Hrvatska od 1. juna 2026. godine odlučno mijenja smjer svoje turističke industrije, uvodeći stroža pravila koja označavaju početak nove ere za ključni ekonomski sektor zemlje. – prenosi Poslovni.hr.
U središtu reforme je mjera koja će direktno uticati na stotine hiljada turista i privatnih iznajmljivača – uvođenje obaveznog registracionog broja za svaki apartman, sobu ili kuću za odmor. Bez ovog jedinstvenog identifikatora, oglašavanje i iznajmljivanje smještaja na globalnim platformama poput Airbnb-a ili Booking.com-a više neće biti legalno moguće. Glavni cilj ovog poteza je okončanje rastuće sive zone koja godinama iskrivljuje tržište, a istovremeno povećanje sigurnosti i transparentnosti za goste. Ovom mjerom vlasti su poslale jasnu poruku da je vrijeme neregistrovanog poslovanja stvar prošlosti, a poštovanje novih propisa EU postavljeno je kao apsolutni prioritet.
Najava značajno pojačanih kontrola na terenu dokaz je da se ne radi samo o kozmetičkim promjenama. Pored Državnog inspektorata, ovlaštenje za praćenje ilegalnih iznajmljivača dobiće i opštinski redari i carinici, stvarajući široki front za provođenje zakona.
Posljedice bi mogle biti značajne: stručnjaci upozoravaju na moguće smanjenje ukupne ponude privatnog smještaja, što bi moglo dovesti do dodatnog povećanja cijena u najpopularnijim destinacijama poput Dubrovnika, Splita i Zadra.
Turistima se stoga savjetuje da prilikom rezervacije smještaja za ljeto 2026. provjere da li nekretnina ima službeni registracioni broj, u suprotnom rizikuju neugodnosti i probleme po dolasku.
Austrijski mediji, čiji su građani među najvjernijim gostima na Jadranu, već su upozorili svoje čitaoce da će ovakav razvoj događaja vjerovatno značiti manje jeftinih „last minute“ ponuda.
Stajanje na kraj Party turizmu
Osim borbe protiv sive ekonomije, Hrvatska želi stati na kraj i prekomjernom party turizmu, koji je posljednjih godina uzrokovao probleme u brojnim primorskim gradovima.
Nova pravila daju opštinama i gradovima znatno šira ovlaštenja za borbu protiv buke i nereda, te uvode stroga ograničenja prodaje alkohola u poznatim party zonama. U nekim gradovima već su donesene odluke o zabrani prodaje alkoholnih pića u trgovinama tokom noćnih sati. Posebno stroga pravila primjenjivat će se i na maloljetnike. Prema novom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, energetska pića više neće biti dozvoljena za prodaju osobama mlađim od osamnaest godina, čime će biti izjednačena s alkoholom. Ugostitelji koji ignorišu ovu zabranu rizikuju visoke kazne, a jedna od spomenutih sankcija je oduzimanje dozvole za rad.
Pokušaj odmaka od masovnog turizma
Ove promjene nisu izolovani potezi, već dio šire strategije kojom Hrvatska pokušava odmaknuti se od modela masovnog turizma i preći na održiviji i kvalitetniji pristup.
Nekontrolisano širenje kratkoročnog najma posljednjih godina stvorilo je ogroman pritisak na opštinsku infrastrukturu i tržište nekretnina, čineći dugoročni najam nedostupnim lokalnom stanovništvu.
Prema podacima, turizam je 2025. godine činio više od petine nacionalnog BDP-a s preko 21 milionom posjetilaca, što jasno pokazuje važnost regulisanja ovog sektora.
Reforme su započele 2025. godine izmjenama poreznih zakona kojima su povećani porezi na nekretnine za odmor i kratkoročni najam, a sada se nastavljaju sveobuhvatnim mjerama koje dotiču svaku poru turističke industrije.
Regulacija tržišta rada kao temelj sezone
Paralelno s uvođenjem reda u turistički smještaj, država je usvojila i set strožih pravila koja se primjenjuju na više od 105.000 stranih radnika, od kojih je veliki dio zaposlen u turizmu i građevinarstvu.
Novi propisi, koji su stupili na snagu krajem aprila 2026. godine, uvode jasne i rigorozne standarde za smještaj radnika. Svakom radniku mora biti obezbijeđeno najmanje 14 kvadratnih metara životnog prostora, uz dodatnih šest kvadratnih metara za svaku dodatnu osobu u istoj jedinici. Na primjer, u stanu od 56 kvadratnih metara može biti smješteno maksimalno osam osoba. Cilj je spriječiti nehumane uslove stanovanja kojima su mnogi radnici bili izloženi, a koji su narušili ugled Hrvatske kao poslodavca.
Nadalje, nova pravila direktno ciljaju na finansijsko iskorištavanje radnika. Poslodavcima je izričito zabranjeno da automatski od plate odbijaju troškove najma stana, koji ne mogu prelaziti 30 posto neto plate radnika. Ova praksa, kako su utvrdile inspekcije, dovela je neke radnike u položaj modernog dužničkog ropstva.
Osim toga, pooštreni su uslovi za strane radnike, uključujući obavezne zdravstvene preglede i vakcinacije prema hrvatskom nacionalnom programu. U okviru mjera integracije uvodi se i obavezni test znanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma za državljane trećih zemalja, koji ima za cilj olakšati njihovu adaptaciju i komunikaciju.
Digitalizacija i transparentnost za budućnost
Cjelokupna reforma naslanja se na digitalizaciju administrativnih procesa. Prema nacrtu novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, svi postupci, od podnošenja zahtjeva za kategorizaciju do izdavanja rješenja, odvijat će se putem središnjeg digitalnog sistema, vjerovatno platforme e-Građani. Time se smanjuje birokratija, povećava transparentnost i olakšava nadzor nad cijelim sektorom.
Pročitajte još:
Uvedeni su i obavezni rokovi za ponovnu kategorizaciju smještajnih objekata – svakih deset godina za privatne iznajmljivače te svakih pet godina za hotele i kampove – kako bi se osiguralo da kvalitet usluge odgovara dodijeljenim zvjezdicama.
Poruka koju Vlada šalje ovim paketom mjera je nedvosmislena: sunce i more ostaju isti, ali pravila igre se temeljno mijenjaju.
Za turiste to znači sigurniji i uređeniji, ali vjerovatno i nešto skuplji odmor. Za iznajmljivače i poslodavce to znači kraj poslovanja u sivoj zoni i obavezu poštivanja znatno viših standarda.
Hrvatska se, čini se, konačno opredijelila za strategiju u kojoj kvalitet ima prednost nad kvantitetom, a dugoročna održivost postaje važnija od kratkoročne zarade. Svi koji planiraju ljetovanje ili poslovanje u Hrvatskoj od 2026. godine nadalje, moraće se prilagoditi novoj stvarnosti.
