Velike kompanije sve više eliminišu slojeve srednjeg menadžmenta, povećavaju timove i prenose dio koordinacijskog posla na vještačku inteligenciju.
Podaci pokazuju da menadžeri koji ostaju vode sve više ljudi, dok zaposleni u kompanijama koje su prorijedile upravljačke strukture češće upozoravaju da im nedostaje smjera i podrške, prenosi Poslovni.hr.
Početkom septembra, Uber je najavio otpuštanje oko 3.300 zaposlenih, ili deset posto globalne radne snage, u najvećem talasu otpuštanja kompanije od pandemije. Izvršna direktorica Dara Khosrowshahi objasnila je zaposlenima da kompanija uklanja organizacione slojeve, pojednostavljuje strukturu timova i usmjerava ljude i investicije prema najvećim poslovnim prilikama. Plan takođe uključuje smanjenje broja menadžera za oko 20 posto.
Uber nije objavio da je vještačka inteligencija direktan razlog za tih 3.300 otpuštanja. Međutim, vještačka inteligencija je već snažno integrisana u svakodnevni rad kompanije. Khosrowshahi je ranije ove godine rekla da oko 90 posto Uberovih softverskih inženjera koristi alate vještačke inteligencije, a zaposleni su opisali da ih koriste za pisanje odgovora kupaca, pripremu sastanaka i pronalaženje internih informacija. Sama kompanija povezuje vještačku inteligenciju s većom produktivnošću, istovremeno smanjujući broj upravljačkih slojeva.
Sličan trend je evidentan i kod drugih tehnoloških giganata. Amazon je najavio ukidanje oko 14.000 korporativnih radnih mjesta do kraja 2025. godine, objašnjavajući da želi smanjiti birokratiju i broj organizacijskih slojeva te više ulagati u vještačku inteligenciju. Izvršni direktor Andy Jassy je nekoliko mjeseci ranije rekao zaposlenima da će širenje generativne vještačke inteligencije i AI agenata vjerovatno smanjiti ukupnu korporativnu radnu snagu kompanije u narednih nekoliko godina.
Meta je ovog proljeća najavila ukidanje oko 8.000 radnih mjesta, dok je istovremeno naglo povećala ulaganja u AI infrastrukturu i vrhunske AI stručnjake.
Block, kompanija Jacka Dorseyja, otišla je još dalje u februaru i najavila ukidanje više od 4.000 radnih mjesta, što je gotovo polovina njene trenutne radne snage. Dorsey je direktno povezao ovaj potez s promjenom načina rada koju omogućavaju AI alati i željom da kompanija bude manja i organizacijski ravnija.
Korporativna piramida postaje sve ravnija
Trend je takođe nazvan „veliko spljoštavanje“, tj. veliko spljoštavanje korporativne hijerarhije. Ideja nije da će menadžeri potpuno nestati preko noći, već da jedan menadžer uz pomoć tehnologije može upravljati većim timom, dok su neki od zadataka izvještavanja, koordinacije, analize podataka i administracije automatizovani.
Gartner je ranije procijenio da će do kraja 2026. godine 20 posto organizacija koristiti vještačku inteligenciju kako bi smanjili broj organizacijskih slojeva i eliminisali više od polovine postojećih pozicija srednjeg menadžmenta. Nedavni Gartnerovi podaci takođe pokazuju da više od polovine generalnih direktora planira koristiti vještačku inteligenciju za daljnje smanjenje upravljačkih slojeva u narednih pet godina.
Koliko je proces raširen već pokazuje veliko istraživanje Korn Ferryja provedeno među više od 15.000 zaposlenih u deset zemalja. Čak 41 posto ispitanika reklo je da je njihova kompanija smanjila broj upravljačkih slojeva. Istovremeno, 37 posto zaposlenih kaže da se zbog nedostatka menadžera osjećaju bez jasnog smjera, a 43 posto vjeruje da viši menadžment nije dovoljno usklađen.
Problem je u tome što poslovi eliminisanih menadžera ne nestaju nužno zajedno s njihovim poslovima.
Korn Ferryjeva anketa iz 2026. godine pokazuje da 61 posto zaposlenih danas obavlja odgovornosti koje pripadaju više od jedne radne uloge, dok 52 posto zaposlenih koji su umorni od vještačke inteligencije kažu da je njena implementacija zapravo povećala njihovo radno opterećenje. U najnovijoj anketi, 39 posto zaposlenih kaže da ih nedostatak menadžera ostavlja bez jasnog smjera.
Istovremeno, timovi koje pojedinačni menadžeri moraju voditi rastu. Prosječni menadžer sada nadgleda 12,1 zaposlenih, u poređenju sa 10,9 prije godinu dana, a broj ljudi za koje su odgovorni povećao se za oko 50 posto u odnosu na 2013. godinu, prema Gallupovim podacima koje je objavio Korn Ferry.
Menadžeri sve manje angažovani
Posljedice se već mogu vidjeti u motivaciji ljudi koji su ostali na rukovodećim pozicijama.
Gallupov izvještaj o stanju globalnog radnog mjesta za 2026. godinu pokazuje da je udio angažovanih menadžera globalno pao sa 31 posto u 2022. na samo 22 posto u 2025. Za zaposlene bez menadžerske funkcije, promjena je bila znatno manja, sa 20 na 19 posto. Gallup upozorava da veći timovi i smanjenje broja menadžerskih pozicija mogu biti dio objašnjenja za pad, iako nisu jedini uzrok.
Ovo postavlja ključno pitanje za kompanije: koliko srednjeg menadžmenta se zapravo može automatizovati bez gubitka mentorstva, konteksta i sposobnosti donošenja odluka koje nisu zabilježene u bazama podataka?
Srednji menadžeri tradicionalno rade više od pukog prenošenja informacija s vrha zaposlenicima. Oni procjenjuju ljude, rješavaju sukobe, objašnjavaju nejasne odluke, prenose institucionalno znanje i često su prvi nivo na kojem budući viši rukovodioci uče voditi timove.
Gartner stoga upozorava na još jedan problem: vještačka inteligencija mogla bi poremetiti tradicionalne karijerne puteve kroz koje zaposlenici postepeno stiču iskustvo potrebno za složenije funkcije. Kompanija procjenjuje da će vještačka inteligencija dugoročno stvoriti nova radna mjesta, ali da će u prelaznom periodu milioni ljudi promijeniti ili prekinuti svoje trenutne karijerne puteve.
Neke kompanije već vraćaju ljude
Postoje i prvi primjeri koji pokazuju granice agresivne automatizacije.
Klarna je jednom objavila da njen asistent za korisničku podršku zasnovan na vještačkoj inteligenciji obavlja ekvivalentan posao oko 700 agenata. Kompanija je snažno smanjila broj zaposlenih i oslonila se na vještačku inteligenciju u korisničkoj podršci, marketingu i internim procesima.
Pročitajte još:
Ali, generalni direktor Sebastian Siemiatkowski kasnije je priznao da je Klarna otišla predaleko u smanjenju troškova u određenim oblastima. Kompanija je ponovo počela zapošljavati ljude i vraćati ljudsku podršku gdje je kvalitet usluge postao važniji od same uštede.
Niti tvrdnja da kompanije masovno žale zbog otpuštanja uzrokovanih umjetnom inteligencijom do sada nije potkrijepljena podacima. Međutim, Forrester predviđa da bi više od polovine otpuštanja koja kompanije pripisuju vještačkoj inteligenciji kasnije moglo biti djelimično poništeno, kada poslodavci utvrde da su prerano automatizovali neke poslove. Istovremeno, procjenjuje se da će vještačka inteligencija do 2030. godine u potpunosti automatizovati oko šest posto američkih radnih mjesta, dok će znatno veći broj radnih mjesta biti promijenjen, a ne potpuno ukinut.
Zato postoji paradoks iza velikog „spljoštavanja“ korporacija. Vještačka inteligencija omogućava kompanijama da rade sa manje slojeva i većim timovima, ali to ne znači da potreba za liderstvom nestaje. Što je hijerarhija tanja, to više odgovornosti završava na manjem broju menadžera – ili direktno na zaposlenima.
Pitanje stoga više nije samo koliko menadžerskih poslova vještačka inteligencija može preuzeti. Za velike kompanije, pitanje koliko mogu smanjiti hijerarhiju prije nego što uštede na organizacionim slojevima počnu da se isplaćuju kroz slabiju koordinaciju, gubitak znanja i nedostatak ljudi spremnih da preuzmu buduće liderske pozicije postaje sve važnije.
