Evropska komisija je u srijedu predložila da se državama članicama obezbijedi više fiskalnog prostora za investicije koje smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima. Komisija predlaže da se klauzula o odstupanju od fiskalnih pravila proširi na energetiku, kao što je prethodno odlučeno za investicije u odbranu.
EK nudi državama članicama da mogu povećati svoj budžetski deficit iznad dozvoljenih 3 posto na 0,3 posto BDP-a godišnje, tj. do 0,6 posto ukupno do 2028. godine, kako bi finansirale investicije usmjerene na smanjenje upotrebe fosilnih goriva, prenosi Poslovni.hr.
„Ova fleksibilnost će biti dostupna za mjere poduzete od februara 2026. godine, od početka rata u Iranu. To bi se moglo odnositi, na primjer, na velike investicione projekte u energetske mreže, primjenu obnovljivih izvora energije, subvencije domaćinstvima i kompanijama ako preduzmu mjere za udaljavanje od fosilnih goriva. To bi moglo uključivati, na primjer, subvencije za kupovinu električnih vozila, za prelazak sistema grijanja u domovima sa nafte i plina na toplotne pumpe, poboljšanja energetske efikasnosti, solarne instalacije, baterije za skladištenje električne energije“, rekao je komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis, predstavljajući proljetni paket Evropskog semestra.
Dombrovskis je jasno stavio do znanja da se ova fleksibilnost ne može odnositi na mjere podrške koje subvencionišu korištenje fosilnih goriva, poput smanjenja akciza, koje nisu usmjerene na ranjive grupe već na sve.
„Naša preporuka ostaje nepromijenjena da se uvedu privremene i ciljane mjere, a ne da se podržava potražnja za fosilnim gorivima, jer se trenutno suočavamo sa šokom na strani ponude, a to ne možete riješiti stimuliranjem potražnje“, rekao je Dombrovskis.
Malo je vjerovatno da će odluka zadovoljiti italijansku premijerku Giorgiju Meloni, koja je pozvala da se sve vanredne mjere koje su države članice poduzele kao odgovor na energetski šok isključe iz obračuna budžetskog deficita.
Komesar je rekao da je energetska kriza trajala duže nego što se prvobitno očekivalo, da je Hormuški moreuz i dalje zatvoren, što održava visoke cijene goriva i pogoršava negativan utjecaj na ekonomski rast i inflaciju.
Pročitajte još:
Pakt o stabilnosti i rastu propisuje da državni deficiti ne smiju prelaziti 3 posto, a javni dug ne smije prelaziti 60 posto BDP-a. Međutim, postoje dvije vrste izuzetaka od ovih pravila.
Prva je opšta klauzula o izuzeću, koja se aktivira u slučaju izuzetnih i ozbiljnih kriza koje pogađaju cijelu Evropsku uniju, poput pandemije Covida.
Druga je nacionalna klauzula o izuzeću, kao što je učinjeno za investicije u odbranu zbog promijenjenog sigurnosnog okruženja nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ovo omogućava državama članicama da privremeno odstupe od fiskalnih zahtjeva i povećaju javnu potrošnju iznad normalnih granica isključivo za finansiranje odbrambenih kapaciteta.
