Iako je tokom posljednjih deset godina, od 2015. do 2025. godine u Crnoj Gori zabilježen značajan priliv stranih direktnih investicija (SDI), posljednjih pet godina se uglavnom svodi na ulaganje u nekretnine, što daje samo kratkoročni efekat – saopštila je na jučerašnjoj konferenciji za novinare izvršna direktorica Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori Arijana Nikolić-Vučinić. Juče je predstavljena publikacija o trendovima kretanja SDI u Crnoj Gori od 2015. do 2025. godine.
Nikolić-Vučinić je ukazala da je uočljiv nedostatak produktivnih investicija koje stvaraju dugoročnu vrijednost za ekonomiju, jer otvaraju radna mjesta i donose nova znanja i prakse. Na početku perioda za koji je rađen izvještaj 2015. godine ove investicije su činile skoro polovinu ukupnih SDI, dok je danas njihov udio svega 13 odsto. S druge strane, od 18 odsto koliki je bio udio investicija u nekretnine došlo se do skoro polovine SDI, prenosi Pobjeda.
Promjene u obimu i strukturi SDI
Promjene u obimu i strukturi SDI, objašnjava Nikolić-Vučinić, rezultat su globalnih dešavanja, pandemije, rata u Ukrajini, energetske krize koje su uticale na to da se investitori orijentišu na sigurnija ulaganja, odnosno nekretnine.
– Povećana neizvjesnost dodatno je uticala na oprez investitora i pad produktivnih ulaganja, dok su pojedini sporovi s investitorima, potencijalne arbitraže i obustava projekata u fazi realizacije dodatno uticali na percepciju investicionog ambijenta – kazala je Nikolić- Vučinić.
Ukazala je da je neophodno raditi na promjeni strukture SDI kao i na daljoj diverfizikaciji privrede, dodajući da je stabilno i predvidljivo okruženje i digitalizovana javna uprava preduslov za privlačenje SDI.
– Potrebno je okrenuti se ka sektorima veće dodate vrijednosti, poput IT i tehnološki naprednih industrija, koje generišu visokoproduktivne proizvode i usluge. Takođe, potrebno je i unaprijediti statistiku SDI, naročito u dijelu koji se odnosi na porijeklo kapitala jer će jedino na taj način donosioci odluka moći da kreiraju politike – rekla je Nikolić-Vučinić.
Ekonomski analitičar i autor publikacije o kretanjima SDI protekle decenije mr Mirza Mulešković je kazao da je analiza rađena na osnovu podataka Centralne banke Crne Gore i Monstata, te baze podataka Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske komisije. Podaci govore da su Srbija i Hrvatska tokom 2024. godine imale vodeće pozicije prema ukupnom prilivu SDI, dok su Crna Gora i Kosovo, ostali na nižim apsolutnim nivoima usljed veličine ekonomija.
– Trendovi za 2025. godinu pokazuju negativna kretanja u većini zemalja regiona, a izuzeci su Crna Gora, Kosovo i Albanija, koje pokazuju otpornost, prije svega zahvaljujući prilivu investicija u nekretnine – kazao je Mulešković.
Sektori sa najvećim potencijalom
Ukazuje da su sektori sa najvećim potencijalom informacione tehnologije, energetika i obnovljivi izvori energije. Mulešković navodi da je prema porijeklu kapitala najviše investicija bilo iz Srbije i Turske posljednjih godina.
– Investicije iz Rusije i dalje imaju značajno učešće, iako je evidentan njihov pad nakon uvođenja međunarodnih sankcija kojima se pridružila i Crna Gora. Kada je riječ o državama Evropske unije, najveći priliv dolazi iz Njemačke. Međutim, nakon rasta u 2024. godini, ulaganja iz Njemačke bilježe pad, dok se istovremeno bilježi rast investicija iz Sjedinjenih Američkih Država – kazao je Mulešković.
Ukazao je i to da se ne može uvijek sa sigurnošću govoriti o porijeklu investicija, imajući u vidu da podaci CBCG govore samo o zemlji iz koje se novac šalje, što ne mora uvijek biti i zemlja porijekla kapitala.
Mulešković je dodao da sektor energetike posljednjih godina dobija sve veći značaj, za razliku od ranije dominantne koncentracije stranih direktnih investicija u turizmu i nekretninama.
Uticaj ulaska u EU
Autorka uvodnika prof. dr Gordana Đurović je kazala da će ulazak u EU biti od značaja za privlačenje stranih investitora, ali naglasila da to ne znači njihov nagli rast nakon članstva. Kako je navela, trendovi SDI pokazuju da one nijesu uvijek odraz pozitivnih strukturnih promjena u ekonomiji. Istakla je da se realni sektor, posebno industrija i proizvodnja, smanjuju, dok rast energetskog sektora i građevinarstva još nije dovoljan da nadoknadi taj pad.
Iskustva Hrvatske i Slovenije, kako je dodala Đurović, pokazuju da se nakon ulaska u EU zabilježio jednokratan rast SDI zbog smanjenja političkog i regulatornog rizika, kao i većeg povjerenja investitora u evropske standarde. Međutim, naglasila je da dalji tok investicija zavisi od mnogo više faktora nego od samog članstva u EU.
– Teorija SDI ukazuje na tri ključna faktora konkurentnost investitora, atraktivnost lokacije i transfer tehnologije. U Crnoj Gori je do sada dominantan bio upravo faktor lokacije, što se ogleda u velikom udjelu ulaganja u nekretnine – kazala je Đurović.
Dodala je da je uz pad investicija u realni sektor, trećina i dalje dolazi kroz interkompanijske zajmove.
– Zbog toga Crna Gora mora voditi računa ne samo o privlačenju novih investitora, već i o zadržavanju postojećih. Moramo im garantovati povjerenje, zaštitu vlasničkih prava, siguran investicioni ambijent i izbjeći česte izmjene zakonskog okvira – navela je Đurović, dodajući da bi evropske integracije mogle biti okidač za promjenu struktura ulaganja i veće interesovanje evropskih kompanija.
Đurović je podsjetila da je Crna Gora već dobila finansijski paket Evropske unije koji u prvoj fazi iznosi oko 3,2 milijarde eura.
Pročitajte još:
– U toku je priprema i strateških planskih dokumenata kako bi Crna Gora, po ulasku u EU, mogla koristiti sredstva iz evropskog budžeta za razvojne projekte, jačanje konkurentnosti, zaštitu evropskih granica, zajedničku bezbjednost i finansiranje evropskih politika. Ukoliko država bude imala efikasnu administraciju i dobru saradnju sa privredom, lokalnim zajednicama i stranim investitorima, moguće je godišnje povlačiti sredstva u vrijednosti između četiri i pet odsto bruto domaćeg proizvoda – kazala je Đurović.
Savjet stranih investitora u Crnoj Gori posluje skoro 20 godina, a strane kompanije koje okuplja godišnje generišu 21 odsto BDP-a i zapošljavaju skoro 6.000 ljudi.
Država je trebalo više da radi na privlačenju investicija
Na pitanje Pobjede da li je država tokom protekle decenije radila dovoljno na privlačenju SDI ili se samo orijentisala na faktor lokacije i eksterne uticaje koji su usmjeravali promjenu strukture SDI, Đurović navodi da je svakako država trebalo više da radi na tome.
– Atraktivnost Crne Gore kao destinacije za ulaganja je bila mnogo jači ponder nego ono što mi dodatno nudili, a to su pripremljeni i dobri projekti u oblasti realnog sektora i spremnost da apsorbujemo veći tok investicija po tom osnovu – kazala je Đurović.
Ocijenila je da je naš zakonodavni okvir temeljen na otvorenosti, euroizolovanoj maloj ekonomiji koja pokušava da garantuje stabilnost investitorima.
– Svaki investitor očekuje određene podsticaje, mislim da su ih i dobijali, a za nadati se da će to biti dovoljno da kao NATO i EU članica dalje unapređujemo tokove. Ali ukupan broj podsticajnih mjera u oblasti realnog sektora u ovom periodu nije bio dovoljan, jer iako sam program za konkurentnost Ministarstva ekonomskog razvoja uvijek je bio mnogo ambiciozniji, nego što je na kraju bio određen u budžetu. A bez podsticajnih mjera teško je pokrenuti mala preduzeća – kazala je Đurović.
