Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore (ZIPI), zastupnik države pred sudovima, više neće imati pravo da u slučaju uspjeha u sporu troškove postupka od suprotne strane u cjelosti naplaćuje po advokatskoj tarifi (AT), već će taj iznos biti prepolovljen.
To je, između ostalog, predviđeno izmjenama Zakona o parničnom postupku (ZPP) koji je odnedavno u skupštinskoj proceduri, prenosi Pobjeda.
Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa je ovu mogućnost dobio u avgustu 2017. godine u vrijeme Vlade Duška Markovića, a riječ je o prihodu koji se uplaćuje u državni budžet. Prema dostupnim podacima iz izvještaja zaštitnika, od jula 2021. godine kada je otvorena posebna partija za uplatu sudskih troškova, država je do kraja 2025. godine po tom osnovu prihodovala najmanje 871,9 hiljada eura. Ovaj iznos nije kompletan, jer ne uključuje period od usvajanja zakonskih izmjena do jula 2021, kao ni dio 2022. godine, jer na sajtu Vlade nije bilo podataka za cijeli period.
Na takve zakonske izmjene tada su burno reagovali advokati, a bile su i predmet preispitivanja pred Ustavnim sudom, koji je pak odbio inicijative za ocjenu ustavnosti poslanika Demokrata i Advokatske komore Crne Gore u vrijeme dok je na njenom čelu bio advokat Zdravko Begović.
Nerealni troškovi
U obrazloženju prijedloga izmjena ZPP-a se navodi da su se odlučili za umanjenje troškova koji pripadaju ZIPI, jer oni ne predstavljaju stvarne troškove koje ima za zastupanje, pozivajući se na obrazloženje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu ,,Mežnarić protiv Hrvatske“. U pratećem dokumentu o procjeni uticaja ovog propisa stoji da će se smanjenjem troškova olakšati položaj stranaka koje snose troškove.
Tokom konsultovanja zainteresovane javnosti u vezi sa izmjenama ZPP-a, advokat Veselin Radulović je problematizovao pravo zaštitnika da kao advokat naplaćuje sudske troškove. Kako se navodi u dokumentu, njegove sugestije su prihvaćene i troškovi su smanjeni na pola.
Ipak, kako je Pobjedi kazao Radulović, on smatra da zaštitnik imovinsko-pravnih interesa nema uopšte pravo da obračunava troškove po advokatskoj tarifi.
– Zaštitnik ili bilo koji organ koji prima zaradu iz državnog budžeta, odnosno oni koji su tamo zaposleni nemaju pravo na naplatu troškova shodno advokatskoj tarifi, koja je predviđena samo za advokate koji moraju ispuniti vrlo stroge uslove da bi se upisali u Advokatsku komoru. To za zaštitnika i zaposlene u toj instituciji nije propisano – kazao je Radulović.
Dodaje da je ovakvo zakonsko rješenje bilo na teret građana, te da im je ograničavalo pristup sudu jer su bili suočeni sa nesrazmjernim teretom u slučaju da izgube spor od države.
– Ustavni sud se nije ranije odnio na adekvatan način prema ovom pitanju. Advokatura je ustavna kategorija, jasno je da ono što rade advokati i nagradu koju primaju za svoj rad ne mogu preuzimati državni organi – kazao je Radulović Pobjedi.
Smatra da zaštitnik može tražiti određenu vrstu radnih troškova koje eventualno imaju za preduzimanje radnji, ali da se ni na koji način ne može vezivati za advokatsku tarifu ,,ni za četvrtinu, ni polovinu“.
Ranije kritike
Advokatska komora je nakon tadašnjih izmjena ZPP-a tvrdila da su na taj način povrijeđeni ustavni principi o zabrani diskriminacije, jednakosti svih pred zakonom, nezavisnosti advokature, kao i pravo na pravično suđenje, jer se država stavila u povlašćeni položaj u odnosu na pravna i fizička lica koja ne zastupa advokat i koja u tom slučaju nemaju pravo na naknadu troškova.
Tadašnji stav države je bio da se time teži legitimnom cilju obezbjeđivanja pravilnog djelovanja pravosudnog sistema kroz odvraćanje potencijalnih tužilaca od postavljanja neutemeljenih ili previsokih tužbenih zahtjeva prema državi bez snošenja posljedica. U tadašnjem mišljenju Vlade navedeno je da se upravo ovakvim rješenjem postiže jednakost stranaka u sporu koje dijele rizik od neuspjeha, navodeći da sredstva naplaćena na taj način ne pripadaju zaštitniku, već idu u državni budžet.
Takav stav imao je i Ustavni sud navodeći da zakonodavac nije prekoračio svoja ustavna ovlašćenja te da je prilikom donošenja zakona utvrdio legitiman javni interes, jednakost položaja stranaka i njihovih zastupnika, koji podrazumijeva da svaka stranka snosi jednak rizik od neuspjeha, a sve u cilju efikasnog funkcionisanja pravosudnog sistema. Time je, navodi se u obrazloženju odluke, uspostavljen razuman odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi postići, koji ne predstavlja prekomjerni teret za stranke, imajući u vidu da i država, čiji resursi nijesu neograničeni, treba da uživa zaštitu od neutemeljenih parnica.
Dvije godine nakon što je ovo pravo dato državi, o opštinama nije bilo govora, ali je Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu predložio amandman kojim je i njima dato to pravo. Ipak, Ustavni sud je usvojio inicijativu advokata Stevana Lepetića koji je tvrdio da je u ovu odredbu u zakon uvela nenadležna skupštinska služba, zbog čega su opštine, kada ih zastupaju zaposleni, nakon godinu ostale bez ovog prava. Lepetić je sporio što su opštine pravo na troškove dobile na osnovu izmjene objavljene u naknadnoj ispravci u Službenom listu CG. Na taj način je, kako je naveo u inicijativi, skupštinska služba „navodnom ispravkom“ uvela u pravni poredak ovo pravo opštinama. On je ukazao da se tadašnjim prijedlogom izmjena ZPP-a nije ni mijenjao ovaj član, tako da nije ni moglo doći do greške zbog koje je došlo do navodne ispravke.
Ostala rješenja
Predloženim izmjenama ZPP-a, između ostalog, regulativa će biti usklađena sa evropskom. Osim toga, kako se navodi u dokumentu Ministarstva pravde, donekle će biti riješen problem ličnog dostavljanja sudskih dokumenata, te data mogućnost sudu da u slučaju lošeg imovnog stanja, stranku oslobodi troškova privremenog zastupnika.
Pročitajte još:
– Izvršeno je preciziranje normi koje se odnose na povlačenje tužbe i kad se tužba smatra povučenom. Propisana je mogućnost za otvaranje zaključene glavne rasprave radi dopune postupka i razjašnjenja važnih pitanja, u cilju zakonitog i pravednijeg odlučivanja. Izuzimanjem od obaveznog upućivanja na medijaciju predmeta, koji se odnose na svojinsko-pravne sporove rasterećuje se Centar za medijaciju od ove vrste predmeta koji se nijesu pokazali kao medijabilni – navodi se u izvještaju Ministarstva pravde.
Usvajanje izmjena ZPP-a, kako stoji, imaće pozitivan uticaj na pregovarački proces Crne Gore sa EU, na položaj partnera u sudskom postupku, stranke i njihove zastupnike.
– Neka zakonska rješenja doprinijeće efikasnijem i bržem vođenju postupaka, ujednačenijem postupanju sudova u istim ili sličnim pravnim stvarima, kao i donošenju zakonitih i pravednijih odluka. Predložene izmjene imaće pozitivan uticaj i na medijatore jer će im naknada biti isplaćivana u kraćem periodu. Primjena zakona će smanjiti prihode budžeta jer će troškovi zaštitniku biti umanjeni na jednu polovinu, a povećaće se i rashodi sudova zbog obezbjeđivanja sredstava za postavljanje privremenog zastupnika stranci koja zbog lošeg imovnog stanja nije u mogućnosti da snosi troškove postupka – navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena.
