Druga RE:D konferencija, vodeći regionalni forum posvećen investicijama, ekonomiji, finansijama, turizmu i razvoju nekretnina, počela je u Budvi uz poruke da se Crna Gora nalazi u ključnom razvojnom trenutku – na pragu završetka pregovora sa Evropskom unijom i dvije decenije nakon obnove nezavisnosti.
Predstavnici Vlade, privrede, međunarodnih finansijskih institucija i investicionog sektora ocijenili su da država ima priliku da dodatno ojača investicionu atraktivnost, ali i da razvoj mora biti zasnovan na održivosti, stabilnoj infrastrukturi i odgovornim ulaganjima koja donose dugoročne benefite građanima i ekonomiji, prenosi Pobjeda.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručio je da konferencija potvrđuje da postoji snažno interesovanje za razgovor o razvoju ekonomije.
Održivi razvoj
– U vremenu globalnih ekonomskih izazova, sve izraženijih zahtjeva za održivim razvojem, posebno je važno da gajimo ambijent koji investitoru pruža sigurnost, a građanima mogućnosti za kvalitetniji život. Crna Gora danas jasno potvrđuje evropsku perspektivu. Naš cilj nije samo privlačenje investicija, već odgovornih investicija koje donose suvremene standarde i održivi razvoj – poručio je Đeljošaj.
Predsjednica Privredne komore Nina Drakić istakla je da je tema investicija mnogo šire pitanje od pitanja kapitala i novih projekata.
– Kada pogledamo period iza nas, jasno je da je Crna Gora prošla kroz snažnu ekonomsku i investicionu transformaciju. U prethodnih dvadeset godina realizovani su brojni projekti koji su znatno promijenili ekonomsku sliku zemlje, posebno u oblasti turizma, nekretnina, infrastrukture i energetike. U tom periodu Crna Gora se pozicionirala kao investiciona destinacija koja je uspjela da privuče znatan međunarodni kapital i da, uprkos brojnim globalnim krizama i izazovima, sačuva interesovanje investitora. Međutim, jednako je važno da danas otvoreno razgovaramo i o tome kakve investicije želimo u narednoj razvojnoj fazi, jer pitanje investicija nije samo koliko kapitala dolazi, već kakav razvoj taj kapital pokreće – istakla je Drakić, dodajući da će ulazak Crne Gore u EU za investitore predstavljati potvrdu pravne sigurnosti, usklađenosti sa evropskim standardima i dugoročne stabilnosti tržišta.
Konferenciju je svečano otvorio i predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović.
– Budva je danas jedan od najdinamičnijih urbanih ekonomskih centara, grad sa snažnim investicionim potencijalom, ali i grad koji jasno razumije obim odgovornosti koji takav razvoj sa sobom nosi. Ova konferencija doprinosi ozbiljnom i odgovornom sagledavanju razvojnih politika. Budva je spremna da bude dio tih procesa – ukazao je Jovanović.
Organizator RE:D konferencije Lazar Mišurović poželio je učesnicima dvodnevne konferencije kvalitetan rad.
– Ova konferencija nije sazvana da bismo samo analizirali izazove savremnog svijeta, geopolitičke procese i ekonomske neizvjesnosti, već da bismo ponudili konkretne prijedloge, održiva rješenja. Crna Gora mora biti svjesna potencijala, istovremeno i nedostataka da iskreno pogledamo sebe u oči i vidimo kako ovu zemlju da učinimo boljim mjestom za život – poručio je Mišurović.
Na samom početku konferencije, organizator je uručio donaciju JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju iz Budve.
Radni dan RE:D konferencije u Budvi počeo je prezentacijama o makroekonomskom pregledu Crne Gore 2026: Uticaj globalnih događaja, trenutno stanje i prognoze koje je održao redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Nikola Fabris. Prema njegovim riječima, današnje globalno makroekonomsko okruženje najbolje se može opisati riječju neizvjesnot.
– Uopšte nije iznenađujuće da je došlo do porasta svih indeksa neizvjesnosti. Do najvećeg porasta ovih indeksa je došlo u Evropi. Inflacija će postati problem i nakon okončanja konflikta na Bliskom istoku – upozorio je Fabris.
Govoreći o kamatama, istakao je da one imaju opadajuću tendenciju u Crnoj Gori, ali da je taj nivo i dalje iznad poželjnog. Osvrnuo se i na situaciju na tržištu nekretnina.
– Postoji prostor za rast cijena nekretnina. Strane direktne investicije, rast plata, sve je to uticalo. S aspekta kratkog roka može se očekivati blaži pad, jer će postati teže odobriti procedure boravka stranaca u Crnoj Gori, što će smanjiti uticaj tražnje. Iz ugla dugog roka, očekuje se rast cijena nekretnina – ukazao je Fabris.
Cijene stanova porasle
Prezentaciju o stanju na tržištu nekretnina održao je predsjednik Odbora za građevinarstvo i industriju građevinskog materijala u Privrednoj komori Crne Gore Mile Gujić. Statistika, kako je naveo, govori da su cijene kvadrata stana porasle na prosječnih 2.200 eura do kraja prošle godine. No, brojke sa terena govore drugačije.
– Nezvanično, cijene su značajno više i premašuju zvanične podatke za više od 20 odsto – naglasio je Gujić.
Naveo je i da su na Primorju države većina kupaca stranci, dok su kvadrati u centralnom dijelu države konkretno glavnom gradu, interesantniji domaćim državljanima. Gujić je ukazao i na procjenu interesovanja za kupovinu nekretnina u budućem periodu.
– Fokus će biti na premium nekretninama, sa vilama sa pogledom na more, na projekte u Boki. U Podgorici možemo očekivati nastavak kupovine od domaćih kupaca – kazao je Gujić, zaključujući da će na cijene kvadrata u budućnosti uticati bolja povezanost i saobraćajna infrastruktura i cijene energenata.
EBRD podržava koncesiju za aerodrome
Važna poruka stigla je sa evropske adrese, pa šef Kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Podgorici Remon Zakaria ističe da Crna Gora ima snažan potencijal kao destinacija za investicije u turizam i nekretnine, ali je jasno da tempo po kojem se razvijaju nekretnine nije pratio razvoj infrastrukture. Prema njegovim riječima, ona je ključna za razvoj i tu je EBRD aktivan.
– Ako želimo da povećamo, odnosno da produžimo sezonu i da nemamo samo četiri mjeseca turizma, morate da budete u mogućnosti da dovedete turizam u Crnu Goru, a to može da se desi samo ako se poboljšava stanje na aerodromima. Mi smo radili na poboljšanju aerodroma u Tirani i Beogradu. Evo pogledajte susjede, 2019. Crna Gora i Tirana imale su manje-više sličan broj putnika godišnje, a kada pogledate prošlu godinu, mislim da Tirana ima tri puta više, a Crna Gora ima isti broj. Dakle, mi snažno podržavamo model koncesije ako se odradi na pravi način, a može biti situacija u kojoj svi dobijaju i država i privatni investitori – ukazuje Zakaria.
Dragaš: Energetika postaje ključni pokretač investicija
Energetika više nije prateći sektor razvoja, već jedan od ključnih pokretača investicija u Crnoj Gori, posebno u oblastima nekretnina, turizma i održivog razvoja, poručio je izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Zdravko Dragaš na panel diskusiji.
– Projekat Vjetroelektrane ,,Gvozd“ predstavlja simbol promjene energetskog modela Crne Gore ka održivim i obnovljivim izvorima energije. Istovremeno, riječ je o snažnoj poruci investitorima da EPCG i Crna Gora imaju kapacitet da realizuju velike i kompleksne infrastrukturne projekte, uz stabilan institucionalni i regulatorni okvir – istakao je Dragaš.
On je poručio da Crna Gora ima realnu šansu da se pozicionira kao regionalni primjer uspješnog povezivanja zelene energetike, turizma i tržišta nekretnina, ali da je za to neophodan koordinisan razvoj energetike, infrastrukture i investicionih politika.
Kompleks RUP i TE proizvodi 40 do 60 odsto struje u Crnoj Gori
Nemanja Laković, izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja, naglasio je značaj energetskog kompleksa Rudnika uglja i Termoelektrane Pljevlja. Prema njegovim riječima oba kompleksa proizvode između 40 i 60 odsto električne energije u Crnoj Gori, a kada se to stavi u finansijski kontekst to znači da se proizvede oko 840 miliona eura električne energije. Kada je riječ o radnim mjestima, kaže Laković, Rudnik uglja trenutno zapošljava oko 1.300 radnika, dok je u Termoelektrani Pljevlja zaposleno još oko 300 ljudi. Kada se tome dodaju povezana lica i porodice koje direktno zavise od ovog sistema, dolazi se do podatka da od tog kompleksa zavisi oko 4.000 ljudi koji žive u Pljevljima. Zbog toga je, kako je istakao Laković, važno razumjeti da Crna Gora trenutno nije zavisna od tog sistema samo energetski, već i ekonomski.
Pročitajte još:
– Definitivno smo opredijeljeni da sprovedemo tranziciju, imajući u vidu naše obaveze i put ka EU, koji je za sada sasvim izvjestan. Napravili smo detaljan plan energetske i pravedne tranzicije – rekao je Laković.
Govoreći o planovima kompanije, naveo je da je u okviru pravedne tranzicije i transformacije radnih mjesta pripremljen plan rekonstrukcije kompanije i formiranja 12 novih firmi zasnovanih na postojećim kadrovskim kapacitetima.
Prema njegovim riječima, tri kompanije su već pokrenute u okviru sistema Rudnika uglja Pljevlja – građevinska kompanija sa oko 100 zaposlenih, asfaltna baza sa približno 20 radnika i proizvodnja HTZ opreme u kojoj radi oko 120 ljudi.
U tom kontekstu upućena je inicijativa ministru energetike Admiru Šahmanoviću kako bi je prenio Evropskoj komisiji, sa ciljem da se Crnoj Gori omogući raniji pristup Fondu za pravednu tranziciju Evropske unije, koji je trenutno dostupan samo državama članicama EU.
