Iz državnog trezora je, zaključno sa 31. martom, prinudno naplaćeno 5,88 miliona eura po osnovu izvršnih presuda, rješenja o izvršenju i neplaćenih faktura, dok je u istom periodu Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa ostvario uspjeh u sporovima vrijednosti od preko četiri miliona eura i naplatio 87.600 eura po osnovu troškova postupka. To se navodi u izvještaju Zaštitnika za period od 1. januara do 31. marta koji je Vlada nedavno usvojila.
Za cijelu prošlu godinu prinudno je naplaćeno preko 23,7 miliona eura zbog nepostupanja po izvršnim presudama i fakturama, od čega u prvom prošlogodišnjem kvartalu 5,2 miliona eura, dok je u trećem kvartalu prošle godine taj iznos premašio čak 8,7 miliona eura, prenosi Pobjeda.
Nepotrebni troškovi
U izvještaju zaštitnice Bojane Ćirović, kojoj je Vlada polovinom maja produžila mandat na još pet godina, i dalje se problematizuje to što institucije stvaraju nepotrebne troškove po državni budžet, imajući u vidu da ne postupaju po pravosnažnim i izvršnim presudama. Tako se i dalje ne isplaćuju nagrade advokatima, vještacima, tumačima i drugim stručnim licima koji učestvuju u sudskim postupcima, pa se nameće dodatan trošak prinudne naplate, provizija i kamata.
Osim toga, kako ukazuje, ne plaćaju se redovno ni fakture, niti se na njih prigovara, što i u ovom slučaju rezultira prinudnom naplatom.
Tužbe zaposlenih u javnoj upravi redovno pristižu, u čemu prednjače pripadnici vojske i policije koji sudski naplaćuju naknade za prekovremeni rad, dežurstva, neiskorišćeni godišnji odbor, topli obrok, rad u komisijama te druge dodatke. Iako je riječ o zahtjevima zaposlenih za koje je već uspostavljena sudska praksa, ni Ministarstvo unutrašnjih poslova ni Ministarstvo odbrane ih ne rješava mirnim putem.
Ćirović naglašava i da se u postupcima koji se vode pred Upravnim sudom, a u kojima organe zastupaju njihovi službenici, ne izmiruju dosuđeni troškovi, te da o tome ima informaciju tek kada se pokrene prinudna naplata.
S druge strane, primjetan je porast rješenja o naknadama braniocima u prekrašajnim postupcima, a na znatan rast tih iznosa uticala je nedavna izmjena advokatske tarife.
U izvještaju se navodi da je zbog nepostupanja po rješenjima o eksproprijaciji kod Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine registrovan odliv od preko dva miliona eura.
Očekuju da će komunikacija Zaštitnika sa organima koje zastupa biti efikasnija jer su razmjenu sudskih spisa započeli mejlom.
Država je ostvarila uspjeh u više postupaka, između ostalih, po tužbi jednog koncesionara kojem je odbijena tužba u visini od 1,2 miliona eura. U korist države okončan je i spor kojim je traženo da se utvrdi ništavost sporazuma kojim su akcije Budvanske rivijere prenijete na Vladu. U izvještaju se navodi i da je ukinuta presuda po kojoj je kompaniji Duška Šarića dosuđena naknada štete od 14,7 miliona eura. Prvostepeno je odbijena i tužba Duška Kneževića koji je tražio odštetu od 30,3 miliona eura. Država je uspjela i u sporu po tužbi jednog lica koji je tražio odštetu od 5.000 eura tvrdeći da mu je povrijeđeno pravo na jednakost, dostojanstvo, nepovredivost ličnosti i psihički integritet prilikom stavljanja u karantin tokom pandemije kovida.
Presudom podgoričkog osnovnog suda država je obavezana da isplati 387.700 eura na ime faktičkog izuzimanja zemljišta fizičkim licima.
Nove tužbe
Samo u prvom kvartalu Zaštitnik je primio 500 novih tužbi protiv državnih institucija, dok ih je u prošloj godini ukupno bilo 1.875 tužbi. Od početka godine do kraja marta Zaštitnik je postupao u 2.558 izvršnih i 471 upravnom postupku.
Pročitajte još:
Ćirović je ranije u intervjuu za Pobjedu kazala da radni sporovi zbog kojih državni budžet trpi najveću štetu nastaju jer nema evidencija prisustva na radu i prekovremenog rada, ocjenjujući da se to može posmatrati kao nesavjesan rad. Tada je najavila i mogućnost pokretanja postupaka protiv pojedinih državnih organa kako bi se kroz regresnu naplatu nadomjestila šteta pričinjena budžetu.
Neshvatljivo je, kako je tada ocijenila, da se radni sporovi za koje je uspostavljena sudska praksa i dalje rješavaju pred sudovima, a ne Agencijom za mirno rješavanje sporova.
Ćirović je ranije kazala da to što još nema Zakona o Zaštitniku nije prepreka kvalitetnom zastupanju interesa države, ali da je on potreban kako u pogledu definisanja nadležnosti, tako i radi boljeg funkcionisanja kancelarije koju je potrebno dodatno ojačati i kadrovski i u prostornom smislu.
