Kompanija osnovana u potpunosti online u roku od 48 sati, po cijeni do 100 eura, koja bi mogla poslovati u svih 27 država članica EU pod istim korporativnim okvirom. Ovo je osnovna ideja iza takozvanog 28. režima, jednog od projekata koje Brisel koristi za smanjenje prepreka koje otežavaju rast evropskih kompanija, posebno startupova i scaleupova, preko nacionalnih granica.
Irsko predsjedavanje EU izvijestilo je ministre na Vijeću za konkurentnost u četvrtak o stanju zakonodavnog prijedloga. Ovaj put, rasprava o 28. režimu nije bila zasebna tačka u ministarskoj debati, već dio pregleda trenutnih zakonodavnih prijedloga, dok se tekst uredbe još uvijek dogovara u Vijeću i Evropskom parlamentu. Evropska komisija želi da institucije postignu dogovor do kraja ove godine, prenose Financije.hr.
Naziv „28. režim“ proizlazi iz ideje dopunjavanja postojećih 27 nacionalnih pravnih sistema drugim, zajedničkim evropskim okvirom koji preduzetnik može odabrati bez obzira na zemlju u kojoj posluje. Nacionalni d.o.o., GmbH, SARL i drugi pravni oblici bi nastavili postojati, dok je EU Inc. postao dodatna evropska opcija dostupna preduzetnicima u svim državama članicama. Komisija navodi da danas u Uniji postoji više od 60 različitih oblika društava.
EU Inc. umjesto d.o.o.
Za preduzetnika, praktična promjena bi bila jednostavna: pored domaćeg d.o.o., j.d.o.o. i drugih nacionalnih oblika, mogao bi osnovati EU Inc. po istim pravilima koja važe za preduzetnika u Njemačkoj, Francuskoj ili Nizozemskoj. Ako kompanija od samog početka cilja na kupce, zaposlenike i investitore u više država članica, zajednički pravni oblik trebao bi smanjiti neke od troškova koji trenutno nastaju sa svakim novim tržištem.
Iako je sistem osmišljen prvenstveno imajući na umu inovativne kompanije, startupove i scaleupove, prijedlog Komisije otvara EU Inc. svakom osnivaču koji smatra da je takav oblik prikladan. Cilj je omogućiti kompaniji da raste na jedinstvenom tržištu bez potrebe da se prilagođava različitim pravilima korporativnog prava svaki put kada uđe u novu zemlju.
Ukidanje osnovnog kapitala
Najvidljivija promjena odnosi se na samo osnivanje. Prema prijedlogu Komisije, registracija bi se provodila u potpunosti digitalno, u roku od maksimalno 48 sati i uz cijenu do 100 eura. Obavezni minimalni osnovni kapital bi bio ukinut, a postupak bi se provodio putem budućeg centralnoevropskog interfejsa povezanog s nacionalnim registrima. Preduzetnik bi podatke unosio jednom, nakon čega bi ih registar prosljeđivao poreskim organima, sistemu PDV-a, socijalnom osiguranju i registru stvarnih vlasnika.
„Svaki preduzetnik će moći osnovati kompaniju u roku od 48 sati, s bilo kojeg mjesta u Evropskoj uniji i potpuno online“, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen kada je Komisija predstavila prijedlog u martu. Prema njenim riječima, cilj je približiti Evropu modelu „jedna Evropa – jedno tržište“.
Digitalizacija bi trebala pratiti kompaniju i nakon registracije. EU Inc. bi dobio pojednostavljene procedure za promjenu vlasništva, prijenos dionica ili udjela, povećanje kapitala i druge korporativne odluke, a Komisija predlaže i potpuno digitalne procedure u slučaju insolventnosti. Države članice bi takođe mogle takvim kompanijama omogućiti pristup tržištima kapitala.
Regulatorno okruženje jednako za sve
Jedan od važnijih dijelova prijedloga odnosi se upravo na finansiranje kompanija. Evropski startupi godinama upozoravaju da se pravila za izdavanje dionica, opcije za zaposlenike i ulazak investitora značajno razlikuju među državama članicama.
EU Inc. bi trebao olakšati korištenje modernih instrumenata finansiranja, uključujući zajednički dobrovoljni model dioničkih opcija za zaposlenike, s odgođenim oporezivanjem. Komisija smatra da bi takav sistem olakšao kompanijama privlačenje stručnjaka i konkurenciju američkim tehnološkim kompanijama, koje često koriste vlasničke udjele kao dio paketa naknada.
Tu se završava uži prijedlog EU Inc. i počinje šira ambicija 28. režima. Komisija ga opisuje kao budući okvir koji bi postepeno povezao relevantne dijelove korporativnog, insolventnog, radnog i poreskog prava. Ideja je da kompanija koja posluje preko granica dobije što više regulatornog okruženja, koje se podjednako primjenjuje u cijeloj Uniji. EU Inc. je prvi i najkonkretniji dio tog projekta, dok bi ostali elementi trebali biti razvijeni kroz druge evropske inicijative.
Pitanje koliko daleko bi se zajednička pravila trebala proširiti otvorilo je i najveći dio političke debate. Kada su ministri detaljnije raspravljali o prijedlogu u maju, većina zemalja podržala je jednostavniji digitalni oblik kompanije, uz pozive na snažne mehanizme protiv prevare, izbjegavanja poreza i pranja novca. Neki članovi su posebno naglasili očuvanje nacionalnih pravila u oblasti radnih prava i pravne sigurnosti u porezima, insolventnosti i kapitalu.
Pročitajte još:
Evropski parlament je ranije zauzeo sličan stav. U januaru je ubjedljivom većinom podržao ideju o zajedničkom evropskom pravnom obliku društva, uz zahtjev da se pri njegovom osnivanju zaštite radna i socijalna prava. Parlament je tada predložio naziv Societas Europaea Unificata, ili S.EU, za buduće društvo, dok je u martu Komisija predstavila svoj zakonodavni prijedlog pod jednostavnijim nazivom EU Inc.
Pozadina cijelog projekta je mnogo šira od samog postupka registracije. Komisija smatra da fragmentisano jedinstveno tržište otežava evropskim kompanijama da dostignu veličinu svojih američkih i azijskih konkurenata. Preduzetnik koji se širi iz jedne države članice u drugu sada ulazi u različite sisteme trgovačkog prava, registracije i korporativnog upravljanja, što povećava troškove upravo u fazi kada društvo pokušava brzo rasti. EU Inc. je zamišljen kao jedan od odgovora na ovaj problem i dio je šire evropske politike povećanja konkurentnosti pokrenute nakon izvještaja Maria Draghija i Enrica Lette.
Projekat je još uvijek prijedlog uredbe. Zakonodavni postupak u Evropskom parlamentu vodi Odbor za pravna pitanja, a predmet ima status „čeka se odluka odbora“. U Vijeću, tekst paralelno razvijaju predstavnici država članica. Tek nakon što Parlament i Vijeće postignu dogovor bit će poznato koliko će od početnog modela Komisije ostati u konačnoj verziji.
