Dok su cijene goriva u većem dijelu Evrope i dalje pod snažnim uticajem globalnih kriza i često prelaze 2 eura po litri, na jednom ostrvu se njihova vrijednost godinama gotovo nije mijenjala. Dizel će se 2026. godine i dalje prodavati za oko 1,21 eura, a benzin za oko 1,34 eura po litri. – prenosi Poslovni.hr.
Ovo je pravi izuzetak unutar Evropske unije, i to ne zbog tržišnih okolnosti ili domaće proizvodnje, već zbog svjesne političke odluke.
Država je preuzela teret povećanja cijena
Model koji Malta primjenjuje je relativno jednostavan – niske akcize i snažne državne subvencije. Ostrvska država koristi minimalni nivo akciza dozvoljen evropskim pravilima, a razliku do stvarne tržišne cijene pokriva državni budžet.
Drugim riječima, cijena goriva nije niska zato što je tržište stabilno, već zato što država aktivno ‘pegla’ razliku.
Premijer Robert Abela nedavno je priznao da bi bez državne intervencije benzin bio skuplji za oko 0,38 eura po litri, a dizel za čak 0,45 eura, prenosi Tportal.
To znači da građani i ekonomija imaju koristi, ali račun na kraju plaća država.
Stotine miliona eura godišnje
Ministar finansija Clyde Caruana procjenjuje da će Malta 2026. godine potrošiti oko 150 miliona eura na energetske subvencije, s mogućnošću da se ovaj iznos poveća na 400 miliona eura ako globalne cijene dodatno porastu.
Za malu ekonomiju poput Malte, ovo je značajan trošak, ali vlasti vjeruju da ga za sada mogu priuštiti. Ekonomija bilježi solidan rast, a budžetski deficit se postepeno smanjuje, što ostavlja prostora za takve mjere.
Za građane i kompanije, koristi su vrlo opipljive. Razlika u cijenama goriva u odnosu na velike evropske zemlje je ogromna – na primjer, u Francuskoj je dizel nedavno premašio 2,18 eura po litri, skoro cijeli euro više nego na Malti.
Pročitajte još:
Takva razlika direktno utiče na troškove života, transporta i turizma, pa ne čudi što je politika zamrznutih cijena postala važno političko sredstvo.
Ali postoji i druga strana
Evropska komisija upozorava da i ovaj model ima ozbiljne nedostatke. Subvencionisanje fosilnih goriva smanjuje motivaciju za prelazak na obnovljive izvore energije i usporava energetsku tranziciju.
Malta je već među najslabijima u EU po udjelu obnovljivih izvora, tako da bi dugoročno ovaj pristup mogao postati problem ako se ne uvede jasna strategija za izlazak iz subvencija.
Istovremeno, zemlja pokušava uravnotežiti kratkoročnu zaštitu građana s dugoročnim ciljevima. Planirana su ulaganja u infrastrukturu, uključujući novi elektroenergetski interkonektor sa Sicilijom i proširenje kapaciteta obnovljivih izvora energije.
