Kada kompanije budu zamijenile dio zaposlenika sa AI agentima – šta će raditi ljudi?

Foto: Pixabay

Kompanija koja danas zapošljava 500 ljudi možda će moći ostvariti isti ili veći prihod sa pedesetak zaposlenih i nekoliko hiljada AI agenata za deset godina.

Takav scenario je još uvijek daleko od svakodnevnog poslovanja, ali postavlja pitanje koje nadilazi tehnološku industriju. Ako vještačka inteligencija preuzme veliki dio operativnih zadataka, kako će kompanije izgledati, šta će određivati ​​njihovu vrijednost i kakva će biti uloga zaposlenih?

Digitalizacija je do sada uglavnom povećala efikasnost ljudi. Računovodstveni programi su ubrzali obradu dokumenata, CRM sistemi su organizovali prodaju, a poslovna analitika je olakšala donošenje odluka. Zaposlenik je i dalje upravljao procesom. Razvoj AI agenata mogao bi promijeniti upravo taj odnos, prenose Financije.hr.

Za razliku od klasičnih softverskih alata, AI agenti mogu obavljati niz povezanih zadataka, pristupati poslovnim sistemima, analizirati informacije i predlagati ili provoditi odluke u okviru svojih dodijeljenih ovlaštenja. Jedan može pratiti naplatu potraživanja, drugi može upravljati zalihama, a treći može pregovarati o uslovima nabavke. Njihov rad ne mora završiti na kraju radnog vremena.

Kompanija kao mreža digitalnih izvršitelja

Ovaj razvoj takođe mijenja važnost poslovnih podataka. Databricks, istaknuta kompanija u oblasti podatkovne infrastrukture i vještačke inteligencije, primjer je tehnološkog sektora koji gradi temelje za povezivanje podataka i AI sistema.

Današnje kompanije imaju sisteme koji bilježe transakcije, ugovore, zalihe i finansijske rezultate. Ali šta se dešava kada stotine agenata svakodnevno donose hiljade odluka? Neko treba da zabilježi zašto je odobren popust, promijenjena cijena ili odabran dobavljač.

Zato bi poslovna infrastruktura budućnosti mogla uključivati ​​institucionalno pamćenje vještačke inteligencije. Sistem koji bilježi ne samo šta se dogodilo, već i koje su informacije, pravila i ovlaštenja korišteni za donošenje odluke.

Takvi zapisi postaju važni za praćenje, odgovornost i sprječavanje međusobno kontradiktornih odluka agenata.

Šta će značiti produktivnost zaposlenih?

Jedna od najvećih ekonomskih posljedica mogla bi biti promjena u odnosu između prihoda i zaposlenosti.

Prihod po zaposlenom je danas uobičajeni pokazatelj produktivnosti. Kompanija koja ostvaruje prihod od milion eura sa deset zaposlenih naizgled je produktivnija od one kojoj je potrebno pedeset ljudi da ostvari isti prihod. Međutim, šta ako prva koristi hiljade AI agenata, dok druga većinu posla obavlja ljudskim radom?

U takvim okolnostima, broj zaposlenih sve više govori o ukupnim resursima potrebnim za poslovanje. Troškovi računarske infrastrukture, korištenja modela, podataka i nadzora postaju dio nove proizvodne strukture.

Logika rasta se takođe mijenja. Do sada je širenje poslovanja često zahtijevalo nova zapošljavanja, dodatne organizacione nivoe i veće administrativne kapacitete. AI agenti bi mogli omogućiti rast bez proporcionalnog povećanja radne snage.

Ovo bi moglo biti posebno korisno za manje kompanije. Poduzetnik sa deset zaposlenih mogao bi imati analitičke, prodajne i administrativne kapacitete koji su do nedavno bili dostupni mnogo većim organizacijama.

Vrijednost kompanije više neće biti u broju ljudi

Ako operativni posao postane dostupniji i jeftiniji, konkurentska prednost će sve više zavisiti od onoga što se ne može lako automatizovati.

Vlastiti podaci, pristup kupcima, prepoznatljiv brend, kapital i povjerenje mogli bi dobiti dodatnu vrijednost. Istovremeno, kompanije čija se konkurentnost prvenstveno zasniva na velikom broju zaposlenika koji obavljaju repetitivne digitalne zadatke mogle bi biti izložene jačem pritisku.

Modeli naplate poslovnog softvera takođe bi se mogli promijeniti. Umjesto broja korisničkih licenci, sve važniji bi mogli biti broj izvršenih zadataka, količina obrađenih podataka i postignuti poslovni rezultati.

A šta će ljudi raditi?

Najveća nepoznanica ostaje tržište rada. Ako agenti preuzmu dio analize, administracije i koordinacije, zaposleni će se više fokusirati na postavljanje ciljeva, alokaciju kapitala, praćenje sistema, razvoj odnosa i rješavanje složenih problema.

Ali takva promjena neće automatski donijeti bolja radna mjesta svima. Neka zanimanja bi mogla nestati brže nego što se stvaraju nova, dok bi koristi od povećane produktivnosti mogle biti neravnomjerno raspoređene.

Istovremeno, AI agenti nisu besplatna ili nepogrešiva ​​radna snaga. Njihove odluke zahtijevaju kontrolu, a greške mogu imati stvarne finansijske i pravne posljedice.

Industrijska revolucija omogućila je radniku da uz pomoć mašina proizvodi više. Revolucija AI agenata mogla bi omogućiti kompanijama da rastu bez uporedivog povećanja broja zaposlenih.

Upravo će zato jedno od ključnih ekonomskih pitanja sljedeće decenije biti kako će se vrijednost koju stvaraju ljudi i vještačka inteligencija raspodijeliti između vlasnika kapitala, zaposlenika i društva.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popularno

Novi broj magazina „Biznis.me” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regiona i svijeta…

Komentari

Želite da u Google-u vidite više aktuelnih vijesti sa portala biznis.me?

Dodajte biznis.me među svoje omiljene izvore u Google-u. Tako ćete naše aktuelne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discover servisu.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discover-u
Budite u toku sa najnovijim informacijama