Novi ekonomski model podijelio je politiku i struku. Dok prvi žele da preko ekonomije dođu do političkih poena, ekonomski analitičari gledaju računicu između prihoda i rashoda. Premijer kaže da su prethodne reforme Evropa sad 1 i Evropa sad 2 dale ključne smjernice za nastavak kroz Euro model, program koji je, prema riječima predsjednika Vlade, kreiran da Crna Gora spremno dočeka ulazak u EU 2028. godine.
„Naša politika se ne bazira na obećanjima, već na konkretnim rezultatima i boljem životnom standardu za sve građane. Prethodne reforme su nam dale ključne smjernice da nastavimo dalje kroz Euro model – program kreiran da Crna Gora spremno dočeka ulazak u EU 2028. godine“, istakao je Spajić naglašavajući da želi da zadrži domaće stanovništvo..
No, stvarnost je, prema podacima MONSTAT-a drugačija.
Statistički podaci pokazuju da se prvih šest mjececi, u 18 od 25 opština više građana odselilo nego doselilo, a da je najveći gubitak stanovništva zabilježen u Podgorici. Evidentan je trend odlaska stanovništva sa primorja. U potrazi za bolje plaćenim poslom, veliki broj mladih odlazio je u Hrvatsku da radi, a neki su dobili ponudu da ostanu i zimi, jer tamošnji poslodavci imaju strategiju da sačuvaju radnu snagu za narednu sezonu.
Prema podacima Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja potrošačku korpu za III kvartal ove godine iznosi 2.170 eura, saopšteno je iz Unije slobodnih sindikata. U odnosu na drugi kvartal, skuplja je za 60 eura.
“Troškovi tekućeg održavanja domaćinstva povećani su za 4,35 odsto,ili pet eura a stanovanje i komunalije su skuplje za 5,88 odsto,odnosno 270 eura, kazao nam je Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata CG Srđa Keković i dodaje da je na rast te kategorije troškova, prevashodno uticao iznos prosječnog računa električne energije, koji je u trećem kvartalu uvećan zbog sezone hlađenja tokom ljetnjih mjeseci. Troškovi su uvećani i zbog rasta telekomunikacionih usluga.
Septembar je mjesec kada počinju veći troškovi, jer su i obrazovanje i kultura, zbog početka školske godine i kupovine udžebnika za srednjoškolce i školskog pribora za osnovce, kućni budžet posebno opterećen. Za taj dio roditelji su plaćali 135 eura pod djetetu, što je rast od nepunih 30 eura.
“Analizirani kvartal obilježen je i periodom godišnjih odmora. Usljed rasta cijena ugostiteljskih usluga u prethodnom periodu, zabilježen je porast troškova ljetovanja od 7,41 odsto, odnosno deset eura mjesečno. U godišnjem obračunu, to znači da je četvoročlana porodica za sedmodnevni boravak na moru, na bazi polupansiona u hotelima niže i srednje kategorije (2* i 3*), morala da izdvoji ukupno 1740 eura”.
I privatni smještaj na moru ljetos je bio skuplji u odnosu na isti uporedni period prošle godine, pa je apartman za četvoročlanu porodicu, zavisno od grada i lokacije, iznosio i do 100 eura, što je 30 eura više. Za sedam dana boravka na moru, bez hrane i pića koštao je za dvoje odrasliih i dvoje djece, 210 više u odnosu na lani. Kada se tome dodaju troškovi hrane, boravak na plaži, eventualna posjeta nekom kulturnom događaju, ta suma je mnogo veća.
Jesen donosi nove brige. Građani koji planiraju kupovinu drva, za metar cijepanih izdvojiće 100 eura,a 30 eura je jeftinija kupovina tek ubranih. Za tonu peleta moraju izdvojiti oko 375 eura.
Mali je broj domaćinstava koji zimu mogu „pregurati“ sa tonom i po. Prema računici onih koji znaju gdje im ide svaki euro, grijanje na struju, sa jednom klimom, mjesečno će koštati oko 100 eura.
Građane koje smo pitali kako će se grijati , kažu da bez drva nema toplote i ne brinu oće lii struja nestajati.
„Kupujemo uvijek cijepana drva, jer izađe na isto. Poskupila su za 15 eura, u odnosu na zimus,kako god okreneš, jer sve je pošlo gore. Ja i baba naložimo rano, grijemo se, kuvamo, pečemo, Za pet metara drva mora da se ima“, priča nam vremešni starac i ističe e da je dobro dok za ljekove još uvijek ne treba puno novca. U šali kaže: „Zdrav sam jer me griju drva i ljubav“.
Za razliku od građana, prodavci drva kažu da se cijena nije mnogo promijenila u odnosu na prošlu godinu, a da je potražnja još uvijek slabija. „Metar balvana bukovog drveta košta do 70 eura, cerova su 80, a cijepana do 100 izlaze“, ispričao nam je jedan od prodavaca.
Mnoga domaćinstva griju se na pelet, ali ih već zabrinjava podatak da ga u prodaji nema dovoljno. Zatvaranje fabrika, na sjeveru, nije dobra informacija, pa je grupa građana uputila apel Vladi i nadležnim institucijama da hitno razmotre politiku izvoza drvne sirovine, navodeći da se domaći proizvođači peleta suočavaju s nedostatkom sirovine, dok su cijene za mnoge porodice postale teško dostupne.
U mnogim stanovima, posebno novogradnja, nema dimnjaka pa je grijanje na struju jedina opcija. Građani koje smo pitali kažu da jeftinije prođu od ljudi koji se griju na drva ili pelet, te da im prošle godine račun za struju nije prelazio 130 eura.
„Za razliku od mnogih evropskih zemalja kod nas je struja jeftinija. Nadamo se da će tako ostati“, očekuju Podgoričani, koji dok traju lijepi jesenji dani imaju, kažu, važnija posla za brigu.
„Najteže mi je kad pođem u trgovinu i za 20 eura ne mogu ručak spremiti, a da na stolu budu meso, povrće i salata, To je veća muka, a plašim se od novog programa još većih cijena. Niko više i ne pominje koliko košta litar ulja, mlijeka….cijene mijenja kako ko hoće“, objašnjava naša sagovornica.
Sve boje jesni vidljive su i na tržnicama. Na primorju je mnogo skuplje, pa kilogram nara košta četiri eura, koliko je potrebno izdvojiti i za grožđe. Dok su breskve, kruške, kajsije i šljive jeftinije za jedan euro, Limun i mandarina su od 2,50 do 3 eura, dok za kilogram iglica ili žižula, zavisi kako ih ko zove treba izdvojiti osam eura, koliko košta i kilogram oraha u ljusci.
Pročitajte još:
Paradajz je do 3,50 eura po kilogramu, tikvice 2,50 eura, paprike 3 eura, a karfiol 3,50 eura. Kilogram krompira košta1,50 euro, kao i bundeva. Za kilogram mladog sira potrebno je izdvojiti 10 eura, kozji je skuplji dav eura, a kilogram kajmaka je 18 eura.
Jesenje tezge bogate su i sa suhomesnim proizvodima, pa kilogram kobasice košta 18 eura, bijele slanine tri eura manje, dok je vakumirani suvi domaći pršut duplo skuplji.
U odnosu na pijace na jugu, cijene istih proizvooda u centralnom i sjevernom dijelu države su jeftinije, zavisno od artikla, i do 30 odsto.
Dobra je ponuda i freške ribe. Najviše se kupuju: orada do 13 eura po kilogramu, freške lignje su 20, a odmrznute za 15 eura po kilogramu, koliko treba izdvojiti i za brancin. Iako živimo uz more cijene ribe su visoke, kažu kupci, koji ne kriju da upravo zbog toga često odlaze u trgovinu u Hrvatsku, gdje im je , tvrde sve jeftinije od mesa do voća i napitaka.
