Gorivo skuplje, građani ne odustaju od četvorotočkaša

Eurosuper 98 skuplji je četiri centa i litar košta 1,65 eura. Za četiri centa je poskupio i Eurosuper 95 pa litar iznosi 1,61 eura, dok će se litar Eurodizela od danas točiti za 1,71 eura, što je za tri centa više, koliko je skuplji i litar lož ulja, pa sada košta 1,81 eura po litru.

Iz resornog ministarstva navode da je obračun cijena urađen u skladu sa Odlukom o umanjenju iznosa akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, po kojoj je iznos akzice za: bezolovni benzin 412 eura na 1.000 litara (0,412 eura po litru), gasna ulja koja se koriste kao motorno gorivo, 308 eura na 1.000 litara (0,308 eura po litru)“.

Ta odluka će se primjenjivati do 26. maja. Naredni obračun je 11. maja, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 12. maja.

Cijene dizela, u Crnoj Gori značajno su se mijenjale tokom godina, prateći globalne i regionalne ekonomske i energetske trendove. Od 2015. do 2026. godine, prosečna cijena dizela u Crnoj Gori iznosila je 1,29 EUR po litru, dok je najniža zabilježena 01. februara 2016. godine, kada je dizel koštao 0,82 EUR po litru.

Građani su najskuplji litar dizela plaćali 2022. godine po cijeni od 1.78 eura po litru.

Stara vozila ekonomski, ali i ekološki problem

Iako cijene nafte rastu, građani ne odustaju od vožnje automobila. Posljednjih 12 godina u Crnoj Gori registrovano je više od 130.000 novih vozila, od čega najveći dio čine putnički automobili, ukazao je profesor na Mašinskom fakultetu Radoje Vujadinović.

U Podgorici,je taj broj vozila povećan za čak 77 odsto, a prosječna starost automobila prelazi 16 godina.

Iako je za građane najvažniji ekonomski problem, jer su osim češćeg punjenja rezervoara, veći izdaci za održavanje takvih auta, stručnjaci upozoravaju na ekološki problem. Zagađenje od izduvnih gasova, posebno u užem gradskom jezgru su velika. No, nekoliko godina unazad, saobraćajni haos je i mimo centra. Zbog povećanog broja vozila često su blokirani trotoari, a nerijetko i zelene površine.

Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti upozoravaju da, ukoliko se ovakav trend nastavi, Crna Gora bi narednih desetak godina mogla imati i preko 400.000 vozila, što bi značajno promijenilo izgled gradova i dodatno ugrozilo životnu sredinu.

Prema podacima Monstat0,a u Crnoj Gori je prošle godine bilo 275.036 registrovanih putničkih auta. Samo za godinu, broj registrovanih auta u Crnoj Gori veći je za 15.221. To govori kako je u našoj državi 441 putnički auto na 1.000 stanovnika, ali i oko 580 na 1.000 punoljetnih građana.

To su zvanični podaci Zavoda za statistiku, prema kojima je na kraju prošle godine u glavnom gradu registrovano 104.568 vozila, od kojih je najviše putničkih automobila – 89.308. Od ostalih učesnika u saobraćaju brojke izgledaju ovako: teretna vozila – 8.798; motocikli – 2.406; specijalna vozila – 1.829; priključna vozila – 1.164; vučna vozila – 572; autobusa – 315; traktora – 167; kombija – 9-

Nakon Podgorice, najviše registrovanih automobila je u Nikšiću – 26.041, potom slijedi Bar sa 22.705 vozila, Budva sa 15.362, Herceg Novi 14.926, Bijelo Polje 12.807, Tivat 10.006, Gusinje 922, Plužine 649 i Šavnik 396.

Najviše automobila, po glavi stanovnika je u Tivtu – 612 auta na 1.000 stanovnika, Budva 560, Podgorica (498), te Herceg Novi i Ulcinj (484).

Održivost drumskog saobraćaja i sve izraženije zagađenje vazduha česte su teme struke. Upozorava se na drastičan rast broja vozila u Crnoj Gori, ali i na posljedice koje takav trend ostavlja na životnu sredinu i kvalitet života građana. Od zagađenja vazduha i rasta emisije štetnih gasova, do saobraćajnih gužvi, ekonomskih gubitaka i sve većeg pritiska na urbani prostor i zelene površine – stručnjaci naglašavaju da je neophodno hitno planirati razvoj saobraćaja u skladu sa principima održivosti, kako bi se smanjile emisije štetnih gasova i unaprijedio kvalitet života građana.

Jedni voze „starudije“. a drugi Ferrari

To što cijene goriva rastu, nije natjeralo građane da pređu na jeftiniji prevoz kao što su gradski saobraćaj, biciklo ili pješke. Naprotiv, osim po broju vozila, možemo se pohvaliti i po markama automobila, pa je na ulicama sve više onih sa snažnim motorima i velikom potrošnjom.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, do 15. aprila registrovano su 828 putničkih vozila sa zapreminom motora većom od 3.000 cm³, dok je broj onih iznad 4.000 cm³ bio 478. Prestiž, posebno među mlađima, uzeo je maha. Od bezbjednosti na putu, često im je važnije „ko će se okrenuti za njima“. I tako, dok se jedni utrkuju ko će voziti bolji brend automobila, drugi se „kotrljaju“ putem.

U Crnoj Gori zvanično je registrovano 618 Porschea, 31 Maseratija, 22 Bentleya, sedam Ferrarija i tri Lamborghinija. Mercedes-Benz vozi 13.374 sugrađana, dok je Audi registrovalo 20.618 vozača.

I u Hrvatskoj veći broj registrovanih vozila, ali bez rasta stanovništva

Prema Statističkim podacima Grada Zagreba za prošlu godinu, u glavnom gradu Hrvatske, je na kraju 2024. bilo registrirano čak 479.955 motornih vozila među kojima 394.776 privatnih automobila. Samo godinu ranije ukupno ih je bilo 442.049 što znači da je u jednoj godini broj vozila porastao za gotovo 38 hiljada, dok je privatnih automobila više za oko 30 hiljada. Poređenja radi podatak da je prije sedam decenija u Zagrebu bilo oko tri hiljade automobila, a prije pet decenija na ulicama je saobraćalo oko 80 hiljada vozila.

Prema statističkim podacima posebno je interesantan period poslije 2016. godine kada je u Zagrebu registrovano oko 358.000 vozila, a do kraja 2024. taj se broj povećao za više od 121.000. Iako brojčano manje, taj trend je zabilježen i u Crnoj Gori u istom vremenskom periodu. Statistički podaci otkrivaju još jedan fenomen koji i Crnu Goru i Hrvatsku čini sličnim, a to je da se nije značajno povećao broj stanovnika, ali jeste automobila.

Uprkos poskupljenju goriva, ni građani Hrvatske ne odustaje od vožnje automobila, pa javni prevoz bilježi manji broj putnika. Taj podatak potvrđuje i statistika, prema kojoj su Zagrebački tramvaji 1990. prevezli više od 231 miliona ljudi, dok je 2024. ta brojka pala na oko 121,7 miliona. Sličan trend vidljiv je i kod autobuskog prevoza.

I U Sloveniji se očekuje porast broja registrovanih automobila. U odnosu na prošlu godinu, stručnjaci kažu da će na cestama biti 15 i po hiljada automobila više,, što je 7,6 odsto više , u odnosu na minulu godinu. Očekuju i porasr elekričnih vozila za 10,5 odsto.

Šokovi na tržištu nafte

U 2026. godini tržište sirove nafte suočava se s najvećim poremećajima decenijama unazad, a razlog su rat na Bliskom istoku i blokada Ormuskog moreuza. Podsjećamo na najvažnije „istorijske šokove“ na tržištu nafte:

• 2026. – Rat SAD–Iran i blokada Ormuskog moreuza — za dvije sedmice cijena nafte porasla za 60%
• 1973.- OPEC-ov embargo kao odgovor na arapsko-izraelski rat
• 1979.- Iranska revolucija i drugi naftni šok
• 1990.-1991.- Invazija Iraka na Kuvajt i Zalivski rat
• 2008. – Cijena barela dostiže rekordnih 147 dolara
• 2020.- Pandemija COVID-19 obara cijene ispod nule (WTI terminskih ugovora)
• 2022. – Ruska invazija na Ukrajinu i sankcije guraju Brent iznad 120 dolara

Prema procjenama američke Uprave za energetske informacije (EIA), oko 20 miliona barela nafte prolazilo je kroz Ormuski moreuz dnevno — što predstavlja gotovo 600 milijardi dolara vrijedne trgovine energijom godišnje. Prolaz nije samo iranski — kroz njega svoju naftu izvoze Irak, Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija i UAE.

Čak i kad bi se nafta preusmjerila alternativnim pravcima, to bi dovelo do pada ponude između 8 i 10 miliona barela dnevno.

Prognoza Svjetske banke

Svjetska banka prognozirala je da će cijene energije u 2026. porasti za 24 odsto, na najviši nivo od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, ako se najteži poremećaji uzrokovani ratom u Iranu okončaju do kraja ovog mjeseca.

Evropske dionice su pale dok su ulagači analizirali poslovne rezultate kompanija i iščekivali najnoviju odluku američke središnje banke o kamatnim stopama. Indeks FTSE 100 u Londonu pao je za 1,2 odsto, francuski Cac za 0,39 odsto, a njemački Dax za 0,27 odsto. U SAD-u je S&P 500 dan završio bez promjene, dok su azijska tržišta uglavnom rasla, nastavljajući oporavak nakon početnog šoka.