Prošla godina donijela je oštar rez u prilivu stranog kapitala u većem dijelu jugoistočne Evrope. Hrvatska, Srbija i Sjeverna Makedonija zabilježile su dvocifrene padove direktnih stranih investicija, dok je Bosna i Hercegovina nastavila silazni trend koji traje već duže vrijeme.
Ipak, region nije jedinstven, pa su Albanija i Crna Gora privukle rekordne iznose kapitala, ponajviše zahvaljujući nekretninama, dok je Slovenija ostala otporna na turbulencije koje su pogodile ostale susjede, piše portal Lidermedia.hr, prenosi eKapija.
Hrvatska je u 2025. godini primila 2,63 milijardi eura stranog kapitala, što je 37% manje nego u rekordnoj 2024. godini. Najveći krivac je farmaceutska industrija, čija su ulaganja pala za 1,13 milijardi eura, odnosno čak 73% ukupnog smanjenja u zemlji. Finansijski sektor izgubio je 336 miliona eura a savjetodavne djelatnosti 194 miliona.
Finansijski i farmaceutski sektor zajedno su prošle godine apsorbovali oko 40% svih stranih ulaganja u zemlji, što ukazuje na zabrinjavajuću koncentraciju. Njemačka i Španija ostale su najveći pojedinačni investitori, sa ukupno gotovo trećinom svih ulaganja, dok je sektor snabdijevanja električnom energijom, vođen energetskom tranzicijom, jedan od rijetkih segmenata koji je zabilježio rast priliva.
Srbija je prošla još dramatičniji pad. Neto direktne strane investicije iznosile su 2,28 milijardi eura, upola manje nego godinu ranije, dok je ukupni priliv pao za 34%, na 3,48 milijardi eura. Istovremeno je odliv kapitala iz zemlje skočio za 91%. Narodna banka Srbije pad je pripisala globalnoj neizvjesnosti i protekcionističkim trgovinskim politikama, ali i unutrašnjim društvenim i političkim tenzijama. Evropska unija ostaje dominantan izvor kapitala sa 67,6% udjela, a najviše se ulagalo u prerađivačku industriju i građevinarstvo.
Suprotno regionalnom trendu, Albanija je zabilježila rast priliva na 1,63 milijardi eura. Nekretnine su apsolutno dominantan sektor, sa 561 miliona eura ulaganja, dvostruko više od drugog najvećeg segmenta, osiguranja i finansijskih djelatnosti. Holandija, Italija i Kosovo predvodili su listu investitora, svako sa gotovo 200 miliona.
Crna Gora bilježi sličan obrazac rasta, koji je takođe predvođen nekretninama. Neto priliv porastao je osam odsto, na 531 miliona eura, a investicije u nekretnine, vrijedne 497 miliona, i dalje su ubjedljivo najveći segment. Srbija je sa 142 miliona eura postala najveći pojedinačni investitor u crnogorsku ekonomiju, ispred Turske i Njemačke.
Sjeverna Makedonija zabilježila je pad direktnih stranih investicija na 467,5 miliona eura u 2025. godini, nakon 1,2 milijardi eura ostvarenih u 2024. Kapitalni tokovi održavali su se kroz zadržanu dobit postojećih kompanija od 295,5 miliona i vlasničke dokapitalizacije od 288,1 miliona eura, dok je ukupni rezultat umanjen zbog neto odliva po osnovu međukompanijskog dužničkog razduživanja od 116,1 miliona eura.
Slovenija je u prva tri kvartala 2025. godine ostvarila neto priliv direktnih stranih investicija od 0,6 milijardi eura, što je 100 miliona više nego u istom periodu 2024. Podaci Banke Slovenije pokazuju dvosmjerna kretanja: dok su stranci pojačali ulaganja u Sloveniju za 1,3 milijardi eura, slovenske investicije u inostranstvu porasle su za 0,7 milijardi eura. Zahvaljujući snažnom izvozu transportnih i turističkih usluga, suficit tekućeg računa dostigao je 2,4 milijardi eura. U okviru robne razmjene zabilježen je strukturni zaokret – uvoz iz Hrvatske porastao je za 400 miliona eura, dok je uvoz iz Njemačke i Italije pao za isti iznos.
Pročitajte još:
Na kapitalnom planu, Slovenija drži poziciju neto povjerioca prema inostranstvu sa razlikom od 9,9 milijardi eura; njen bruto spoljni dug iznosi 63,4 milijarde, odnosno 94,6% BDP-a, dok spoljna potraživanja premašuju taj iznos i penju se na 73,2 milijardi eura. Kada je riječ o ukupnom stanju ulaznih stranih investicija, ono je krajem 2024. iznosilo 23 milijarde eura ili 34,4 odsto BDP-a. Taj odnos pokazuje da je Slovenija znatno manje zavisna od stranog kapitala od Hrvatske, u kojoj stanje ulaznih stranih ulaganja čini čak 66,1% BDP-a.
Bosna i Hercegovina nastavlja trend pada koji traje već nekoliko godina. U prvih devet mjeseci 2025. godine zemlja je primila 536,9 miliona eura, gotovo 180 miliona eura manje nego u istom periodu godinu ranije. Posebno je zanimljivo da je Hrvatska, koja je u cijeloj 2024. godini bila najveći pojedinačni investitor u BiH sa gotovo 200 miliona eura, u prvih devet mjeseci 2025. godine pala na drugo mjesto, iza Njemačke. Finansijske usluge i trgovina i dalje su sektori koji privlače najviše kapitala.
