Zemlje Evropske unije suočavaju se s masovnim gubitkom radnih mjesta u narednim godinama zbog visokih troškova energije, industrijskog restrukturiranja i zelene tranzicije, upozorava Evropska komisija.
Podaci, koje je Politico vidio, bit će objavljeni u proljetnom paketu Evropskog semestra, dokumenta koji iznosi ekonomske i političke preporuke Komisije državama članicama EU, a predstavlja se danas, 3. juna. To naglašava rastuću zabrinutost u Briselu zbog obima ekonomskih izazova s kojima se suočava blok, prenosi SEEbiz.
„Evropska konkurentnost neće se graditi samo na tehnologiji, kapitalu ili finansijskoj regulaciji“, rekla je Roxana Mînzatu, izvršna potpredsjednica Evropske komisije za vještine.
„Gradit će se na ljudima, vještinama koje razvijaju i prilikama koje stvaramo za njih da u potpunosti doprinesu našim ekonomijama i društvima.“
Kako rat SAD-a i Izraela protiv Irana ne pokazuje znakove kraja i nastavlja uticati na cijene nafte, Komisija procjenjuje da bi pritisci na cijene energije mogli ugroziti čak 560.000 radnih mjesta u 2026. godini. Najizloženiji sektori su građevinarstvo, metalna industrija, hemijska industrija i transport.
Slabija ekonomska aktivnost prisilila je Komisiju da revidira svoje projekcije nezaposlenosti. Prošle jeseni, Komisija je predvidjela da će stopa nezaposlenosti biti 5,9 posto u 2026. i 5,8 posto u 2027. Sada procjenjuje da će biti 6 posto u obje godine.
Automobilska industrija je pod napadom
Komisija takođe očekuje da će vlade dodatno povećati zaduživanje, a ukupni budžetski saldo svih 27 država članica pogoršaće se sa -3,1 posto BDP-a u 2025. na -3,5 posto u 2026. i -3,6 posto u 2027.
Paket će nastojati da se fokusira na radnu snagu, tvrdeći da agenda konkurentnosti EU ne može uspjeti bez rješavanja rastućeg nedostatka radne snage i nedostatka vještina.
Komisija je identifikovala sektore koji se suočavaju s pritiscima na zapošljavanje.
U evropskoj automobilskoj industriji, ključnoj za ekonomski uspjeh Njemačke, Komisija će reći da je 600.000 radnih mjesta ugroženo jer se sektor suočava s prelaskom na vozila bez motora s unutrašnjim sagorijevanjem i jakom konkurencijom iz Kine.
Oko 85.000 radnih mjesta je ugroženo u industriji baterija. U sektoru proizvodnje solarne opreme, tržišni pritisci utiču na skoro 59.000 radnih mjesta, dok bi mjere za smanjenje emisija ugljenika mogle uticati na dodatnih 4.500 radnih mjesta u industriji čelika.
Ove zabrinutosti odražavaju širu debatu u Briselu o tome da li Evropa gubi tlo pod nogama u strateškim industrijama u odnosu na konkurente poput Kine i Sjedinjenih Američkih Država, uprkos planovima za podsticanje domaće proizvodnje.
Jačanje vještina
Istovremeno, poslodavci širom EU i dalje prijavljuju poteškoće u pronalaženju radnika sa odgovarajućim kvalifikacijama.
Prema podacima Komisije, 68% srednjih preduzeća prijavilo je nedostatak potrebnih vještina u 2023. godini. Do 2024. godine, čak 77% kompanija prijavilo je da je nedostatak radne snage i vještina prepreka ulaganjima.
Ovi nalazi dodatno potvrđuju centralnu poruku ovog paketa Evropskog semestra: ekonomska otpornost sve više zavisi od ulaganja u ljudski kapital.
Po prvi put, preporuke EU koje prate paket uključivaće poseban fokus na obrazovanje, stručno osposobljavanje, cjeloživotno učenje, STEM vještine i prekvalifikaciju, stavljajući ih u središte okvira ekonomskog upravljanja EU.
„Ulaganje u ljude je najjača evropska strategija konkurentnosti i temelj Unije koja može biti inovativnija, konkurentnija i otpornija na svaki izazov“, rekao je Mînzatu. „To je ono što se mijenja s ovim Evropskim semestrom: ljudski kapital se sada tretira kao ključni pokretač konkurentnosti, s preporukama prilagođenim svakoj državi članici.“
Pročitajte još:
Izazovi na tržištu rada navedeni u dokumentu idu dalje od gubitka radnih mjesta.
Komisija će upozoriti da bi domaćinstva s nižim prihodima mogla snositi nesrazmjeran teret viših cijena goriva za transport, što bi ih moglo koštati dodatnih 1,4 posto njihovih prihoda.
Takođe će istaknuti trajne nejednakosti na tržištu rada, navodeći da su građani izvan EU znatno vjerovatnije prekvalifikovani za poslove koje obavljaju nego domaći radnici.
Brisel će takođe upozoriti na kvalitet radnih mjesta, navodeći da je svaki peti radnik zarobljen na slabo plaćenim poslovima u sektorima s niskim rastom produktivnosti, dok se svaki dvanaesti suočava s rizikom od siromaštva uprkos tome što je zaposlen.
U tom kontekstu, Komisija će koristiti paket kako bi podstakla države članice na provedbu reformi usmjerenih na razvoj vještina, poboljšanje kvalitete radnih mjesta i jačanje sistema socijalne zaštite.
Kao dio paketa koji će biti predstavljen u srijedu, Brisel će takođe upozoriti na stanje javnih finansija u Bugarskoj nakon analize njenih budžetskih politika. Njemačka, Estonija, Latvija i Slovenija su prošle slične provjere, ali su do sada prošle procjenu Komisije bez posljedica.
