Ukoliko Vlada produži odluku o smanjenju akciza, koja je na snazi od polovine marta, a ističe 21. aprila,
cijene goriva trebalo bi da budu niže od jednog do devet centi. Iz Udruženja naftnih kompanija navode da bi cijena eurodizela bila manja za devet centi i točio bi se za 1,62 eura.
Očekuje se pojeftinjenje benzina za cent ili dva. Trenutna cijena je 1,55 eura za Euro super 95 i 1,58 eura, za Euro super 98. Lož-ulje će pojeftiniti sedam centi i koštaće 1,80 eura. Inače, na tu kategoriju goriva nisu smanjivane akcize.
Ipak, konačnu odluku Ministarstvo energetike saopštiće danas, kada će Ministarstvo finansija uraditi obračun cijena koje će važiti od utorka, 21. aprila. Građani s nestpljenjem čekaju odluku Vlade u kojem obimu će vratiti akcize.
„Akciza na dizel je 0,44 centa po litru, umanjenjem od 50 odsto ima direktan uticaj od 0,22 centa. Međutim, kako akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a od 21 odsto, ukupan uticaj na nižu cijenu goriva bio je 27 centi po litru“, navode analitičari podsjećaju na period prije tri i po godine kada je došlo do poremećaja na tržištu naftnih derivata i velikog rasta cijena.
Navode da je Vlada tada umanjila akcize, pa ih kasnije postepeno povećavala do punog iznosa, što može uraditi i sada.
Podsjećamo, cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta i tako je bilo sve do poslednjeg obračuna, koji je bio 14. aprila. Poskupljenja su uzrokovana nakon sukoba na Bliskom istoku, koji je potpuno poremetio tržište naftnih derivata. Otvaranjem Ormuskog moreuza, dovelo je do pada cijena nafte na svjetskim tržištima.
Za tri mjeseca od akciza na gorivo država prihodovala 45,18 odsto
Iz Uprave carina su nam kazali da je u januaru naplaćeno 15,63 miliona eura, što je 4,76 odsto više nego u istom periodu prošle godine. U februaru je naplaćeno 14,59 miliona eura, ili 5,39 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je u martu zabilježen rast od 8,76 odsto.
Zabilježena je dobra naplata i na mineralna ulja i njihove derivate, pa je ostvareno 4,71 odsto više u odnosu na 2024. godinu. Ipak, veći prihodi po tom osnovu su u ljetnjim mjesecima.
Od početka rata na Bliskom istoku, cijena goriva u BiH skočila je za oko 0,5 eura. Trgovačka marža ograničena je na 0,25 konvertibilnih maraka po litru. Građani se žale da su cijene različite na benzinskim stanicama u istom gradu, pa i u istom naselju. Zbog kršenja pravila o marži, inspekcija je nedavno kaznila desetine pumpi.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković objavio je 23. marta nove mjere, među njima zadržavanje cijena struje i gasa koje će trajati do kraja septembra 2026. Kao razlog je naveo „veoma ozbiljnu situaciju na Bliskom istoku“.
Slovenija je postala prva država članica Evropske unije koja je uvela racionalniju potrošnju goriva kako bi se riješili poremećaji izazvani američko-izraelskim napadima na Iran. Zbog rasta cijena goriva, Slovenija se suočila sa takozvanim „gorivnim turizmom“, jer vozači iz susjednih zemalja, posebno Austrije, koriste prednosti nižih, regulisanih cijena u Sloveniji. Prema posljednjim mjerama, vozači privatnih automobila u Sloveniji maksimalno mogu da kupe 50 litara goriva dnevno. Preduzeća i poljoprivrednici mogu dnevno da kupe do 200 litara.
Stariji građani sjećaju se sistema par-nepar koji je u bivšoj Jugoslaviji bio 1979. godine za vrijeme svjetske krize sa naftom. Problem nedostaka goriva tada se rješavao tako što su ponedeljkom, sredom i petkom mogla da se voze samo kola čija se registracija završavala parnim brojem. Drugim danima su vozili oni koji su imali automobile sa tablicama koje su na kraju imale neparan broj.
Vlada Sjeverne Makedonije smanjila je porez na dodatu vrednost (PDV) na benzin i dizel gorivo sa 18 na 10 procenata.
Nakon obnovljene nade u mogući dogovor između SAD i Irana, cijene nafte su pale više od tri odsto.Terminski ugovori za Brent pali su više od tri odsto na oko 96 dolara po barelu, dok su terminski ugovori za američki referentni West Texas Intermediate (WTI) pali 3,6 odsto na oko 91,2 dolara.
Pad je uslijedio nakon što su cijene nafte u prethodnoj sesiji porasle za oko 4,5 posto na blizu 100 dolara, kada su tržišta reagovala na trajne geopolitičke rizike i zabrinutost zbog uticaja regionalnih tenzija na tokove energije.
Raspoloženje na tržištu promijenilo se nakon što je američki predsjednik Donald Tramp rekao da je Vašington veoma blizu postizanju dogovora s Iranom kako se približava istek trenutnog dvosedmičnog primirja.
Uprkos padu, cijene su ostale povišene, jer trgovci nastavljaju pratiti neizvjesnost oko Hormuškog tjesnaca i izglede za trajni dogovor između Vašingtona i Teherana.
Pročitajte još:
Iz Brisela upozoravaju da se Evropska unija trenutno ne suočava s nestašicama goriva, ali priprema rezervne mjere zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju avionskim gorivom, izjavila je u petak portparolka Evropske komisije.Ona je naglasila da su zalihe goriva stabilne širom bloka.
„Trenutno nema nestašica goriva u Evropskoj uniji, međutim, pripremamo se za moguće poremećaje u snabdijevanju avionskim gorivom“, kazala je, naglašavajući da je upravo avionsko gorivo oblast koja izaziva zabrinutost zbog strukturne zavisnosti od uvoza.
Prema njenim riječima, rafinerije u EU pokrivaju oko 70 posto potražnje za avionskim gorivom, dok ostatak zavisi od vanjskih dobavljača.
