanyWall, koji po prvi put omogućavaju direktno poređenje finansijskih izvještaja svih pet javnih servisa u regionu, otkrivaju pet potpuno različitih finansijskih pozicija: od Hrvatske radiotelevizije s dvjesta miliona eura prihoda i sertifikatom bonitetne izvrsnosti A+, do bosanskohercegovačkog BHRT-a s negativnim kapitalom od 57 miliona eura, koji je u februaru ove godine prekinuo emitovanje programa, piše u svojoj analizi Lider.si.

Između ta dva pola stoji Radiotelevizija Slovenija s problemima likvidnosti uprkos povećanoj RTV pretplati, srpski RTS koji je iz profitabilnog perioda skliznuo u četiri uzastopne godine gubitaka, i crnogorski RTCG, koji posluje bez ikakvog duga, ali je gotovo u potpunosti zavisan od državnog budžeta.

Svih pet radio-televizija u vlasništvu je države, nijedna nema privatne vlasnike i sve obavljaju istu djelatnost. Njihove finansijske sudbine ipak se razlikuju toliko korjenito da uporedna tabela djeluje kao prikaz pet potpuno različitih grana industrije.

Radiotelevizija Slovenija je javno preduzeća registrovano od 1991. godine, čiji osnivač je Republika Slovenija. Mjesečna RTV pretplata, koju od januara 2025. plaćaju sva domaćinstva s prijemnikom, iznosi 14,02 eura (prije povećanja bila je 12,75 eura). Za 2026. godinu preduzeće je planiralo prihode od 162,9 miliona eura, od čega 109,2 miliona iz RTV pretplate. Izmjene zakona o RTV Slovenija, koje je parlament usvojio u decembru 2025, predviđaju dodatno sufinansiranje iz državnog budžeta od 13 miliona eura namijenjenih programima za nacionalne manjine i muzičkoj produkciji.

Prvo tromjesečje 2026. donijelo je odstupanje od plana. Savjet RTV Slovenija upoznat je 23. aprila s izvještajem uprave, iz kojeg proizlazi da je zavod u prvom kvartalu ostvario suficit od 370.000 eura, ali je u martu morao da se zaduži za šest miliona eura kako bi isplatio plate za 2.003 zaposlena. Do kraja mjeseca vratio je 4,6 miliona duga, a 1,4 miliona ostaje nepodmireno.

Podaci CompanyWalla zasnovani na zvaničnim izvještajima predatim AJPES-u otkrivaju dugoročniji obrazac.

U devet godina od 2016. do 2024. RTV Slovenija je suficit ostvarila samo dvaput: 2016. u iznosu od 59.617 eura i 2022. u iznosu od 96.116 eura. Ostalih sedam godina završila je s gubitkom, najdubljim 2023, kada je višak rashoda nad prihodima iznosio skoro sedam miliona eura.

Aktiva zavoda smanjila se u osam godina sa 96,5 na 64,1 milion eura. Saldo na bankarskim računima pao je sa 9,9 miliona eura 2019. na 4,7 miliona krajem 2024.

Troškovi rada porasli su u istom periodu: sa 62,5 miliona eura 2016. na 89,1 milion 2024. Prosječna bruto plata zaposlenog iznosila je 3.053 eura — ubjedljivo najviša među svih pet poređenih javnih servisa. Broj zaposlenih smanjio se za devet godina sa 2.026 na 1.970, što je umjereno smanjenje koje nije značajno ublažilo pritisak na troškove.

Hrvatska: 10,62 eura mjesečne naknade koja nije mijenjana 14 godina

Hrvatska radiotelevizija finansijski je najstabilniji javni servis u regionu. Podaci CompanyWalla zasnovani na izvještajima Finansijske agencije (FINA) za 2024. godinu bilježe prihode od 200,7 miliona eura i suficit od 134.225 eura. Između 2014. i 2020. HRT je svake godine završavala s dobiti, s najvišim rezultatom od 14,8 miliona eura 2019. Sertifikat bonitetne izvrsnosti koji dodjeljuje CompanyWall iznosi A+.

Model finansiranja HRT-a oslanja se na tri izvora. Mjesečna naknada, koja od 2012. nepromijenjeno iznosi 10,62 eura, prema finansijskom planu za 2026. donosi 161,8 miliona eura prihoda. Vladina dotacija iz državnog budžeta od 23 miliona eura za 2026. pokriva kulturne, obrazovne i dječje programe. Komercijalni prihodi od oglašavanja planirani su za 2026. u iznosu od 18,7 miliona eura.

Bilansni podaci potvrđuju stabilnost. HRT je između 2014. i 2020. preneseni gubitak smanjila sa 82,8 na 34,3 miliona eura. Kapital je porastao sa 72,2 na 135,3 miliona eura. Ukupna aktiva 2020. iznosila je 207,7 miliona eura — trostruko više nego kod RTV Slovenija. HRT ima bankarske kredite u ukupnom iznosu od preko 22 miliona eura, ali ih redovno servisira.

Troškovi osoblja iznosili su 2020. godine 52 miliona eura, a prema finansijskom planu za 2026. predviđeno je 80,1 milion. Taj rast posljedica je platne reforme u javnom sektoru i povećanja vrijednosti boda za deset posto, ali ga HRT kompenzuje smanjenjem broja zaposlenih. Prosječna bruto plata na HRT-u iznosi 1.458 eura — manje od polovine slovenačkog ekvivalenta, a HRT zapošljava 750 ljudi više.

Srbija: pretplata od 349 dinara mjesečno, četiri uzastopne godine s gubitkom

Radio-televizija Srbije finansira se po modelu koji je 2014. uspostavio zakon o javnim medijskim servisima. Mjesečna taksa od 349 dinara, otprilike tri eura, naplaćuje se putem računa za struju koje ispostavlja elektrodistribucija EPS. Prema posljednjim raspoloživim podacima, ovaj izvor obezbjeđuje oko 46 posto prihoda, budžetska sredstva oko 28 posto, a ostatak čine marketing i ostali prihodi.

Podaci CompanyWalla za Srbiju, koji potiču iz godišnjih izvještaja predatih Agenciji za privredne registre (APR), ocrtavaju dva odvojena perioda.

Između 2016. i 2020. RTS je bio profitabilan, s najnižom dobiti od 151 milion dinara 2018. i najvišom od 3,1 milijardu 2019. Od 2021. RTS bilježi gubitak četiri godine zaredom, s najdubljim 2023. od 424 miliona dinara, odnosno 3,6 miliona eura.

Bilans RTS-a pod sve većim je pritiskom. Obrtna imovina pala je za tri godine sa 5 na 3,8 milijardi dinara. Racio tekuće likvidnosti 2024. iznosio je 0,88 — kratkoročne obaveze premašuju obrtna sredstva. Kratkoročne obaveze po bankarskim kreditima porasle su sa nule 2021. na 1,37 milijardi dinara 2024. Gotovina se smanjila sa 1,68 milijardi krajem 2023. na 289 miliona krajem 2024.

RTS je u osam godina smanjio broj zaposlenih sa 3.096 na 2.428, što je pad od 22 posto. Rejting kuća CompanyWall dodijelila mu je ocjenu BBB−, koju opisuje kao spekulativnu i upozorava na povećan rizik u dugoročnom poslovanju.

Crna Gora: budžetsko finansiranje, nulte obaveze i suficit

Radio i televizija Crne Gore jedini je javni servis među pet poređenih koji nema nikakvih dugoročnih obaveza — ni eura bankarskog kredita ni dana blokade računa u cjelokupnoj istoriji. CompanyWall mu dodjeljuje sertifikat bonitetne izvrsnosti A+ i dubinsku ocjenu A−.

RTCG se finansira direktno iz državnog budžeta po formuli koja od 2024. predviđa preusmjeravanje 1,34 odsto tekućeg budžeta. Zakon propisuje da u slučaju smanjenja budžeta iznos ne smije biti niži od sredstava iz prethodne godine, što obezbjeđuje određenu predvidivost. Prihodi od prodaje, koji uključuju oglašavanje i tržišnu djelatnost, iznosili su 2024. godine 2,2 miliona eura — manje od desetine ukupnih prihoda.

Finansijski izvještaj za 2024. bilježi prihode od 22,7 miliona eura i neto dobit od 1,1 miliona. Kapital iznosi 34 miliona eura, a neraspoređena dobit raste iz godine u godinu. Troškovi plata i naknada iznosili su 2024. godine 12,2 miliona eura, što je šest posto više nego godinu prije. Prosječna bruto plata od 1.374 eura najniža je među svim poređenim servisima osim BHRT-a. RTCG zapošljava 740 ljudi i upravlja četiri televizijska i dva radijska kanala. Uprkos malom obimu po prihodima, po finansijskoj stabilnosti smješta se na sami vrh poređenja.

Bosna i Hercegovina: negativan kapital od 57 miliona eura i prekinut program

BHRT je finansijski najugroženiji javni servis u Evropi. Podaci CompanyWalla za Bosnu i Hercegovinu dokumentuju instituciju čiji je kapital negativan i sve dublji: od minus 76,3 miliona KM 2023. do minus 87,8 miliona 2024. i minus 111,2 miliona 2025. U eurima: obaveze BHRT-a premašuju sva sredstva za 57 miliona eura. Racio tekuće likvidnosti iznosi 0,03.

Javni RTV sistem BiH zasniva se na mjesečnoj RTV-taksi od 7,50 KM, koja se naplaćuje putem računa za struju i dijeli na tri javna emitera: 50 posto za BHRT, 25 za RTVFBiH i 25 za RTRS. Ovaj model prestao je da funkcioniše 2017, kada je Radiotelevizija Republike Srpske jednostrano prestala da uplaćuje BHRT-u njegov dio. Dug RTRS-a prema BHRT-u do kraja 2025. prešao je 100 miliona KM. Sistemski odbor koji bi trebalo da koordinira podjelu sredstava ne radi od 2019. Visina RTV-takse nije usklađivana s inflacijom od 2013.

Finansijski rezultati koje CompanyWall bilježi na osnovu izvještaja predatih Finansijsko-informatičkoj agenciji (FIA) potvrđuju tri uzastopne godine dubokih gubitaka: 11,4 miliona KM 2023, 11,5 miliona 2024. i 23,4 miliona 2025. Ukupna aktiva smanjila se za dvije godine sa 22,7 na 16,7 miliona KM. Kratkoročne obaveze porasle su na 127,5 miliona KM. Poreski dug BHRT-a iznosi 42,5 miliona KM. Na bankarskom računu krajem 2025. ostalo je 10.910 KM.

Ukupan broj dana blokade računa u istoriji BHRT-a iznosi 1.945. Posljednja blokada evidentirana je u martu 2022. BHRT zapošljava 783 zaposlena s prosječnom bruto platom od 2.660 KM, odnosno 1.360 eura. BHRT je 26. februara 2026. prekinuo redovno emitovanje programa i zamijenio ga porukom gledaocima u kojoj je upozorio na prijetnju trajnog gašenja. Rok za izmirenje duga prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) u iznosu od 22 miliona KM istekao je dva dana kasnije.

Pet modela, jedno pitanje

Region poznaje pet različitih modela finansiranja javne radio-televizije: namjensku pretplatu koju zavod sam naplaćuje (Slovenija), naknadu koju naplaćuje javni servis sopstvenom službom i terenskim inspektorima (Hrvatska), taksu putem računa za struju s dopunskim budžetskim finansiranjem (Srbija), direktno budžetsko finansiranje po zakonskoj formuli (Crna Gora) i podjelu RTV-takse između tri javna emitera (Bosna i Hercegovina).

Nijedan od ovih modela sam po sebi ne garantuje finansijsku održivost. Hrvatska, koja naplaćuje nižu naknadu od slovenačke i nije je povećavala već četrnaest godina, posluje s viškom. Slovenija, koja je pretplatu u januaru 2025. povećala za deset posto, u martu 2026. uzima kredit za plate. Crna Gora, koja nema nikakve naknade i finansira se isključivo iz budžeta, jedina je bez ikakvog duga. Bosna i Hercegovina, koja ima zakonski uređen sistem podjele naknade, ali ga dio države ne poštuje, u tehničkom je bankrotu. Pitanje da li je za finansijsku održivost javnog servisa odlučujući model finansiranja, visina naknade ili nešto treće — ostaje otvoreno. Podaci CompanyWall-a govore u prilog onom trećem.

Autor: Gordana Bulatović, Lider.si