Dok cijena nafte na svjetskim berzama varira, trgovci prate američki plan za okončanje rata protiv Irana i ponovno otvaranje Ormuskog moreuza. Sredinom prošle sedmice, u jednom trenutku pad nafte bio je više od 10 odsto, jer je postojala nada o postizanju mira, pa su samo dan kasnije cijene bile daleko niže, uz gubitke od oko dva odsto. Evropske berze zabilježile su pad nakon velikih dobitaka na prethodnoj sesiji, dok su vodeća azijska tržišta porasla.
I tako, dok se “veliki” bore za naftu, manjima ostaje da se prilagođavaju tržišu. Ministarstvo energetike i rudarstva dostavilo je cijene naftnih derivata koje će važiti od danas,12. maja, a po kom je dizel jeftiniji za svega četiri centa, što potvrđuje ono što su političari spekulisanli, da će vlada podići akcize.
U Crnoj Gori od danas eurosuper 98 i 95 jeftiniji su po jedan cent, pa će eurosuper 98 koštati 1,64 eura, a eurosuper 95 – 1.ž,60 eura. Liter eurodizela narednih sedam dana koštaće 1,67 eura i jeftiniji je za četiri centa, a lož ulje će se točiti za devet centi manje i to po cijeni od 1,72 eura.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata, naredni obračun će biti 18. maja, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće dan kasnije.
Posljednja dva navrata kada je dizel trebalo da pojeftini za deset i tri centa, Vlada je podizala akcize pa je eurodizel pojeftinio samo dva i jedan cent, odnosno ukupno tri centa, umjesto 13 centi.
Odluka Vlade iz marta da privremeno smanji akcize na eurodizel za 50 odsto, a za obje vrste benzina za 25 odsto,nije dugo potrajala. I prošle sedmice, kao i ove, polako vraćaju akcize u prvobitno stanje, što se građanima ne dopada. Od najave da su oni na prvom mjestu i važniji od budžeta, donosioci odluka su se brzo predomislili.
Da se često predomišljaju govori i podatak da je Vlada na sjednici 19. marta odbacila predlog poslanika GP URA da se akciza smanji za 50 odsto, navodeći da bi tako ugrozili državni budžet, a onda su 24 sata kasnije, usvojili svoju verziju smanjenja akciza, a nakon poziva predsjednika države Jakova Milatovića. U naftnim kompanijama su tada kazali da su zadovoljni što je Vlada prihvatila dio njihovih mjera koje su predložili dvije sedmice ranije, o umanjenju akciza i promjeni uredbe da se uslađivanje obavlja na svakih sedam dana, a ne na 14 dana kako je bilo u početku. Objašnjeno je da prelazak na sedmični obračun znači brže usklađivanje domaće maloprodajne cijene sa berzanskim.
Vlada Srbije produžila je za još nedjelju dana primjenu 25 odsto smanjenih akciza na bezolovni benzin i dizel. To je predviđeno izmjenom Uredbe o ograničenju visine cijena derivata nafte, koju je Vlada Srbije usvojila na posljednjoj sjednici, po kojoj će do 15. maja akcize na derivate nafte iznositi za bezolovni benzin 54 dinara po litru, a na dizel 55,53 dinara po litru.
U Hrvatskoj je Vlada, u želji da obuzda poskupljenja, donijela novu uredbu o cijenama naftnih derivata, na način što se država odrekla dijela marže na benzin, što je još manji prihod uz ranije smanjenje marže na dizel gorivo.
Prema novoj uredbi, najviše maloprodajne cijene određuju se prema formuli koja uzima u obzir prosječnu cijenu goriva u prethodne dvije nedjelje, uz ograničene marže. Uredba će važiti naredne dvije nedjelje, a aktuelne cijene goriva su: 1,64 eura za litar benzina, 1,72 eura – dizel, dok je plavi dizel jeftiniji 0,50 centi i litar se toči za 1,72 eura.
Aktuelne cijene goriva u Bosni i Hercegovini, početkom maja, iznose od 2,85–2,95 KM, što je 1,46–1,51 eura, za litar eurodizela i bezolovnog benzina BMB 95, dok su cijene u Republici Srpskoj često niže nego u Federaciji BiH, a variraju od pumpe do pumpe. Prosečna cijena dizela je oko 1,68 eura po litri.
Nafta kao ekonomski pokazatelj i Trampova odlučnost
Cijena nafte po barelu, jedan je od najvažnijih ekonomskih pokazatelja u svijetu, jer utiče na sve, od cijene goriva na pumpi do troška osnovne životne namirnice-hljeba, i ostalih artikala.. Ova godina je u tom pogledu suočena s najvećim poremećajima, u posljednjih nekoliko decenija, iz dobro poznatog razloga – rat na Bliskom istoku i blokada Ormuski moreuz.
Kao i kod svake robe, osnova cijene nafte je ravnoteža između količine koja se proizvodi i količine koja se troši. Bliski istok je posebno osjetljiva zona jer kroz njega prolazi veći dio svjetskog izvoza nafte. Inflacija i kamatne stope igraju važnu ulogu. Budući da se naftom trguje u dolarima, njegovo jačanje pritiska cijene prema dolje, i obratno.
Američki predsjednik Donald Tramp juče je izjavio za CBS News da je Iran napravio nuklearne ustupke, ali ne dovoljne, te nazvao posljednji odgovor na mirovni predlog „vrlo glupim“ i da ne namjerava suspendovati savezni porez na benzin „na određeno vrijeme“ i postepeno ga vratiti kada cijene goriva padnu, jer cijene na pumpama nastavljaju rasti usred rata s Iranom.
„I da, ukinućemo porez na benzin na određeno vrijeme, a kada cijena benzina padne, pustit ćemo ga da se postepeno vrati“, rekao je Tramp.
Suspenzija saveznih akciza, koje iznose 18,4 centa (0,184 eura) po galonu na benzin i 24,4 centa (0,244 eura) po galonu na dizel, zahtijevala bi zakon Kongresa koji je do sada pokazao malo interesa za suspenziju poreza kako bi se smanjili troškovi goriva.
Analitičari kažu da će cijene vjerovatno ostati povišene jer Iran nastavlja blokadu Ormuskom moreuzu, ključnoj ruti za globalne pošiljke nafte i tečnog prirodnog plina. Američki predsjednik je kazao da posljednji iranski odgovor na američki mirovni predlog uključuje ustupke u vezi s njegovim nuklearnim programom, ali je dodao da to „nije dovoljno“. Ormuski moreuz je zatvoren od kraja februara, što produbljuje zabrinutost zbog globalnih zaliha energije i povećava cijene benzina, dizela i mlaznog goriva.
Skok cijena goriva izazvao je nestabilnost i u Indiji, pa je tamošnji premijer pozvao građane i kompanije da štede gorivo i ponovo uvedu rad od kuće. On je istakao da visoke svjetske cijene goriva znače da Indija mora da štedi devizne rezerve smanjenjem potrošnje benzina i dizela.
Ekonomski analitičari u svijetu upozoravaju da globalna kriza, podstaknuta ratom na Bliskom istoku i poremećajima u snabdijevanju nafte, počinje ozbiljno da mijenja planove putnika širom svijeta. Očekuju da će cijene avionskih karata ostati visoke, a profiti avio-kompanija pod pritiskom, jer poremećaji u isporukama goriva iz zemalja Persijskog zaliva kroz Ormuski moreuz podižu troškove i povećavaju rizik od nestašica upravo uoči početka turističke sezone.
Navode da je cijena kerozina udvostručena, a gorivo čini i do 40 odsto cijene avionske karte. Evropska unija ne proizvodi dovoljno avionskog goriva da zadovolji domaću potražnju, a njeni rafinerijski kapaciteti mogu da pokriju tek 70 odsto potreba avio-kompanija. Zbog toga bi dugotrajniji prekid tankerskog saobraćaja kroz moreuz mogao da ostavi avio-kompanije na cjedilu.
Prilagođavanje i odlaganje primene EES sistema
Crnogorski, ali i građani Srbije i BiH, imaće, sudeći prema aktuelnim zadržavanjima, i druge probleme na granicama. Uvođenjem novog sistema EES, na brojnim evropskim aerodromima već sada su zabilježena višesatna čekanja, što stvara bojazan od još većih gužvi, posebno u ljetnjim mjesecima. Kod putnika već sad postoji briga, da zbog dugih čekanja na pasoškoj kontroli ne ostanu bez leta ili poremećenih konekcija.
Turistički radnici iz Crne Gore, koji su organizovali vaskršnje i, nedavno prvomajske praznike, upravo su to prepoznali kao veliki,mogući, problem za ljeto, jer već sad, sistem je izazvao operativna zagušenja koja nisu bila u potpunosti predviđena.
Da ne bi ugrozili sopstveni biznis i turističku sezonu, pojedine zemlje Šengen zone najavile su fleksibilnija pravila kako bi se ublažio pritisak na granicama i aerodromima. Ukoliko to zaista bude i realizovano otvara se pitanje mogućih prilagođavanja ili odlaganja primjene sistema koji je tek stupio na snagu.
Mediji u Srbiji su obradovali građane lijepom informacijom iz Grčke, da će od 01. juna do 30. avgusta EES sistem biti djelimično prilagođen, uz primjenu u noćnim satima i bez značajnog uticaja na gužve. Navode da Grčka neće zvanično suspendovati novi sistem ulaska u Evropsku uniju za građane Srbije, ali da se očekuje njegova obustava tokom ljeta, kako bi se izbjegle velike gužve na granicama. Grčka je već obustavila primjenu EES sistema za turiste koji dolaze iz Velike Britanije.
Stručnjaci očekuju da bi sličan pristup mogle da primjene i druge zemlje Šengen zone, poput Italije i Portugalije, kako bi se ublažili pritisci u vrhuncu turističke sezone.
Prethodno su pojedine države odlučile da privremeno ublaže ili pauziraju primjenu novih biometrijskih procedura. Švajcarska je poslednja u nizu koja je suspendovala primjenu novih kontrola za britanske putnike, dok su Njemačka i Francuska uvele fleksibilniji ili delimično pauziran režim na prelazima, a Španija i Italija ublažile mjere na aerodromima sa najvećim pritiskom putnika.
Pročitajte još:
U cilju smanjenja gužvi i ubrzanja procedura na granicama, Evropska unija paralelno razvija i mobilnu aplikaciju „Travel to Europe“, koja bi trebalo da bude dio šireg plana digitalizacije ulaska u Šengen zonu, zbog sistema EES i novog Evropskog sistema za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS).
Aplikacija omogućava putnicima da unaprijed unesu podatke iz pasoša, fotografiju i osnovna pitanja, nakon čega dobijaju elektronski kod odobrenja, što bi trebalo da skrati vrijeme zadržavanja na granici. Iako je trenutno dostupna samo u Švedskoj i Portugalu, plan je da se proširi i na druge zemlje EU, uključujući Grčku, Španiju i Francusku, naročito uoči ljetnje sezone kada su pritisci na granicama najveći.
Specijalista turizmologije iz Crne Gore, Petar Golubović kaže da stanje na svjetskom tržištu nafte naša država mora sagledati i sa pozitivne i sa negativne strane, naglašavajući da brojni parametri idu u prilog Crnoj Gori kao poželjnoj turističkoj destinaciji u ovoj godini. Očekuje da će, pored ostalog, i rast cijena energenata i aviokarata dodatno uticati na izbor bližih destinacija.
„Zbog poskupljenja energenata očekuje se rast cijena aviokarata, pa će turisti tražiti bliže destinacije kako bi smanjili troškove putovanja. Tu tražimo naš prostor i vjerujem da uz dobru promociju možemo dodatno ojačati svoju poziciju“, rekao nam je Golubović.
