Evropska komisija priprema novi paket mjera kako bi pomogla državama članicama i gradovima da se suoče s rastućim problemom pristupačnosti stanovanja.
Prema dokumentu u koji je Euronews imao uvid, Brisel želi preciznije definisati kada i pod kojim uslovima lokalne i nacionalne vlasti mogu ograničiti kratkoročni turistički najam poput Airbnb-a, kao i kupovinu nekretnina koje se ne koriste kao glavno prebivalište, prenosi Tportal.
Pritisak na tržište nekretnina naglo se povećao posljednjih godina. Prema podacima EU, cijene kuća u većini evropskih prijestolnica porasle su za 64,9 posto između 2015. i 2025. godine, dok su se stanarine u istom periodu povećale za 21,8 posto. U nekim gradovima problem je toliko akutan da gotovo deset posto stanovnika urbanih područja u EU troši više od 40 posto svog raspoloživog dohotka samo na stanovanje.
Airbnb pod posebnim nadzorom
Kratkoročni turistički najam čini samo oko 1,2 posto ukupnog stambenog fonda EU, ali u nekim turističkim destinacijama njihov udio može dostići 20 posto. Brisel smatra da se upravo u takvim područjima strože mjere mogu opravdati ako postoje jasni dokazi da su kratkoročni najmovi učinili stanove nedostupnim lokalnim stanovnicima.
Profesionalni stanodavci koji upravljaju velikim brojem nekretnina i koriste ih gotovo isključivo za turistički najam trebali bi biti posebna meta.
Istovremeno, nastojalo bi zaštititi pravo građana da povremeno iznajmljuju vlastiti dom ili svoje glavno prebivalište. Prema prijedlogu, ograničenja bi bila dozvoljena samo tamo gdje je pritisak na cijene i dostupnost stanovanja toliko jak da opravdava intervenciju radi zaštite pristupačnosti stanovanja.
Kupovina drugog doma takođe bi mogla biti ograničena
Komisija takođe razmatra mogućnost davanja nacionalnim vlastima više prostora za intervenciju u područjima gdje se nekretnine sve više kupuju kao investicija, a ne za život.
Jedan od kriterijuma koji se razmatra je odnos cijena nekretnina i prihoda stanovnika. Brisel navodno razmatra preporuku da zemlje reaguju tamo gdje su cijene kuća ili stanova najmanje osam puta veće od lokalnih prihoda, gdje rastu posljednjih deset godina i gdje se ne očekuje poboljšanje u naredne tri godine.
Takav pristup bi takođe mogao otvoriti prostor za ograničavanje kupovine nekretnina koje služe isključivo kao drugi domovi ili investicije u područjima gdje lokalno stanovništvo sve teže pronalazi mjesto za život.
Evropi nedostaju milioni stanova
Istovremeno, Komisija priznaje da ograničavanje Airbnb-a i drugih nekretnina samo po sebi neće riješiti stambenu krizu u Evropi. Problem je mnogo dublji. Brisel procjenjuje da je potrebno izgraditi više od dva miliona novih stanova godišnje kako bi se ublažio nedostatak ponude.
Glavni problemi uključuju visoke troškove gradnje, skupo zemljište, ograničenja prostornog planiranja i dugotrajne procedure izdavanja dozvola.
Prema podacima organizacije Housing Europe, Francuskoj je potrebno oko 518.000 novih stanova godišnje, Njemačkoj oko 400.000, dok je Holandiji potrebno gotovo milion novih stanova do 2031. godine. U mnogim zemljama, nova gradnja zaostaje za potražnjom i do 50 posto.
Komisija stoga priprema poseban ‘Paket pojednostavljenja stanovanja’ za 2027. godinu, čiji je cilj smanjenje administrativnih prepreka za izgradnju.
Mladi ljudi i srednja klasa sve teže dolaze do stana
Brisel također upozorava da je stanovanje posljednjih godina sve više postalo investiciona imovina. Posljedice posebno osjećaju mlađa generacija i domaćinstva sa srednjim primanjima, koja se često nalaze u situaciji u kojoj ne mogu priuštiti kupovinu ili iznajmljivanje stana, ali istovremeno ne ispunjavaju uslove za socijalno stanovanje.
Pročitajte još:
Poslanica u Evropskom parlamentu Leïla Chaibi upozorila je da kratkoročni najmovi imaju vidljiv uticaj na stambenu krizu ne samo u centrima gradova već i u manjim gradovima i ruralnim područjima.
„Vrijeme je da EU djeluje, a znamo da kratkoročni najmovi imaju uticaj na stambenu krizu u našim centrima gradova, naseljima i ruralnim područjima širom Evrope“, rekla je.
Plan do 9. septembra
Stanovanje je prvenstveno odgovornost država članica i lokalnih vlasti, tako da Evropska komisija ne može direktno reći gradovima koliko stanova trebaju izgraditi ili koja ograničenja trebaju nametnuti.
Brisel stoga pokušava djelovati putem evropskih fondova, pravila o državnoj pomoći, investicija i zakonodavstva koje bi državama i gradovima dalo veću pravnu sigurnost prilikom nametanja ograničenja.
Komisija bi trebala predstaviti svoj novi plan za stanovanje 9. septembra.
