Inflacija cijena hrane u eurozoni pala je sa 2,6% u januaru na 1,1% u augustu, što je najniži nivo od sredine 2021. godine, prije nego što je blago porasla na 1,3% u septembru.
Iako se čini da je inflacija cijena hrane „izgubila svoj ritam“, novi pritisci se već gomilaju duž proizvodnog lanca, upozoravaju analitičari Evropske centralne banke u nedavnom blogu. Domaćinstva, međutim, i dalje osjećaju posljedice prethodnog snažnog povećanja cijena hrane, prenosi SEEbiz.
Upozorenje ECB-a
Cijene hrane rasle su sporije jer su se raniji povoljni faktori nastavili odražavati na potrošačke cijene, piše Večernji list.
Prošlogodišnji poljoprivredni urodi u Evropi bili su uglavnom dobri, s iznadprosječnim prinosima žitarica i uljarica, dok su cijene ključnih sirovina poput kafe, čaja, kakaa i šećera na međunarodnim tržištima pale s prethodno visokih nivoa.
Zbog dobrih uroda i nižih međunarodnih cijena, pale su i proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u eurozoni. To se odrazilo i na određene prehrambene proizvode. Kafa, čokolada, voće i mliječni proizvodi, koji su zabilježili snažan rast cijena u 2025. godini, jedva su doprinijeli ukupnoj inflaciji hrane u septembru 2026.
Međutim, uprkos nedavnom usporavanju, nekoliko pokazatelja na početku proizvodnog lanca ukazuje na obnovljeni pritisak na cijene hrane. ECB upozorava na dvostruki šok – rastuće troškove energije i ekstremne vremenske uslove – koji bi mogli ponovo podići cijene hrane.
Energetski šok na cijene hrane ima odgođeni učinak. Veći troškovi energije direktno povećavaju troškove poljoprivredne proizvodnje, ali se prelijevaju i na transport, gnojiva, pakovanje i preradu. Ovi indirektni efekti mogu se osjetiti tek nakon nekoliko mjeseci.
Rast cijena gnojiva je već vidljiv, a njihove cijene su naglo porasle od blokade Hormuškog moreuza. Za razliku od 2022. godine, trenutni rast cijena gnojiva takođe je direktno povezan s poremećajima u snabdijevanju, zajedno s višim troškovima energije.
Proizvođačke cijene hrane u kasnijim fazama proizvodnje još nisu pokazale nikakav porast do augusta, jer reaguju s određenim zakašnjenjem na promjene ulaznih troškova.
Najveći uticaj očekuje se za proizvode povezane s energetski intenzivnom poljoprivredom, uključujući žitarice poput pšenice, kukuruza i ječma, te proizvode poput hljeba, tjestenine i pekarskih proizvoda. Više cijene žitarica će se zatim preliti na stočnu hranu i na kraju na mliječne proizvode i meso.
Vrijeme
Još jedan razlog za zabrinutost su ekstremni vremenski uslovi. Vrućina i suša pogodile su usjeve u kritičnoj fazi sezone 2026. u velikim dijelovima Evrope, pogoršavajući izglede za poljoprivrednu proizvodnju.
ECB procjenjuje da bi vremenski uslovi mogli dodati 0,3 do 0,8 postotnih bodova inflaciji hrane u eurozoni tokom sljedeće godine, s razlikama među zemljama i proizvodima.
Prvi znakovi ovog uticaja već su vidljivi u septembru. Inflacija hrane porasla je na 1,3%, pri čemu je cjelokupno povećanje došlo od neprerađene hrane, koja je dostigla 4%. Na to su snažno uticale cijene povrća osjetljive na vremenske uslove, dok je inflacija prerađene hrane, koja čini najveći dio korpe, blago pala na samo 0,4%.
ECB procjenjuje da je prerađena hrana i dalje pogođena ranijim povoljnim trendovima, dok se najnovije povećanje troškova energije još nije prenijelo na potrošačke cijene.
Prema najnovijim makroekonomskim projekcijama ECB-a iz septembra 2026. godine, očekuje se da će inflacija hrane u eurozoni naglo porasti na 3,4% u trećem kvartalu 2027. godine, prije nego što počne opadati. Dodatni pritisak dolazi od tekućeg El Niña, koji takođe povećava cijene prehrambenih roba.
Međutim, ECB naglašava da se trenutni energetski šok razlikuje od onog iz 2022. godine. Manjeg je obima i trenutno ga više pokreću nafta i naftni derivati nego plin. Kao rezultat toga, očekuje se da će inflacija hrane biti umjerenija nego u 2022. godini. Očekuje se da će dostići vrhunac na oko petini nivoa viđenog nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Osim toga, potražnja je sada slabija nego u 2022. godini, tako da bi proizvođačima i trgovcima moglo biti teže da u potpunosti prenesu veće troškove na potrošače.
Nivo cijena viši nego krajem 2021.
Uprkos ovogodišnjem smirivanju inflacije hrane, nivoi cijena ostaju znatno viši nego prije inflatornog talasa.
Cijene hrane u eurozoni su oko 30% više nego krajem 2021. godine, ali s velikim razlikama između zemalja – od 24% u Finskoj do 48% u Estoniji.
Iako se ECB nije bavio Hrvatskom, ona može biti pokazatelj tokova.
Pročitajte još:
Na godišnjem nivou, cijene hrane u septembru 2026. bile su samo 0,2% skuplje nego u istom mjesecu prošle godine. Istovremeno, cijene energije su porasle za 20%, a cijene usluga za oko 8%. Međutim, usporavanje rasta cijena ne znači povratak na prethodne cijene.
U Hrvatskoj su cijene hrane u posljednjih pet godina porasle za oko 45%, što predstavlja opterećenje za kućne budžete. Budući da građani veliki dio svojih prihoda troše na hranu, dugoročni porast cijena hrane ima značajan uticaj na njihovu kupovnu moć.
Sličan problem postoji i u eurozoni.
Kada se pogleda ukupna inflacija, realne plate su se vratile na nivo prije inflacijskog talasa. Međutim, kada se pogleda šta se tim platama može kupiti, slika je drugačija: kupovna moć u odnosu na cijene hrane i dalje je ispod nivoa prije inflatornog talasa. To je posebno vidljivo kod proizvoda koji se često kupuju, poput kafe, slatkiša i čokolade, mlijeka i mliječnih proizvoda, te mesa.
„Plate su se oporavile, ali je korpa hrane postala skuplja“, zaključuju analitičari ECB-a.
Istraživanje Eurobarometra objavljeno 22. septembra pokazalo je da 55% Evropljana smatra da bi razumne cijene hrane trebale biti jedan od glavnih prioriteta EU.
