Vještačka inteligencija se sve više uvodi u poslovanje, ali njena primjena ne donosi automatski veći profit. Dok neke kompanije već bilježe rast prihoda i smanjenje troškova, mnoge još uvijek pokušavaju utvrditi šta su dobile ulaganjem u nove tehnologije. Ipak, planovi zapošljavanja se već mijenjaju, a oni koji tek započinju karijeru mogli bi osjetiti najveće promjene.
Na to ukazuje i Marshova analiza, koja kombinuje nalaze nekoliko međunarodnih studija o uticaju vještačke inteligencije na poslovanje i zapošljavanje, prenosi Poslovni.hr.
Sve manje mjesta za početnike
„Čak 74 posto generalnih direktora planira zadržati trenutni broj zaposlenih ili ih smanjiti u narednih godinu do dvije. Godinu dana ranije, 67 posto ispitanika imalo je takve planove“, ističe dr. Stefan Mauersberger, šef razvoja poslovanja u upravljanju talentima u Marshu.
Posebno je izražena promjena planova za početne pozicije. 43 posto generalnih direktora namjerava smanjiti svoj broj, u poređenju sa 17 posto godinu ranije. Istovremeno, 49 posto generalnih direktora velikih kompanija prilagođava radna mjesta i poslovne procese mogućnostima vještačke inteligencije.
Takvi planovi ne znače da će sve kompanije početi otpuštati radnike, niti da je vještačka inteligencija jedini razlog za promjene. Ali oni postavljaju ključno pitanje o budućnosti tržišta rada: Kako će budući profesionalci steći iskustvo ako tehnologija preuzme neke od poslova početnog nivoa na kojima su radili?
Ulaganja rastu, ali je povrat teško izmjeriti
„Čak 80 posto anketiranih zaposlenih koristi vještačku inteligenciju na poslu barem jednom sedmično, a 61 posto kompanija je prešlo pilot fazu i kreće se ka širem usvajanju novih tehnologija“, kaže Mauersberger.
Ipak, 53 posto generalnih direktora smatra da je prerano za procjenu povrata ulaganja u vještačku inteligenciju, u poređenju sa 41 posto godinu ranije. Uprkos tome, 61 posto finansijskih direktora očekuje da će njihove kompanije povećati svoja ulaganja u vještačku inteligenciju do 20 posto tokom sljedeće godine.
Jedan od problema je što kompanije često nemaju jasan plan kako koristiti vrijeme koje zaposleni uštede uz pomoć novih alata. Samo osam posto ima uspostavljena pravila o tome šta se dešava sa oslobođenim vremenom, dok je u 54 posto slučajeva odluka prepuštena zaposlenima.
Drugim riječima, brže obavljanje posla ne znači automatski finansijsku korist. Do nje dolazi samo kada se ušteđeno vrijeme iskoristi za dodatni rad, bolju uslugu, razvoj novih proizvoda ili smanjenje troškova.
Prebrzo otpuštanje moglo bi biti skupo
Smanjenje radne snage takođe nosi rizike koji se lako mogu previdjeti u početnim proračunima uštede.
„Prema Gartneru, do 2029. godine, 30 posto zaposlenih otpuštenih zbog zamjene vještačkom inteligencijom moglo bi biti ponovo zaposleno, često uz veće troškove“, objašnjava Mauersberger.
Problem nastaje kada kompanije smanje broj zaposlenih prije nego što utvrde koje poslove tehnologija zapravo može preuzeti. Time riskiraju gubitak znanja i iskustva koje će kasnije morati nadoknaditi uz velike troškove. Gartner stoga upozorava da bi kompanije koje vještačku inteligenciju posmatraju isključivo kao način smanjenja troškova mogle zaostati za konkurentima koji uštede ulažu u inovacije i razvoj zaposlenih.
„Vještačka inteligencija nam može uštedjeti sate rada, ali neće sama odlučiti šta će s tim vremenom. Ako svaku uštedu odmah pretvorimo u smanjenje broja zaposlenih, možda ćemo kratkoročno poboljšati rezultate, ali dugoročno ćemo ostati bez znanja i ljudi koji su nam potrebni za razvoj našeg poslovanja“, ističe Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Marsh Croatia, dodajući da je posebno važno ne zatvarati vrata mladim ljudima koji tek ulaze na tržište rada.
Pročitajte još:
„Ne možemo očekivati iskusne stručnjake za pet ili deset godina ako im ne pružimo priliku da to iskustvo steknu danas“, naglašava.
Menadžment i zaposleni različito vide promjene
Osim finansijskih rizika, kompanije se suočavaju i s problemom povjerenja. Dok 37 posto rukovodilaca vjeruje da je menadžment njihove kompanije jasno definisao ciljeve primjene vještačke inteligencije i obavještava zaposlenike o njima, među zaposlenima bez menadžerskih funkcija, samo 11 posto vjeruje da su ti ciljevi jasno postavljeni.
Postoji i veliki jaz u procjeni potrebe za dodatnim obrazovanjem. Samo 40 posto generalnih direktora vjeruje da će zaposlenicima trebati više obuke ili prekvalifikacije u narednih pet godina, dok 98 posto zaposlenih to očekuje.
Postoje i razlike u očekivanjima od poslovnih lidera. Dok menadžeri najviše cijene sposobnost prepoznavanja rizika, implementaciju strategije i odgovornost, zaposleni od svojih nadređenih očekuju empatiju, komunikaciju i iskrenost.
