Kabinet crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića tražio je od zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Bojane Ćirović, detaljnu pravnu analizu povodom zaključenja poravnanja u arbitražnom postupku Sveti Stefan, kao i odgovore na pitanja od značaja za zaštitu državnih interesa. – prenose Vijesti.
„Obraćamo vam se povodom odluke Vlade da pristupi zaključenju poravnanja u arbitražnom postupku u vezi sa turističkim kompleksom Sveti Stefan, uzimajući u obzir cjelokupan tok, ranije zauzete pravne stavove države i potencijalne posljedice koje takva odluka može proizvesti po imovinske interese Crne Gore“, navodi se u obraćanju.
Iz Kabineta predsjednika su podsjetili da je arbitražni postupak pokrenut 2021. godine, nakon zatvaranja kompleksa Sveti Stefan usljed spora u vezi sa režimom korišćenja plaža.
„Tokom postupka, Vlada je, uz aktivno učešće institucije kojom rukovodite, zastupala jasnu pravnu strategiju: osporavanje odgovornosti države i isticanje protivzahtjeva prema investitoru Adriatic properities“, kazali su iz Kabineta.
Oni su dodali da se, uprkos takvom kontinuitetu u postupanju i jasno definisanoj pravnoj strategiji, Vlada opredijelila za zaključenje poravnanja koje, prema medijski dostupnim informacijama, podrazumijeva faktičko napuštanje daljeg osporavanja pravnog okvira u kojem je spor vođen.
Iz Kabineta su pitali da li se u međuvremenu nešto promijenilo u toj strategiji.
„Ovakav pristup neminovno otvara niz ozbiljnih pitanja, kako pravne, tako i institucionalne prirode. Prije svega, da li vam je poznato na osnovu kojih konkretnih pravnih i ekonomskih analiza je Vlada donijela odluku da pristupi poravnanju upravo u ovoj fazi postupka, odnosno neposredno prije donošenja konačne arbitražne odluke“, naveli su iz Kabineta predsjednika.
Oni su pitali i da li postoji formalno mišljenje zastupnika države ili advokatskog tima u arbitražnom postupku o vjerovatnoći ishoda spora, te da li zaključenje poravnanja podrazumijeva implicitno ili eksplicitno prihvatanje odgovornosti države za potencijalne buduće sporove.
Kabinet predsjednika interesuje i zašto je cjelokupan postupak odlučivanja o poravnanju u potpunosti lišen elementa transparentnosti kada se radi o dugogodišnjoj borbi države za ostvarivanje ugovorenih prava, kao i zbog čega je Vlada potrošila milione eura na troškove postupka, da bi sada zaustavila arbitražu.
„Zašto je dogovoreno učešće države u ostvarenom profitu kada je poznato da je kompanija, prije započinjanja postupaka, poslovala neprofitabilno? Da li je takvoj odluci prethodila temeljna revizija finansija Adriatic propertiesa? Da li je omogućen uvid u poslovne knjige kompanije? Da li je Vlada insistirala na detaljnoj provjeri i dubinskoj analizi upravljanja hotelom prije nego što je pristala na bilo kakve uslove nagodbe“, naveli su iz Kabineta.
Oni su pitali i da li je provjerena zakonitost prvobitno odobrene građevinske dozvole koja se odnosi na nastavak gradnje apartmanskih jedinica za prodaju u Miločerskom parku.
„Posebno zabrinjava činjenica da odluka o poravnanju dolazi nakon višegodišnjeg insistiranja na suprotnoj pravnoj poziciji, bez jasno prezentovanog obrazloženja koje bi opravdalo ovakav zaokret. Takvo postupanje otvara pitanje dosljednosti u vođenju pravne politike države u ovom slučaju, ali i pitanje eventualne odgovornosti za odustajanje od pravnih mehanizama koji su prethodno uspostavljeni u cilju zaštite državnih interesa“, saopštili su iz Kabineta.
Oni smatraju da se, u tom kontekstu, ne može zanemariti potreba da se utvrdi da li je Vlada, prilikom donošenja odluke, postupala uz puni stepen dužne pažnje prema državnoj imovini, odnosno da li su u dovoljnoj mjeri sagledane sve pravne i finansijske posljedice koje iz takvog postupanja mogu proisteći.
Pročitajte još:
Iz Kabineta su Ćirović pitali da li je obavljena pravna analiza poravnanja, uključujući njegovu usklađenost sa Ustavom i zakonima Crne Gore, te da li je utvrđeno da je odluka zasnovana na relevantnim pravnim procjenama i donesena uz puno uvažavanje interesa države.
Oni su pitali i da li bi zaključenje poravnanja moglo proizvesti štetne posljedice po imovinu države ili predstavljati odustajanje od već uspostavljenih pravnih pozicija, te da li su preduzete sve mjere u cilju zaštite državnih interesa, uključujući i eventualno pokretanje odgovarajućih postupaka.
„U situaciji kada postoji realan rizik od značajne štete po državu, izostanak pravovremene reakcije nadležnih institucija mogao bi imati dugoročne posljedice koje prevazilaze okvir konkretnog slučaja. Očekujemo da, u okviru svojih ovlašćenja, preduzmete odlučne i pravno utemeljene korake u cilju zaštite imovinsko-pravnih interesa Crne Gore“, naveli su iz Kabineta.
