Iako je Skupština Crne Gore, krajem jula 2024. godine usvojila Zakon o šumama njegova primjena još nije počela.
Kako zakon nije zaživio, a krajnji rok je bio 01. januar 2025. godine, iz Privredne komore Crne Gore traže hitno rješavanje problema nastalih zbog, kako tvrde, neadekvatne primjene Zakona o šumama i zahtijevaju da im se narednih petnaest dana omogući realizacija ugovora koji su potpisali, i korišćenje drvnih sortimenata.
O tome i problemima koji prozilaze, za Biznis.me razgovarali smo sa Aleksandrom Despotović, profesoricom na Biotehničkom fakutetu Univerziteta Crne Gore.
„Zakon je usvojen na brzinu, bez jasne analize njegove primjene, uz protivljenje Sindikata Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, gdje su se radnici izjasnili da ne žele da pređu da rade u novo privredno društvo“, objasnila je Despotović, ističući da je to izvor problema koji, do dan danas nije riješen.
Navodi da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede potpuno ignorisalo stavove struke, zaposlenih radnika i istrajavalo u namjeri da se Zakon usvoji što se i desilo. Iz opozicionih klupa se, navodi, danima ukazivalo da će primjena Zakona “preko koljena” izazvati niz problema. Nažaloat, vlast je uradila po svome, ali, tvrdi naša sagovornica, na štetu građana Crne Gore. Navodi specifičnu okolnost da je tokom prošle godine Zakon izmijenjen, a da prije toga nije ni primijenjen.
„Izmjene Zakona su predviđale da se privredno preduzeće formira do 30.septembra 2025. godine (Čl.97a), dok čl. 94a Zakona predviđa da Ugovori o korišćenju šuma koje je zaključio Organ uprave, do 31. decembra 2025. godine, nastave da se realizuju do isteka tih ugovora, s tim da se nakon 01. januara 2026. godine o njihovoj realizaciji stara privredno društvo iz člana 97a ovog zakona. Međutim, odredbe izmijenjenog Zakona se opet nijesu primijenile i nastao je kolaps sistema“, objašnjava Despotović.
Biznis.me: Da li su to ključni razlozi zbog kojih je došlo do kolapsa u šumarstvu i drvopreradi? Predstavnici tog sektora tvrde da je drvoprerada sada na ivici opstanka.
A. Despotović: Uprava za gazdovanje šumama je u novembru prošle godine raspisala Javni poziv za davanje šuma na korišćenje, prodajom drveta u dubećem stanju za 2025. godinu. Javni poziv je bio otvoren za pravna lica, koja su ispunjavala uslove predviđene Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Nakon završenog Javnog poziva i potpisivanja Ugovora između Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i korisnika, koji su Odlukom Tenderske komisije postali korisnici šuma u decembru 2025 godine, korisnik se obavezuje da šumske sortimente u skladu sa ugovorom preradi u obliku primarnih, polufinalnih i finalnih proizvoda u sopstvenim kapacitetima. Takođe, korisnik se obavezuje da plati iznos za korišćenje šuma, a uplata mora da prethodi sječi, prijemu i otpremi drvnih sortimenata.
Ugovori su potpisani sredinom decembra 2025. godine, a prema Zakonu o šumama od 01.01.2026. godine Uprava za gazdovanje šumama i lovištima nije nadležna i nema pravo da odobrava sječu niti da vrši prijem i otpremu ugovorenih količina. To je nadležnost privrednog društva koje nije formirano u skladu sa Zakonom.E, tu je nastao vakum i kolaps u toj oblasti. Sada je na rubu opstanka.
Biznis.me: Preduzeća koja se bave drvopreradom su, između ostalog, zbog toga tražili hitno rješavanje problema nastalih zbog, kako tvrde, neadekvatne primjene Zakona o šumama. Da li je moguće realizovati njihov zahtjev, upućen Vladi, da se narednih petnaest dana omogući realizacija ugovora koje su potpisali i korišćenje drvnih sortimenata riješi?
A. Despotović: Jasno je, da proces formiranja novog preduzeća nije sproveden u planiranim rokovima, iako je bilo predviđeno da preuzme nadležnosti Uprave za gazdovanje šumama i lovištima do početka ove godine. Zbog kašnjenja u tom procesu, kao i neusklađenosti pojedinih rješenja, došlo je do situacije u kojoj nijesu mogli biti zaključeni novi ugovori, niti nastavljena realizacija postojećih, što je proizvelo štetne posljedice i za državu i za privredu. Preduzeće nije registrovano u CRPS tako da i dalje ne funkcioniše!
Biznis.me: Da li u ovakovoj situaciji možemo reći da je Zakon o šumama suspendovan?
A. Despotović: Na osnovu svega navedenog jasno je da je Zakon o šumama u Crnoj Gori praktično suspendovan, jer ga nadležne institucije ne sprovode. Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede i Uprava za gazdovanje šumama i lovištima svojim nečinjenjem su doveli u težak ekonomski položaj privredna društva iz oblasti drvoprerade.Ovo nijesu više pitanja administrativnih propusta već političke odgovornosti. Kada institucije ne primijenjuju Zakon koji su dužne da štite u obavezi su da snose odgovornost za svoj nerad. Dakle, potpuno je zakazao sistem kontrole i upravljanja šumskim resursima.
Biznis.me: Uprkos političkim neslaganjima vlasti i opozicije, kakva je situacija u sektoru šumarstva i drvoprerade?
A .Despotović: Zakon o šumama i problemi njegove primjene najbolje govore o stanju u ovom sektoru koji je prepušten sam sebi, bez ozbiljnog upravljanja i rukovođenja, a posebno bez strategije i strateskog planiranja. Država je obećavala red, a donijela je haos.
Biznis.me. Kako privrednici, koji su direktno vezani za drvopreradu i šumarstvo mogu uticati da se usvoji strategija šuma i šumarstva planirana nekoliko godina unazad? Ovo je bitna oblast za poglavlje 27 u pregovaračkom procesu.
A. Despotović: Zbog pomjeranja svih rokova u vezi za primjenom Zakona, postavlja se pitanje kada će Crna Gora imati ovako važan strateški dokument? Prethodna strategija važila je za period 2018 – 2023. godine. Očigledno da se i na ovaj način ovako važna privredna grana za Crnu Goru slučajno ili ne potpuno zapostavlja.
Za izradu ovog dokumenta je nadležno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Ovako loša situacija u oblasti šumarstva direktno utiče i na ugled države Crne Gore u procesu priključivanja EU. Imajući u vidu zatvaranje poglavlja 27 neophodno je da se promet drveta i proizvoda od drveta usaglasi sa Uredbom EU o sprečavanju deforestacije.
Biznis.me: Zašto nije zaživio Zakon o šumama?
A. Despotović: Zakon nije zaživio zato što institucije nijesu pripremile uslove za njegovu realizaciju. Zakon zbog toga prolazi kroz česte izmjene i odlaganja, a to stvara “pravni vakuum” i implementacijski zastoj. Ovaj primjer pokazuje ozbiljne probleme u radu Vlade. Građani i privrednici su pretrpjeli ozbiljne posljedice, šume su neuređene, a za takvo stanje na žalost niko ne snosi odgovornost. Očigledno da odgovornost ne stanuje u državnoj upravi.
Biznis.me: Radovi u šumama su, zbog svega toga, u potpunosti obustavljeni, što to znači za ljude kojima drvoprerada predstavlja osnovnu privrednu djelatnost i ključni uslov za opstanak lokalnog stanovništva?
A.Despotović: Probleme koji su nastali u oblasti šumarstva i drvoprerade, na žalost, najviše su osjetili ljudi sa sjevera Crne Gore. zato što u toku zimskih mjeseci, kada su temperature bile ispod nule, nijesu bili u mogućnosti da kupe pelet. Kada bi se pelet i pojavio na tržistu cijene su bile astronomske. Tona peleta dostizala je vrIjednost od 400 EUR, a nekada i više.
U ruralnim područjima vlasnici sopstvenih šuma nijesu bili u mogućnosti da ih koriste za ogrijev. Takođe, mnogi ljudi sa sjevera Crne Gore žive od šumarstva i drvoprerade, a u proteklom periodu nijesu imali mogućnost da rade i zarade svoje plate. Neki privrednici su bili prinuđeni i da otpuštaju svoje zaposlene. To je značajno uticalo na razvoj lokalnih ekonomija, koje su ostale uskraćene za prihode koje ostvaruju po osnovu poslovanja privrednika u oblasti šumarstva i drvoprerade.
Biznis.me: Kolika je opasnost po kvalitet posječene drvne mase koja mjesecima stoji neiskorišćena? Može li dovesti do širenja bolesti i trajne degradacije šumskog fonda?
A. Despotović: Ako drvna masa nije uklonjena, opasnost od širenja bolesti je velika, a to može ugroziti cijelu šumu. Zato se u šumarstvu insistira na pravovremenom iskorišćavanju i obradi posječenog drveta.
Pročitajte još:
Biznis.me: Što je donijela reforma sektora šumarstva? Iz Ministarstva uvjeravaju da je ona pokrenuta sa namjerom uspostavljanja uređenog i funkcionalnog sistema u kojem država ne upravlja privredom, već stvara uslove za njen nesmetan rad?
A. Despotović: Do današnjeg dana reforma u šumarstvu je ostala samo na papiru, a sve to zbog nestručne, nepromišljene i brzoplete odluke Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. U resornom ministarstvu nije bilo sluha za drugačija stručna mišljenja, koja su ukazivala na moguće probleme primijene Zakona. Međutim, nonšalnatan odnos prema ovom problemu proizveo je niz posljedica. Firme sa sjevera Crne Gore nijesu mogle raditi, a ljudi gube zarade i posao.
To stvara finansijske probleme za porodice i povećava odlazak mladih sa sjevera. Šume su ostale zapuštene, a to povećava rizik od bolesti i šumskih požara. Od proklamovane vladine reforme u šumarstvu ljudi sa sjevera trpe posljedice zastoja u radu u oblasti šumarstva i drvoprerade. Osim toga u toku zimskog perioda bilo je gotovo nemoguće kupiti pelet, a temperature su danima bile ispod nule. Cijene peleta na tržistu su dostizale astronomske cijene, ali to nije bilo dovoljno da se predstavnici vlasti ozbiljno pozabave ovim pitanjima.
Biznis.me: Zašto postojeća zakonska rješenja nijesu u potpunosti funkcionalna u praksi?
A. Despotović: Zakonska rješenja nijesu funkcionalna u praksi, jer su donešena “ad hoc”, bez strateškog promišljanja i planiranja primjene istog. Opozicija je ukazivala da se u osnivanje preduzeća ide fazno, jer to je iskustvo Hrvatske, koja je sedam godina implementirala novo zakonsko rješenje. Ministarstvu je ukazano da nema dovoljno kadrova koji je neophodan za osnivanje novog preduzeća. Takođe, nije se uzelo u obzir da zaposleni u Upravi za gazdovanje šumama i lovištima ne žele da pređu da rade u novo preduzeće. Ovo su indikatori koji su ukazivali da se predloženo Zakonsko rješenje ne može primjeniti. Nanešena je šteta ugledu Crne Gore u ovoj izuzetno važnoj fazi pristupanja EU, a u ekonomskom smislu štetu trpe i građani i privreda.
Biznis.me: Može li se iz ovog zaključiti da ne postoji, ili da je baš loša koordinacija između Ministarstva, Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i novog preduzeća?
A. Despotović: Ove institucije duguju objašnjenje za svoje postupanje i, naravno, u obavezi su da snose odgovornost za nastalu štetu u poslovanju privrednih društava, a zbog kojih su građani cijele zime imali probleme u snabdjevanju sa peletom.
Biznis.me: Kakvi su ekološki rizici?
A. Despotović: Ekološki rizici se ogledaju u pojavi bolesti u šumama i mogućnosti za pojave požara. Tako da nemar, neznanje i neodgovornost mogu nanijeti ogromne i nesagledive posljedice, posebno u ljetnjim mjesecima koji dolaze.
