Dok brojni građani jedva sastavljaju kraj s krajem, i plaćaju podstanarski život, neki imaju po više stanova. Interesovanje za kupovinom nekretnina nastavljeno je i prvih šest mjeseci ove godine, kažu iz agencija koje se bave posredovanjem.
Prema podacima Zavoda za statistiku-Monstat, lani je rasla vrijednost građevinskih radova privrednih društava u odnosu na godinu ranije za 4,8 odsto. Stanogradnja je zabilježila značajan skok, pa je njihova vrijednost iznosila oko 340 miliona eura, što je više od polovine ukupne vrijednosti građevinskih radova koji uključuju novac utrošen na infrastrukturu, a obuhvata elektro, vodovodne, komunikacione, industrijske i druge radove.
Prema zvaničnoj statistici, prošle godine završeno je 2.205 stanova, što je više za 500 u odnosu na godinu ranije.
Riječ je o stanovima prosječne površine 72 kvadrata, sa korisnom, koja je veća u odnosu na godinu ranije za 60 hiljada kvadrata. Prema podacima Monstata, izgradnja stanova biće aktuelna i u narednom periodu, jer je u porastu broj nezavršenih stanova, kako po kvadraturi, tako i po broju.
I za struku i laike to je pokazatelj da je građevinarstvo i dalje najaktivniji sektor naše ekonomije, iako se ne razvija ravnomjerno, jer je zabilježen porast stambenih u odnosu na nestambene prostore. Prosječna cijena stana po metru kvadratnom u novogradnji, u prvom kvartalu ove godine. iznosila je 2.445 eura.
I dalje je najskuplje na primorju, gdje je prosječna cijena premašila dvije i po hiljade eura, dok se kvadrat nove nekretnine na sjeveru može kupiti i za hiljadu eura manje. U poređenju sa istim periodom prošle godine zabilježn je rast od 13 odsto. Prema broju izdatih građevinskih dozvola, prvi kvartal je obilježila aktivna građevinska aktivnost, jer je predviđena izgradnja 1,39 hiljada stanova, ukupne površine 83,29 hiljada kvadratnih metara, statistički su podaci.
Sve veći broj praznih stanova
Osim porasta izgradnje i prodaje stanova, sve više je praznih stanova. Prema podacima Ekonomske komisije za Evropu (UNECE) u Crnoj Gori je prazno čak 46 odsto stanova, i to je, navode, alarmantan podatak. Popisom je prije tri godine, evidentirano 392.909 stanova, što je 78.205 više nego na popisu iz 2011. godine.
Analizom je utvrđeno da se veći dio tih stanova isključivo koristi za svakodnevnu namjenu, dok se ostatak koristi za turističku djelatnost i stanove za odmor, pa je tokom godine većina prazna ili napuštena. Prema podacima UNECE, od ukupnog broja stanova za stanovanje u Crnoj Gori, stalno je nastanjeno samo 54 odsto.
Ministar obećava useljenje na Veljem vrdu, podstanari sumnjičavi
Dok se širom Crne Gore intenzivno gradi, sve oči javnosti uprte su u obećani projekat Velje brdo. Ministar prostornog planiranja i uređenja prostora, Slaven Radunović, najavio je da će do kraja sedmice biti završen nacrt pravilnika koji definiše kriterijume za dodjelu stanova na Veljem brdu, dok će krajem godine biti raspisan javni poziv, a početkom naredne potpisani ugovori sa prvim stanarima. Iz Udruženja podstanara i dalje ne vjeruju u tu priču, jer je , navode, na terenu sasvim druga situacija.
Ponavljaju da je pitanje stanovanja isuviše važno da bi se svodilo na politička obećanja i promotivne kampanje.
„Svaki građanin koji razmatra kupovinu stana u okviru projekta Velje brdo ima pravo da prije donošenja životne odluke dobije potpune i jasne odgovore na sva pitanja koja se tiču njegove buduće stambene sigurnosti“, kazao je za Biznis.me predsjednik tog udruženja Dragan Živković, naglašavajući da podržavaju svaki pokušaj države da poveća dostupnost stanova građanima. Ipak, navodi, obaveza svih odgovornih institucija je da javnosti saopšte, ne samo prednosti projekta, već i sve rizike koje ovako veliki i dugoročni projekti nose.
„Prema javno predstavljenim planovima, prva faza projekta obuhvata oko 600 stanova, dok je ukupna vizija višestruko veća i predviđa razvoj potpuno novog gradskog naselja. Nama su potrebni odgovori koje garancije postoje da će nakon prve faze biti realizovane i sve naredne faze projekta? U kojem roku će biti izgrađena kompletna infrastruktura koja je predstavljena građanima? Da li postoje obavezujući planovi za škole, vrtiće, ambulante, javni prevoz, zelene površine i druge javne sadržaje? Šta se dešava ukoliko se naredne faze odlože za više godina? Kakva zaštita postoji za porodice koje će već biti useljene i otplaćivati kredite narednih 20 ili 30 godina?“, pita se Živković i dodaje da građani ne kupuju samo kvadrate, već kvalitetan život, koji podrazumijeva pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, javnom prevozu…
S obzirom da u Crnoj Gori ima puno podstanara, a registar ne postoji, sagovornik Biznis.me je uvjeren da se problem stanovanja u Crnoj Gori ne može trajno riješiti jednim projektom.
„Već duže vrijeme zagovaramo dosljednu primjenu principa iz Nacionalne strategije socijalnog stanovanja, koja podrazumijeva razvoj trajnog javnog stambenog fonda, priuštivog zakupa i dugoročne stambene sigurnosti za građane koji nijesu kreditno sposobni ili ne žele da budu opterećeni višedecenijskim zaduženjem“, naglašava Živković.
„Država je morala paralelno razvijati Nacionalni stambeni fond i modele socijalnog i priuštivog zakupa, kako bi pomoć bila dostupna i onim građanima koji ne mogu ispuniti uslove za stambeni kredit. U suprotnom, postoji opasnost da se stambena politika svede na rješavanje pitanja za jedan dio stanovništva, dok desetine hiljada podstanara ostaju bez sistemskog rješenja“, objašnjava naš sagovornik i ponavlja da se Udruženje podstanara Crne Gore neće protiviti izgradnji novih stanova, ali će nastaviti da insistira na transparentnosti, odgovornosti institucija i zaštiti interesa svih građana, a posebno podstanara, koji prema riječima Živkovića, predstavljaju jednu od najugroženijih društvenih grupa u Crnoj Gori.
Stambeni fond raste mnogo brže od stanovništva
Stambeni fond između dva popisa (2011. i 2023.) porastao je za 26 odsto, dok je broj stanovnika u tom periodu veći za samo dva odsto, a broj domaćinstava 15 odsto. Crna Gora je popisom prije tri godine imala čak 627 stanova na 1.000 stanovnika.
Prema podacima Ekonomske komisije za Evropu (UNECE) to je 21 odsto iznad prosjeka EU od 517 stanova na 1.000 stanovnika, a raspodjela stalno nastanjenih stanova značajno se razlikuje među opštinama. Tako se na primorju više od 50 odsto stanova koristi samo zbog kondo turizma. Sa druge strane, na sjeveru stanovi ostaju prazni zbog odliva stanovništva. Dokument bilježi i jedan zanimljiv podatak da je u 12 godišnjem periodu na Žabljaku povećan broj stanova za preko 30 odsto, a smanjen broj stanovništva za 18 odsto.
Za razliku od evropskih zemalja gdje je povećana potreba za životom iznad gradske vreve, u Crnoj Gori je suprotno. Više od dvije trećine stanovnika živi u urbanim područjima. Podgorica čini više od četvrtine nacionalnog stanovništva, dok samo nekoliko gradova prelazi 20 hiljada stanovnika.
Postupak legalizacije bespravno podignutih objekata potvrđuju te brojke, a u izvještaju se navodi i zabrinjavajući podatak na nekontrolisanu gradnju od 2017. godine, posebno na primorju, a najviše u Budvi.
Evropska komisija UN upozorava na regionalnu nejednakost
Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu, objavila je svoj Profil i dala praktične preporuke za podršku kreiranja politika. U tom dokumentu se ukazuje da je Crna Gora od obnove nezavisnosti 2006. godine doživjela brz ekonomski razvoj, uz napredak u pristupanju EU, usklađujući zakonodavstvo i standarde u svim sektorima, ali da se država istovremeno suočava s trajnim regionalnim nejednakostima, bespravnom gradnjom, problemima s kapacitetima u javnoj upravi i, kako navode, nepristupačnosti stanovanja za populaciju od oko 625.000 ljudi.
Taj evropski dokument podudara se sa zakonskim promjenama, uključujući Zakon o prostornom planiranju, Zakon o gradnji, Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine i Strategiju stambene politike naše države do 2034. godine.
„Preporuke UNECE-ovog profila pomažu vladi da se snađe u zakonodavnim i političkim izazovima kako bi se osigurao dugoročni prostorni razvoj koji koristi svim članovima društva – od pristupa stanovanju do oblikovanja visokokvalitetnih, dobro povezanih i prosperitetnih životnih okruženja“, kazala je izvršna sekretarka UNECE-a Tatiana Molcean na predstavljanju studije. Da je ta publikacija dobra za našu zemlju mišljenja je i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, jer, kako navodi, ona pruža jasan pregled ključnih izazova, ali i smjernice za dalje reforme i usklađivanje naših politika s evropskim standardima i dobrim međunarodnim praksama.
I dok evropska praksa govori jedno, iz Udruženja podstanara Crne Gore kaži da zabrinjva da se veoma rijetko govori o pravnoj nesigurnosti podstanara, nepostojanju adekvatne zakonske zaštite, uslovima zakupa, problemu neformalnih ugovora i drugim pitanjima koja, navode, direktno utiču na kvalitet života desetina hiljada građana Crne Gore.
Sagovornik našeg portala, Dragan Živković, upozorava da procjene o kretanju kirija koje se pojavljuju u javnosti ne odražavaju stvarno stanje na tržištu zakupa, jer se zasnivaju na ograničenim podacima, dok je veliki dio izdavanja, tvrdi, u sivoj zoni.
„Analize koje se objavljuju u najvećoj mjeri se oslanjaju na oglašene cijene i djelimično registrovane ugovore, dok značajan broj stvarnih dogovora između stanodavaca i podstanara ostaje van zvaničnih evidencija. Takav pristup stvara iskrivljenu sliku tržišta i potcjenjuje stvarni finansijski pritisak kojem su izloženi građani koji žive kao podstanari“, upozorava Živković.
Dodaje da pritisak na cijene stvara širenje kratkoročnog turističkog najma i prisustvo stranih zakupaca, što smanjuje ponudu dugoročnih stanova, naročito u Podgorici i na primorju.
Pročitajte još:
„Prema podacima našeg udruženja prosječna tržišna kirija iznosi oko 625 eura, što je polovina prosječne neto plate. Posebno su pogođeni građani sa jednom platom, koji za kiriju izdvajaju i do 60 odsto prihoda, o penzionerima i socijalno ugroženim građanima je nemoguće misliti kako funkcionišu“, objašnjava Živković i navodi da u Crnoj Gori živi između 80 i 120 građana u podstanarskom ili stambeno nesigurnom statusu.
Upravo zbog te brojke poziva nadležne institucije da hitno pristupe uvođenju sistemskih mjera, uključujući obaveznu registraciju svih ugovora o zakupu, uspostavljanje evidencije stvarnih kirija, smanjenje sive ekonomije u sektoru izdavanja stanova, regulaciju kratkoročnog najma, razvoj priuštivog i socijalnog stanovanja, kao i uvođenje mjera podrške za ranjive kategorije stanovništva.
