U pripremi je novi Predlog Zakona o poljoprivredi koji predviđa da će žene koje žive i rade na selu, i poljoprivrednici, moći da ostvare starosnu penziju i naknade sa navršenih 60 godina, uz minimalnu naknadu od 315 eura.
Naš sagovornik iz Rožaja kaže da bi volio da na dnevni red dođe priča o vrednovanju rada poljoprivrednika i, posebno žena, jer je, naglašava, njihov posao zahtjevan – bez radnog vremena, pauze ili slobodnog dana, mada im je, tvrdi, od novca potrebnije zdravstveno osiguranje.
„Da bi postigli rezultat, opravdali uloženi novac i zadržali poljoprivredu i stočarstvo, mora biti uključena čitava porodica“, kazao je naš sagovornik i naglasio da je sada mnogo lakše u odnosu na period od prije deceniju, dvije ili više kada nije bilo struje, vode, puteva… Iako bi to trebalo da funkcioniše mnogo bolje, ne žalimo se“.
Objasnio nam je da od proljeća do kasne jeseni borave na katunu gdje su uslovi za stoku mnogo bolji, ali je domaćinu, teže.
„No, kad smo zdravi sve se stigne, zato bi valjala starosna penzija za nas koji nijesmo radili u industriji ili negdje drugo, već na polju. Osigurali bismo i ljekarske preglede, jer godine stižu kada je potreba za doktorom sve veća“, naglašava.
Edita Bećirović iz bjelopoljskog sela Kukulje za Biznis.me kaže da bi kao žena koja živi i radi na selu voljela da se što prije usvoji taj predlog u Zakonu o poljoprivredi, jer bi to značilo dosta za mnoge porodice.
„Osim posla u kući i brige o porodici, imam troje djece i supruga koji radi. Moje radno vrijeme je čitavi dan jer treba spremiti kuću, hranu, stoku, u bašti oko zasada… podugačak je spisak obaveza. Da je sreće ja bih kao majka troje djece imala penziju, ali nemam dovoljno staža na birou, iako imam na imanju“, požalila nam se Edita, uvjerena da neće ostvariti nikakvu naknadu ni novim zakonom, jer je u srednjim godinama.
„Koliko razumijem, tek od 60 godina, meni trebaju još dvije decenije. Sad sam ni tamo, ni ovamo, još će vode dosta poteći, ja ostariti, djeca svojim putem poći“, kaže u šali, ali i zbilji naša sagovornica i usput se požalila da je teško doći i do podsticajnih mjera u poljoprivredi jer je, tvrdi, papirologija komplikovana i iziskuje česte odlaske u grad, popunjavanje papira od ustanove do ustanove, a rad u štali i na polju, naglašava, to ne trpi. Kaže da su ona i suprug sve svojim radom stvorili.
Naš sagovornik iz Kuča objašnjava da bi predloženi Zakon osigurao starost ljudima na selu koji nijesu radili u nekoj firmi, ali i podstakao mlade da se vrate imanjima svojih predaka.
Sada je do gotovo svih sela asfalni put, struju imamo, iako često nestaje i to bi se riješilo. Jeste problem sa vodom, ali sve kuće imaju bistijerne i kišnice pa vode ne fali“, objašnjava naš sagovornik i dodaje da je sve više izletnika koji kroz Kuče obilaze planinske vrhove i jezera.
„Posljednjih godina puno turista prolazi kroz Kuče, a često se desi da se i domaći i strani ljudi zaustave da im djeca vide kravu, kozu, konja. Svi su se u jednom periodu otuđili od sela i djeca samo u knjigama vide životinje“, ističe naš sagovornik. Objašnjava da je danas teško naći čobanina kad izdižu sa ovcama visočije u planinu. Neće, veli, niko ni za hiljadu eura uz obezbijeđeni smještaj i hranu.
Iz Ministarstva poljoprivrede obećavaju da će pomagati razvoj sela kako bi sva domaćinstva uspjela. Naglašavaju da su u tom pravcu predložene i zakonske odredbe da se staračke penzije spuste na 60 godina i tačno utvrdi koliko ko ima krava, ovaca, i da se onima koji ispunjavaju te uslove mjesečno isplaćuje 315 eura staračke naknade.
“Želimo da pomognemo poljoprivredu uprkos tome što državni budžet trpi milionske udare zbog problematičnih kredita iz prošlosti. Šest kompanija zloupotrijebilo je sredstva iz Abu Dabi fonda. Dug od 27 miliona i 320 hiljada eura pao je direktno na teret države koja je bila garant“, objasnili su iz resornog ministarstva i navode da su neke kompanije ulagale sredstva i vraćale jedan dio novca, a onda prestale, mada ima i onih koje nijesu vratile ni jedan cent i kao primjer naveli firmu iz Rožaja koja je uzela kredite iz Poljske i Abud Dabi fonda i ni cent nije vratila, a ne radi se, kažu, o malom novcu, već o pozamašnoj sumi.
Kako bi tome stali na kraj i povratili makar dio višemilionskih sredstava Vlada je formirala široki operativni tim koji pored resornih ministarstava, uključuje Centralnu banku, Privredni sud i Specijalno državno tužilaštvo. Dok pravosudni organi istraže slučajeve, izvršna vlast priprema hitan zakonski okvir za oduzimanje i rasprodaju imovine neodgovornih dužnika, kako bi se novac vratio u državnu kasu.
Uprkos preporukama Evropske komisije, agrobudžet zadržao podsticajne mjere
Agrobudžet za ovu godinu, sa kašnjenjem od tri mjeseca, usvojen je u aprilu, a opredijeljeno je 77,5 miliona eura što je na nivou prošlogodišnjeg, kada je za agrar izdvojeno 56,54 miliona eura, dok je ostatak iznosa obezbijeđen iz donacija i kreditnih sredstava.
Kašnjenje je uslijedilo, kazali su iz resornog ministarstva, nakon uspostavljanja funkcionalne Agencije za plaćanje, što je jedno od završnih mjerila pregovaračkog poglavlja 11, zatvorenog sredinom decembra prošle godine, pa je sada postojeći budžet podijeljen između Ministarstva poljoprivrede i te agencije, objasnili su nam ranije iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Takođe su se izborili da zadrže određene mjere za koje je, navode, postojala preporuka Evropske komisije, da se ukinu od ove godine, a time bi, tvrde, bila ugrožena crnogorska poljoprivreda, naročito mljekarski sektor.
„Uspjeli smo da ispregovaramo adekvatne modalitete, za šta se čekala potvrda EK, koja je neophodna kako se ne bi ugrozio evropski put Crne Gore. Sve navedeno uticalo je na blago kašnjenje u donošenju agrobudžeta“, objasnilii su nam iz resornog Ministarstva.
Sjever, okosnica razvoja stočasrtva i poljoprivrede
Razvoj sjevera će, kazao je Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković dobiti uskoro zamajac i kroz objekat Kuće poljoprivrede u Pljevljima koji je, naglašava, u završnoj fazi. Useljenjem u njene prostorije stvoriće se, tvrdi, bolji uslovi za rad institucija koje pružaju podršku poljoprivrednim proizvođačima, ali i efikasnije pružanje usluga građanima. Joković je obećao poljoprivrednim proizvođačima, iz tog kraja da će zajedničkim djelovanjem institucija i proizvođača, unaprijediti i ojačati ruralna područja.
Prema riječima Dejana Martinovića, v.d. sekretara Sekretarijata za poljoprivrediu i vodoprivredu Kuća poljoprivrede, za Berane važan strateški projekat, obuhvatiće i Andrijevicu, Plav, Rožaje i Gusinje.
„Kuća poljoprivrede zapošljavaće 46 radnika, zgrada ima 664 kvadratnih metara korisne površine, 23 parking mjesta i nalazi se na površini od 1.400 kvadratnih metara. Investicija je vrijedna 1,3 miliona eura, a projekat je dio šire strategije uspostavljanja mreža regionalnih kancelarija u skladu sa obavezama iz procesa pristupanja EU i zatvaranja poglavlja 11 – poljoprivreda i ruralni razvoj. Realizuje se u okviru projekta MIDAS 2, koji se finansira iz zajma Svjetske banke. Cilj ovog važnog projekta je objedinjavanje i unaprjedjenje koordinacije institucija, brži pristup servisima i snaženje lokalnih proizvodjača, doprinoseći održivom razvoju ruralnih krajeva“, objasnio je Martinović.
Naglašava da projekat predstavlja ulaganje u znanje, stručnost i dostupnost usluga svakom poljoprivredniku, uz jačanje kapaciteta za korištenje EU fondova i konkurentnost proizvoda na tržištu.
Iako nije riječ o Kući poljoprivrede, kancelarija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nedavno je otvorena i u Herceg Novom pa se poljoprivrednici iz podorjenskih sela nadaju boljem i bržem pristupu informacijama, administrativnim procedurama i programima podrške kako ne bi gubili vrijeme odlazeći u druge gradove.
Ulaskom u EU više novca za poljoprivredu, govori iskustvo Hrvatske
U Hrvatskoj su za ovu godinu planirana bespovratna sredstva za poljoprivrednike i predstavljaju jednu od ključnih finansijskih prilika za razvoj, modernizaciju i dugoročnu održivost poljoprivrednih gazdinstava. Kroz dodatne nacionalne programe podrške, poljoprivrednicima će biti dostupna značajna finansijska sredstva namijenjena ulaganjima u primarnu proizvodnju, preradu, diverzifikaciju djelatnosti, digitalizaciju, zelenu tranziciju i jačanje otpornosti na klimatske i tržišne izazove.
„Poljoprivredni sektor će u 2026. godini u Hrvatskoj imati na raspolaganju raznolike mogućnosti finansiranja kroz bespovratna sredstva, s posebnim naglaskom na ulaganja u modernizaciju primarne poljoprivredne proizvodnje, preradu i dodanu vrijednost proizvoda, korišćenje obnovljivih izvora energije, uvođenje digitalnih i pametnih rješenja u proizvodne procese te očuvanje prirodnih resursa i prirode“, piše u dokumentu i dodaju da će posebna pažnja biti usmjerena na podsticanje mladih poljoprivrednika, jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i razvoj ruralnih područja.
Članice EU jedinstvene u podršci poljoprivredi
Evropska komisija najavila je rekordni paket od 205 miliiona eura za sufinansiranje aktivnosti održivih i visokokvalitetnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU u 2026. godini, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu. Cilj je jačanje globalne konkurentnosti evropskog poljoprivredno-prehrambenog sektora kroz istraživanje novih tržišta.
Pročitajte još:
Kao vrhunac godine najavljuju pokretanje kampanje „Kupovina evropskih prehrambenih proizvoda“, usmjerena na povećanje potrošnje i isticanje kvalitetnih evropskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, čime će, očekuju jačati odnos između potrošača i proizvođača. Sredstva će se, navode iz Evropske komisije, raspodijeliti između promocije u trećim zemljama, poput Kine i Sjeverne Amerike te unutrašnjeg tržišta EU, s dodjelom od 70,3 miliona eura, odnosno 79,7 miliona eura.
Na sastanku ministara poljoprivrede EU početkom godine saopšteno je da je poljoprivreda u 2026. godini usmjerena na stabilno finansiranje kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku od 293,7 milijardi eura za ovu, i narednu godinu i dodatnim 6,3 milijardi eura u kriznom fondu.
