Crna Gora je prošle godine uvezla 842 miliona eura hrane, što je 70 odsto više u odnosu na godinu ranije. Da bi sačuvala ekonomiju, država mora razmišljati strateški, kazao je za Biznis.me, ekonomski analitičar Vasilije Kostić.
Proizvođači hrane već duže negoduju i upozoravaju na budžet koji se izdvaja u te namjene. Prema njihovim riječima, on je više socijalni nego razvojni. Upravo je to i alarm, kaže Kostić, i smatra da je krajnji momenat da se država pozabavi boljim planiranjem, povećanjem domaće proizvodnje i smanjenjem uvoza.
„Poljoprivreda mora biti strateški planirana. Ipak, svjedoci smo da opredijeljenost budžeta za ovu, i minule godine, potvrđuje, da se to ne dešava“, kaže Kostić i upozorava da, ukoliko se ne zaustavi taj višedecenijski problem, zemlji prijeti ekonomska stranputica, jer će, tvrdi, biti usporen njen rast i razvoj što je direktna posljedica za život građana, jer će standard biti u padu.
„Visoki uvoz stvara više problema, a to prvenstveno dovodi do zaduživanja i stvaranja budžetskog deficita“, naglašava Kostić.
Među brojnim proizvodima koje Crna Gora uvozi je i mlijeko. Iako farmeri godinama upozoravaju na brojne probleme u toj oblasti, u Vladi ih i dalje ne prepoznaju. Farmere zabrinjava iscrpljujuće čekanje da država nađe rješenja za viškove sirovog mlijeka. Umjesto da ti proizvodi budu na policama, mali farmeri, koji proizvode 100 litara mlijeka dnevno, odlučili su da ga, do daljnjeg, ne prodaju.
Vlasnik mljekare Lazine, Milutin Đuranović, kazao nam je da su se na taj korak odlučili kako bi resornom ministarstvu poslali još jedno upozorenje na nekontrolisani uvoz mlijeka i uništavanje domaćih proizvođača. Njihovu ideju podržaće, najavili su, i veliki proizvođači mlijeka ukoliko država nastavi da ih ignoriše. U nadi za boljitak, i izlazak iz krize, farmeri su iz resornog ministarstva, umjesto konkretnog rješenja dobili samo marketinšku poruku upućenu potrošačima da kupuju domaće.
Za osam mjeseci lani, Crna Gora uvezla 62 miliona eura mlijeka
Pažnju na svoje, kako tvrde, nagomilane probleme, farmeri su pokazali i oktobra prošle godine, prosipanjem mlijeka. Iz farme Dumnić su nam tada kazali da su prosuli oko tri tone proizvedenog mlijeka, jer nema ko da otkupi zbog popunjenih zaliha. Iz Privredne komore su upozorili na podatak da se uvoz tog proizvoda, u jednom periodu godine, povećao za osam procenata.
„Uvoz mlijeka za osam mjeseci prošle godine porastao je za 8,2 odsto, odnosno za mlijeko smo dali dodatnih pet miliona eura, što je 62 miliona eura. To je pet miliona više u odnosu na 2024. godinu“, saopštio je ranije predsjednik Odbora za poljoprivredu i prehrambenu industriju PKCG Milutin Đuranović.
I podaci Uprave za statistiku Monstat, potvrdjuju upozorenja farmera i Privredne komore. U izvještaju navode da je ukupna količina otkupljenog kravljeg mlijeka u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila 7,27 miliona litara, što je 6,8 odsto u odnosu na isti period 2024. godine
Industrijska proizvodnja prehrambenih proizvoda, prema analizama, posljednje dvije i po decenije oslikava promjene od tranzicije, preko ulaska stranih brendova, do uticaja globalnih kriza, uključujući pandemiju i ratove. Uprkos brojnim faktorima, industrijska proizvodnja pasterizivanog mlijeka u CG u 2024. godini, iznosila je 79.030 hektolitara, što je 174,7 odsto više u odnosu na godinu ranije.
To je ubjedljivo najviša proizvodnja u posljednje dvije decenije. No, kada se to uporedi sa 2000. godinom, koja je po proizvodnji pasterizovanog mlijeka duplo viša, primijetan je pad. U potrazi za posljedicama, uvijek treba potražiti uzrok. Pitanje koje postavljaju farmeri je isto: Zašto Crna Gora ne koristi svoje prirodne resurse? Političari odgovaraju jezikom koji struka ne razumije. Farmeri imaju rezultat koji država ne koristi i tako, tvrde, nastaje šteta na svim nivoima.
Slično je i u Bosni i Hercegovini
Iako se u BiH domaće mlijeko otkupljuje, uvoz je i dalje ogroman. Prema zvaničnim podacima te zemlje, oni su lani uvezli mlijeka i mliječnih proizvoda, 254,6 miliona KM, dok je otkup domaćeg mlijeka porastao na oko 300 miliona litara. Prošle godine je od kooperanata za preradu otkupljeno oko 300 miliona litara sirovog mlijeka, što je više u odnosu na godinu ranije. Posljednje tri godine zabilježen je rast proizvodnje i otkupa sirovog mlijeka, međutim u posljednjim mjesecima došlo je do značajnog zasićenja domaćeg tržišta. Ipak, tržišni viškovi nisu prisutni samo u BIH, već i susjednim zemljama, kao i na tržištu EU.
U BiH je pokrivenost uvoza izvozom u 2025.godini iznosila 57%. Top pet izvoznih tržišta prošle godine bili su Crna Gora, Hrvatska,Sjeverna Makedonija, Srbija i Kosovo. Najvažnija uvozna tržišta u 2025.godini bili su Njemačka, Hrvatska, Srbija, Mađatska i Slovenija. Posebno je evidentan uvoz mlijeka iz Srbije u odnosu na 2024.godinu. Iz BiH, zbog toga, vrše pritisak na nadležne institucije kako bi očuvali svoju ekonomiju i održivost poljoprivrednih gazdinstava.
Prije tri mjeseca mljekari iz BiH upozorili su na goru situaciju s otkupom mlijeka i zatražili da se hitno zabrani uvoz dok ne uspiju riješiti svoje viškove. S obzirom da je to pitanje i dalje aktuelno, mnogi farmeri su prinudjeni da zatvore svoja gazdinstva. Istom mišlju nose se i knjihove kolege u Crnoj Gori.
Hrvatska na dnu ljestvice u EU, što čeka crnogorske farmere?
Evropska unija važan je proizvođač mlijeka i mliječnih proizvoda koji su uključeni u zajedničku organizaciju tržišta. Ukupna proizvodnja mlijeka u Uniji procjenjuje se na oko 160 miliona tona godišnje. Najveći proizvođači su Njemačka, Francuska, Poljska, Holandija, Italija i Irska, koje zajedno čine više od 70 odsto ukupne proizvodnje u Uniji. Proizvodnja kravljeg mlijeka u Hrvatskoj i dalje opada.
Prema podacima Eurostata, 2024. godine, proizvedeno je oko 477.000 tona mlijeka, što je nešto manje nego godinu prije. Hrvatski analitičari upozoravaju da taj trend smanjenja proizvodnje traje decenijama, a a zadovoljavanje sopstvenih potreba u mlijeku pala je na svega 40 odsto, što je najniži udio u Evropskoj uniji, dok prosječna samoodrživost EU iznosi 115 odsto.
Poređenja radi, Slovenija i Srbija znatno nadmašuju Hrvatsku u proizvodnji mlijeka. Slovenija je prije dvije godine proizvela 611.000 tona mlijeka, a Srbija čak 1,38 miliona tona.
Zanimljivo je da čak i maleni Luksemburg, sa samo 677.000 stanovnika, malo brojniji od Crne Gore, proizvodi više mlijeka od Hrvatske, čak 486 hiljada tona.
Prema analizama, proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj značajno je pala nakon pristupanja EU, 2013. godine, a broj muznih krava smanjen je za više od 50 odsto. Kao rezultat toga, Hrvatska je postala veliki uvoznik mlijeka i mliječnih proizvoda. Crnogorski farmeri, gledajući kolege u Hrvatskoj, strepe što će biti sa njima nakon pristupanja EU.
No, za razliku od naše države, Hrvatska je prepoznala problem i pokušava da ga riješi strategijom razvoja. Iako je među najmanjim proizvođačima mlijeka u EU, Hrvatska ističe da je mljekarstvo od ogromnog značaja za njenu ekonomiju. Već dvije godine primjenjuju strategiju razvoja tog sektora za šta su izdvojili gotovo 600 miliona eura. Time su, tvrde iz tamošnjih službi, uspjeli da zaustave negativna kretanja u mljekarskom sektoru.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, Hrvatska je tokom prošle godine proizvela 212.500 tona mlijeka. U odnosu na 2010. godinu, kada je proizvodnja iznosila 334.400 tona, zabilježen je pad od 36 odsto, što je u brojkama oko 122.000 tona manje mlijeka.
Pročitajte još:
Zbog smanjene domaće proizvodnje, Hrvatska je prisiljena da uvozi značajne količine mlijeka. U prvih 11 mjeseci prošle godine uvezla je 220.500 tona mlijeka. Najveći uvoz bio je iz njoj susjednih zemalja: iz Mađarske 110.300 tona (107 miliona litara), iz Slovenije 69.400 tona (67 miliona litara), Poljske – 11.000 tona (10,7 miliona litara)…
Kako bi spriječili taj negativni trend smanjenja domaće proizvodnje država je krenula sa projektima modernizacije farmi i podsticanja proizvodnje mlijeka. Očekuju stabilizaciju domaćeg tržišta i smanjenje uvoza. O tome bi, uvjereni su crnogorski farmeri, morala da razmišlja i naša država.
Broj primarnih proizvođača mlijeka se u Hrvatskoj prošle godine smanjio sa 2.800 na 2.600, što je pad za oko 10 odsto, podaci su te krovne organizacije proizvođača mlijeka – Saveza udruženja hrvatskih uzgajivača holštajn goveda. Navode da su tokom 2025. godine s proizvodnjom najviše stali simentalski pogoni na sjeverozapadu Hrvatske, manja domačinstva koja ne mogu da opstanu s postojećim otkupnim cijenama, a s kojima je Hrvatska pri evropskom dnu.
Navode da među onima koji još rade su farmeri koji su uzeli novac iz fondova pa su zbog korištenih mjera u obavezi da određeni broj godina budu u proizvodnji. Hrvatska ima još jedan problem. Proizvođači traže ograničenja uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, a iz ministarstva poljoprivrede upozoravaju da bi to moglo dovesti do problema sa EU.
