Ne očekujem da će biti promjene kamatnih stopa na predstojećem sastanku Evropske centralne banke (ECB) 29. i 30. aprila. Makroekonomska situacija u eurozoni je takva da postoje veoma izražene recesione tendencije, postoji neizvjesnost oko rasta cijena energenata koje su naglo porasle od početka sukoba na Bliskom istoku, izjavio je Dejan Šoškić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i bivši guverner Narodne banke Srbije.
„Međutim postoje i najave da su neke komunikacije u toku, da je na snazi prekid vatre, tako da postoji nada da se neće desiti dalja eskalacija sukoba koja bi mogla da ugrozi proizvodne kapacitete za naftu i gas u tom regionu. A takođe i za druge proizvode kao što su vještačka đubriva koja su jako važna za kretanje cijena hrane. Hrana trpi inflanitorni pritisak, ali postoji mogućnost da je neće pogoditi dodatni inflatorni pritisak“, ocijenio je Šoškić.
ECB se nalazi pred veoma neizvjesnom odlukom o kamatnim stopama, dok predsjednica Kristin Lagard (Christine Lagarde) upozorava da rat sa Iranom i stalne promjene u situaciji dodatno otežavaju procjenu ekonomskih posljedica. Lagard je ocijenila da je zbog stalnih promjena, od sukoba i primirja do pregovora i blokade pomorskih ruta, veoma teško procijeniti koliko će dugo trajati posljedice po ekonomiju i koliko će biti ozbiljne.
Iako centralne banke obično smanjuju kamatne stope kada ekonomija usporava, trenutni problem predstavlja to što inflacija ostaje visoka, posebno zbog nestabilnih cijena energije izazvanih ratom sa Iranom. Zbog toga bi prerano smanjenje kamata moglo dodatno da podstakne rast cijena.
„Protiv takvog inflatornog pritiska koji se sada javlja, a to je potencijal pada ponude, monetarna politika po pravilu nije efikasna ukoliko se poveća njena restriktivnost. Dakle restriktivnost se u tim slučajevima čini prije svega da bi se smanjili sekundarni efekti na inflaciju, da bi se smanjila inflatorna očekivanja i to je više jedan psihološki momenat“, naveo je Šoškić.
Dok se ECB približava sastanku o monetarnoj politici, evropski zvaničnici suočavaju se sa kombinacijom usporavanja privrede, visoke inflacije i geopolitičke nestabilnosti. Velike ekonomije poput Njemačke i Italije već su smanjile prognoze rasta, dok rast cijena energije dodatno povećava pritisak na privredu, prenosi Euronews.
Međunarodni monetarni fond (MMF) u najnovijim prognozama smanjio je očekivani privredni rast eurozone sa 1,4 na 1,1 odsto, navodeći rat sa Iranom kao glavni razlog za pogoršanje izgleda. MMF upozorava da bi dugotrajan sukob mogao trajno da poveća troškove energije.
„Istovremeno imamo recesiona kretanja koja su prilično ozbiljna i činjenica da eurozona bilježi stagnantne i u nekim djelovima negativne stope rasta, to je samo po sebi izuzetno važna informacija za donošenje odluka o kretanju kamatnih stopa, tako da bi svako monetarno zatezanje zapravo učinilo recesiona kretanja izraženijim i bilo bi teže postići neku vrstu oporavka“, istakao je naš sagovornik.
Pročitajte još:
Tržišta uglavnom očekuju da ECB naredne sedmice neće mijenjati kamatne stope i da će zauzeti pristup „sačekaj i vidi“, kako bi procijenila da li će rast cijena energije izazvati šire inflatorne posljedice. Prema ocjeni stručnjaka, trenutno nema hitne potrebe za povećanje kamata iznad postojećeg nivoa od dva odsto.
„Vjerujem da su argumenti na toj strani u ovom trenutku jači, pa otuda ne vjerujem da će se ići na monetarnu restrikciju, odnosno da će se kamatne stope povećavati u neposrednom periodu. Ako bi došlo do nove eskalacije na Bliskom istoku, onda bi se u novim okolnostima vjerovatno javilo više razloga da se eventualno nešto učini da se spriječe ti sekundarni efekti na inflaciju i da se spriječi pojava inflatornih očekivanja“, zaključio je Šoškić.
