Sudbina nacionalnih avio-kompanija u regionu: Najuspješnija Air Serbia

Većina zemalja u regionu se bori s održavanjem nacionalnih avio-kompanija i dok su neke od njih izgubile tu bitku, druge napreduju, a najuspješniji vazduhoplovni prijevoznik na području bivše Jugoslavije trenutno je Air Serbia.

S druge strane, Slovenija, Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija nemaju nacionalnog prijevoznika.

Slovenačka kompanija Adria Airways je 2019. godine objavila da je podnijela zahtjev za stečaj i tako okončala 58 godina poslovanja. U sljedećoj godini je imovina tvrtke prodata na aukciji, a od tada nije osnovana nova nacionalna avio-kompanija.

Adria Airways je dvije godine prije stečaja belježila gubitak, u 2017. je iznosio više do 5,43 miliona eura, a u 2018. godini 18,95 miliona eura, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall. U posljednjoj godini poslovanja kompanija nije imala dovoljno sredstava za plaćanje računa i zbog toga je ostala bez nekoliko aviona.

U trenutku stečaja više nije bila u vlasništvu slovenačke države nego ju je 2016. godine preuzeo 4K Invest, fond za restrukturiranje sa sjedištem u Luksemburgu. Iako je Adria Airways prije preuzimanja bila u problemima, situacija se kasnije pogoršala. Kada su problemi postali veći, slovenačka vlada je procijenila da bi spašavanje bilo preskupo i odlučila ne finansirati kompaniju.

B&H Airlines bila je nacionalna avio-kompanija Bosne i Hercegovine, ali je ona svoja vrata zatvorila 2015. godine nakon višemilionskih dugova. Svoje poslovanje započela je 1994. godine kao Air Bosna i nikada nije stabilno poslovala. Zbog dugova je morala prestati s radom 2003. godine, ali je ponovno pokrenuta uz pomoć države. Kompanija je gotovo svo ovrijeme preživljavala zbog državnih subvencija, bez stvarne tržišne održivosti.

Razlozi za propadanje ove kompanije slični su kao i razlozi koji su doveli do stečaja Adria Airwaysa, ali je ovdje problem bio još izraženiji.

Uz njih, još jedna nacionalna avio-kompanija koja se nije uspjela održati je MAT Macedonian Airlines. Makedonsko preduzeće prestalo je s poslovanjem još 2009. godine zbog finansijskih problema.

Na početku poslovanja, 1994. godine, ova kompanija nije imala veliku konkurenciju, ali su se kasnije pojavili strani prijevoznici koji su imali niže cijene i više linija. To je, uz finansijske probleme, dodatno imalo negativan utjecaj na ovu avio-kompaniju, koja je 2009. godine ostala bez licence za rad. Kasnije je bilo nekoliko pokušaja da se MAT oživi ili zamijeni, ali nisu bili uspješni.

Navedeni propali prijevoznici dijele nekoliko ključnih slabosti. Svi su se suočavali s hroničnim finansijskim problemima, zavisnošću o državnoj pomoći i nedostatkom dugoročne strategije. S druge strane, prijevoznici koji i dalje posluju pokazuju drugačiji pristup. Iako i oni djeluju u ograničenom i izazovnom tržištu, uspjeli su opstati.

I dalje na nebu

Kada je riječ o avio-prijevoznicima koji još uvijek posluju, tu su Air Serbia, Croatia Airlines i Air Montenegro.

Air Serbia je u 2024. imala najveću dobit i prihode od navedenih prijevoznika, 41,46 miliona, odnosno 724,50 milijuna eura, prema CompanyWallu.

Air Serbia je prošla kroz ozbiljno restrukturiranje i strateško partnerstvo s Etihad Airwaysom, što joj je omogućilo rast, širenje mreže i jačanje pozicije. Croatia Airlines, iako finansijski slabija, opstaje zbog stabilnog modela poslovanja, članstva u Star Allianceu i snažne povezanosti s turističkim sektorom, što joj osigurava konstantnu potražnju. No, često posluje s malom dobiti ili gubitkom. Air Montenegro predstavlja manji, ali fleksibilniji model – fokusiran na ograničen broj linija i kontrolirane troškove, što joj omogućava pozitivno poslovanje uprkos malom tržištu.

Prihodi Croatia Airlinesa iznosili su više od 266,89 milijuna eura, ali je kompanija bilježila gubitke od 19,57 milijuna eura.

Croatia Airlines je u posljednje tri godine prošla kroz fazu oporavka i istovremeno ušla u najskuplji investicioni ciklus u svojoj istoriji, pokušavajući da balansira između profitabilnosti i modernizacije flote. Nakon pandemijskih gubitaka, kompanija je tokom 2023. godine ostvarila snažan rast sa oko 1,73 miliona prevezenih putnika, što je bilo 19 odsto više nego godinu ranije, uz neto dobit od približno 2,3 miliona eura. Tokom 2024. nastavljen je rast sa gotovo 1,84 miliona putnika, ali je finansijski rezultat ponovo opterećen velikim troškovima prelaska na novu generaciju aviona Airbus A220, zbog čega je kompanija u pojedinim periodima poslovala sa gubitkom uprkos rastu prihoda i saobraćaja.

Upravo obnova flote predstavlja ključnu stratešku tačku kompanije: Croatia Airlines je počela zamjenu kompletne postojeće flote novim Airbusima A220, koji bi do 2027. trebalo potpuno da zamijene stare Airbus A319/A320 i dio turboprop aviona Dash Q400. Krajem 2024. kompanija je raspolagala flotom od 14 aviona, uključujući prve nove A220 letjelice, dok je ukupno naručeno 15 tih aviona.

Iako hrvatski nacionalni prevoznik i dalje ima problem relativno visokih troškova i sezonske zavisnosti od turizma, kompanija je posljednjih godina uspjela da poveća broj međunarodnih linija, ojača tržišni udio i pozicionira se kao jedan od rijetkih regionalnih avioprevoznika koji pokušava dugoročno tehnološki i operativno restrukturiranje umjesto pukog održavanja postojećeg stanja.

Air Montenegro je, pak, pozitivno poslovao u 2024. godini ostvarivši 538.784 eura dobiti i 62,82 milijuna eura prihoda.

Sudbina crnogorske nacionalne avio-kompanije u posljednje vrijeme predstavljala je jednu od najsloženijih tranzicija u regionalnoj avio-industriji. Nekadašnji Montenegro Airlines, koji je decenijama bio simbol crnogorskog vazdušnog saobraćaja, praktično je ugašen krajem 2020. godine nakon nagomilanih dugova, problema sa državnom pomoći i višegodišnjeg finansijskog pritiska.

Na njegovim temeljima početkom 2021. formirana je nova državna kompanija Air Montenegro, koja je preuzela dio flote, dio zaposlenih i najvažnije linije bivšeg prevoznika. Tokom prve dvije godine poslovanja dominirali su problemi tipični za male nacionalne avio-kompanije: ograničen broj aviona, sezonalnost tržišta, zavisnost od turizma i visoki operativni troškovi. Ipak, kompanija je uspjela da stabilizuje poslovanje mnogo brže nego što su očekivali i skeptici i dio stručne javnosti. Već 2023. godine Air Montenegro je ostvario profit od oko 3,47 miliona eura uz prihode od 62,3 miliona eura i prevoz oko 475 hiljada putnika, što je predstavljalo snažan oporavak nakon turbulentnog starta.

U međuvremenu je kompanija nastavila da gradi mrežu destinacija i modernizuje flotu, oslanjajući se gotovo potpuno na brazilske avione Embraer E195, koji su postali zaštitni znak nove kompanije. Air Montenegro danas raspolaže sa tri Embraera E195, od kojih su dva u vlasništvu kompanije, dok se dodatni avioni koriste kroz leasing aranžmane, a tokom ljetnje sezone povremeno se angažuju i iznajmljeni avioni sa posadama zbog velikog rasta turističkog saobraćaja.

Poslovni rezultati u 2024. pokazali su da je faza preživljavanja zamijenjena fazom stabilizacije: kompanija je ostvarila prihod od oko 62,8 miliona eura i pozitivan rezultat od 540 hiljada eura, uz skoro 500 hiljada prevezenih putnika i rast broja letova za više od osam odsto.

Air Montenegro formalno posluje pod pravnim imenom ToMontenegro d.o.o. zato što je država prilikom osnivanja nove kompanije 2021. godine željela da napravi jasan pravni i finansijski diskontinuitet u odnosu na ugašeni Montenegro Airlines. Naziv ToMontenegro prvobitno je bio radno i registraciono ime nove firme, izvedeno iz aviacionog prefiksa „to Montenegro“, odnosno „ka Crnoj Gori“, dok je komercijalni brend za putnike vrlo brzo postao jednostavniji i marketinški prihvatljiviji naziv Air Montenegro.

Razlog zbog kojeg pravno ime nije promijenjeno kasnije uglavnom je praktične i administrativne prirode. Promjena registrovanog naziva firme povlači izmjene u ugovorima, licencama, međunarodnim registracijama, bankarskoj dokumentaciji, vazduhoplovnim sertifikatima i brojnim regulatornim evidencijama. Zato mnoge avio-kompanije imaju jedno pravno ime, a drugo tržišno ime ili brend.

U slučaju crnogorske kompanije, ToMontenegro d.o.o. ostao je zvanični naziv u Centralnom registru privrednih subjekata, dok se prema putnicima, partnerima i javnosti koristi brend Air Montenegro. To je danas uobičajena praksa u avio-industriji, gdje su korporativni identitet i komercijalni brend često odvojeni.

Autori: Vladana Kovačević, Marko Miladinović

*ovaj tekst nastao je u saradnji portala Financije.hr i Biznis.me sa bonitetnom kućom CompanyWall