Evropska komisija predstavila je paket mjera za ublažavanje posljedica energetske krize izazvane sukobom na Bliskom istoku i ubrzanje prelaska na čistu energiju, uključujući koordinaciju članica po pitanju snabdijevanja mlaznim gorivom i popunjavanja skladišta gasa, smanjenje poreza na struju i zaštitu građana i industrija od skokova cijena. Najavljeno je, između ostalog, osnivanje Opseravatorije za gorivo kako bi se pratila proizvodnja, uvoz, izvoz i nivo zaliha goriva za transport. – prenosi Beta.
Strategija „Ubrzati EU“ (AccelerateEU) obuhvata kratkoročne i strukturne mjere sa dugoročnim efektima kako bi se dodatno smanjila zavisnost od nestabilnih tržišta fosilnih goriva i ubrzao razvoj domaće čiste energije i elektrifikacija u cilju veće otpornosti Evrope na buduće rizike. Paket obuhvata pet grupa mjera koje se odnose na veću koordinaciju na nivou EU, zaštitu potrošača i industrije od skokova cijena, ubrzanje prelaska na domaću, čistu energiju i elektrifikaciju, jačanje energetskog sistema i podsticanje javnih i privatnih investicija.
Evropska komisija je saopštila da drugi put za manje od pet godina Evropljani plaćaju cijenu zavisnosti Evrope od uvoza fosilnih goriva i da je od eskalacije sukoba na Bliskom istoku EU potrošila dodatnih 24 milijarde eura na uvoz energenata zbog viših cijena, a da nije dobila više energije.
– „Ubrzati EU“ je paket mjera za pružanje hitne pomoći evropskim domaćinstvima i industrijama, posebno najranjivijima, uz istvoremeno usmjeravanje Evrope na stabilan put ka energetskoj nezavisnosti – navodi se u saopštenju. Dodaje se da je trenutna geopolitička situacija „snažan podsjetnik da je ubrzanje tranzicije na čistu, sigurnu i pristupačnu energiju ekonomski i bezbjednosni imperativ“.
Komisija je saopštila da će osigurati potpunu koordinaciju mjera na nivou zemalja članica, uključujući popunjavanje podzemnih skladišta gasa, fleksibilnost u primjeni pravila punjenja ili vanredna puštanja nafte iz rezervi.
– Nacionalne hitne mjere i mjere za obezbjeđivanje dostupnosti mlaznog goriva i dizela, uključujući dostupnost proizvodnih kapaciteta rafinerija nafte, trebalo bi da budu usko koordinisane – navodi se u saopštenju.
Nova Opservatorija za gorivo će omogućiti brzu identifikaciju potencijalnih nestašica i, u slučaju hitnih puštanja zaliha, pružiti informacije za ciljane mjere za održavanje uravnotežene distribucije goriva. Da bi se ublažili uticaji visokih cijena goriva i mogućih nestašica na vazduhoplovni sektor, Komisija će pojasniti postojeće fleksibilnosti u okviru vazduhoplovnog sektora EU kako bi se riješile posljedice otkazivanja letova i drugih poremećaja.
Predložene su mjere za zaštitu potrošača, uključujući industriju, od visokih cijena energije, posebno za najranjivija domaćinstva, kao i privremene mjere državne pomoći ekonomskim sektorima koji su najizloženiji. Vaučeri za energiju, smanjenje poreza na toplotne pumpe i fotonaponske panele, poreske olakšice za električna vozila neke su od predloženih mjera.
U dokumentu se takođe naglašava potreba da se pojedincima olakša pridruživanje energetskim zajednicama, da domaćinstva sama proizvode više energije i da potrošači mogu da mijenjaju snabdjevače energijom, a ukazuje se i na već postojeću mogućnost privremene ili potpune zabrane isključenja najugroženijih domaćinstava sa energetskih mreža zbog neplaćanja.
Dio paketa je ubrzanje prelaska na čistu domaću energiju kako bi se zamijenili nafta, gas i fosilna goriva za transport, a Komsiija će do ljeta predstaviti Akcioni plan za elektrifikaciju koji će uključiti mjere za uklanjanje prepreka elektrifikaciji industrijkog, transportnog i građevinskog sektora.
Komisija je najavila jačanje sistema elektroenergetskih mreža, maksimizaciju postojeće infrastrukture za obnovljivu energiju i brzu obnovu kapaciteta velikih vjetroelektrana i postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Pročitajte još:
Komisija će takođe predstaviti zakonski prijedlog o oporezivanju, osiguravajući, između ostalog, da se električna energija oporezuje manje od fosilnih goriva. U saopštenju se ističe da državna finansijska sredstva neće biti dovoljna da se pokriju potrebna ulaganja u energetsku tranziciju, koja iznose 660 milijardi eura godišnje do 2030. godine, zbog čega će raditi na povećanju investiranja privatnog sektora.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je rekla da će mjere pomoći evropskim građanima i preduzećima.
– Odluke koje donesemo danas oblikovaće našu sposobnost suočavanja sa današnjim izazovima i sutrašnjim rizicima. Moramo da ubrzamo prelazak na domaću, čistu energiju. To će nam obezbijediti energetsku nezavisnost i sigurnost i omoguićiti da bolje prebrodimo geopolitičke bure – rekla je Fon der Lajen.
Današnji dokument je donijet poslije zahtjeva šefova vlada članica EU na sastanku Evropskog savjeta 19. marta da se predstavi paket ciljanih privremenih mjera za rješavanje problema poskupljenja uvezenih fosilnih goriva, kao posljedica krize na Bliskom istoku.
Mjere će biti tema neformalnog sastanka Evropskog savjeta naredna dva dana na Kipru.
