Na prezentaciji Strateškog plana za digitalizaciju i vještačku inteligenciju u energetici, juče je u Briselu održano potpisivanje sporazuma između partnera prvog zajedničkog projekta usmjerenog na korištenje vještačke inteligencije u energetici, pod nazivom AI.grids. Jedan od ključnih partnera projekta, u kojem učestvuju i francuski i švicarski operateri prenosne mreže, je ELES.
Suština projekta AI.grids, kako je najavljeno iz ELES-a, je razvoj panevropskog osnovnog modela vještačke inteligencije za električne mreže, uključujući definisanje prioritetnih slučajeva upotrebe i uspostavljanje jedinstvenih standarda za razmjenu i upravljanje podacima, prenosi SEEbiz.
Očekuje se da će prvi prototip osnovnog modela biti razvijen u roku od godinu dana, a tokom naredne dvije godine projekat će biti sistematski evaluiran i procijenjena njegova izvodljivost. Partneri su za realizaciju projekta u početnoj fazi izdvojili 2,5 miliona eura.
Sporazum su u ime ELES-a potpisali Gregor Sirk, šef Odjeljenja za napredne tehnologije i planiranje IT usluga, i Uroš Salobir, mr. sc. Nauke, direktor Strateških inovacija, preuzima koordinaciju radne grupe koja će uspostaviti temelje za skalabilnu razmjenu podataka.
Poboljšanje upravljanja i omogućavanje ušteda
Strateški plan za digitalizaciju i vještačku inteligenciju u energetici predviđa da će vještačka inteligencija postati centralni element energetskog sistema, prema ELES-u. „Podaci će biti njegova ključna imovina, a digitalizacija je fundamentalni uslov za energetsku tranziciju.“ Vještačka inteligencija u energetici bi, kažu, mogla sveobuhvatno poboljšati upravljanje energetskim sistemima do 2030. godine i donijeti značajne uštede u poslovanju do 2035. godine.
Obećava bolje korištenje i upravljanje raznolikim operativnim, vremenskim i tržišnim podacima, što, kažu, može značajno poboljšati upravljanje mrežom. „Modeli vještačke inteligencije pomoći će operaterima prenosnih i distributivnih mreža, na primjer, u predviđanju rada, proizvodnje i potrošnje mreže, u upravljanju zagušenjima i otkrivanju kvarova, u procjeni kapaciteta veze, optimizaciji proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i u planiranju same infrastrukture.“
