Rastuće cijene hrane, sve nedostupniji stanovi, slaba kupovna moć i pritisak na javne službe izveli su stotine hiljada ljudi na ulice širom Evrope posljednjih dana.
Protesti su se održali tokom vikenda u Francuskoj, Belgiji, Portugalu i Italiji. Razlozi nisu svugdje isti, ali ih povezuje rastuće nezadovoljstvo činjenicom da je prihodima sve teže pratiti troškove stanovanja, hrane, energije i drugih osnovnih potreba, piše Euronews, prenosi Poslovni.hr.
Najveći protesti održani su u Francuskoj, gdje je, prema procjenama, između 550.000 i 800.000 ljudi izašlo na ulice kako bi protestovali protiv troškova života, stanja javnih službi i problema u obrazovanju. Većina demonstracija bila je mirna, ali neke od njih su eskalirale u neke od najozbiljnijih nereda koje je Francuska vidjela posljednjih godina.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da će oni koji su, po njegovim riječima, pokušali da „sruše Republiku“ biti pozvani na odgovornost, nakon što su u nekoliko većih gradova izbili neredi, pljačke i sukobi s policijom.
Oštećeno je oko 1.500 prodavnica i drugih preduzeća, a šteta bi mogla dostići nekoliko stotina miliona eura, rekao je Alexandre Bompard, predsjednik Francuske federacije za trgovinu i distribuciju.
Gradska vijećnica u Limogesu bila je u plamenu, kao i poznata turistička kancelarija na Place Bellecour u Lyonu. Demonstranti su takođe silom ušli u gradske vijećnice Marseillea, Lillea i Angersa, dok je u Bordeauxu opljačkana rezidencija prefekta.
„Protest je pravo i ljutnja se treba čuti. Ali nikakvo neslaganje ili nezadovoljstvo ne mogu opravdati uništavanje javne imovine“, rekao je gradonačelnik Limogesa Guillaume Guérin.
Reuters izvještava da je tokom nereda u Francuskoj privedeno više od 2.400 ljudi, a skoro hiljadu policajaca je povrijeđeno.
Protesti su se proširili na Belgiju
Slične scene zabilježene su i u Belgiji.
Policija se sukobila s demonstrantima u Briselu i Liježu, a snage sigurnosti koristile su suzavac i vodene topove. Među demonstrantima bilo je mnogo mladih ljudi i studenata koji se protive rastućim troškovima obrazovanja i reformama za koje se boje da će otežati pristup visokom obrazovanju.
Belgijski ministar unutrašnjih poslova Bernard Quintin rekao je da situacija više nije „samo protest“, opisujući je kao „čisto i jednostavno nasilje“.
Belgijski studenti su već protestovali posljednjih sedmica protiv rasta školarina i sve težeg pristupa obrazovanju, dok su slični zahtjevi bili jedan od početnih pokretača nezadovoljstva u Francuskoj.
Portugalci zahtijevaju veće plate i jeftinije stanovanje
U Portugalu su sindikati i udruženja za stambena prava organizovali proteste tražeći veće plate, bolje penzije, bolje javne usluge i rješenje stambene krize.
Organizatori upozoravaju na rastuće stanarine, troškove hipoteka i troškove svakodnevnog života, koji sve više opterećuju kućne budžete.
Stambeno zbrinjavanje postalo je jedan od najvećih društvenih problema u Portugalu posljednjih godina, posebno u većim gradovima i turističkim mjestima gdje je nagli porast cijena nekretnina i renti otežao lokalnom stanovništvu pronalazak pristupačnog doma.
Sukobi i u Italiji
Protesti zbog ekonomske situacije i rasta cijena održani su i u Italiji, a najveći sukobi izbili su u Milanu, Torinu i Bolonji.
U Milanu je povrijeđeno 25 osoba, uključujući deset policajaca. Policija je koristila suzavac i vodene topove, dok su dijelovi demonstranata vandalizirali trgovine i palili objekte u centru grada.
Do kraja protesta uhapšeno je 50 osoba, od kojih je polovina maloljetnika. Još 12 osoba uhapšeno je u Torinu, a sedam u Bolonji.
Reuters je sljedećeg dana izvijestio o novim sukobima u Milanu i više od 60 osoba pritvorenih radi daljnje istrage.
Zašto su Evropljani nezadovoljni?
Iza različitih nacionalnih zahtjeva krije se zajednički problem: osnovni troškovi života naglo su porasli posljednjih godina, dok prihodi dijela stanovništva nisu rasli istim tempom.
Usporavanje inflacije samo po sebi ne znači da se cijene vraćaju na stare nivoe. To znači da cijene rastu sporije, ali hrana, stanovanje, energija i mnoge usluge su i dalje znatno skuplji nego prije nekoliko godina.
Stanovanje je poseban problem, posebno za mlađe ljude i podstanare u velikim gradovima. Istovremeno, radnici sa nižim platama moraju trošiti veći dio svojih prihoda na osnovne potrebe.
Podaci Eurostata koje je analizirao Euronews Business pokazuju da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u EU porasle za 34% između augusta 2021. i augusta 2026. godine.
Pročitajte još:
Stepen u kojem su povećanja cijena smanjila kupovnu moć varira od zemlje do zemlje. Količina hrane koja se može kupiti bruto mjesečnom minimalnom platom pala je za 6% na Malti, 5% u Španiji i 4% u Francuskoj tokom tog perioda, dok je porasla u većini analiziranih zemalja.
Međutim, ovo poređenje ne uključuje poreze, stanarinu i druge troškove domaćinstva, tako da ne pokazuje puni obim pritiska na životni standard.
Nije riječ o jedinstvenom evropskom pokretu
Protesti u Francuskoj, Belgiji, Portugalu i Italiji nisu dio jedinstvenog evropskog pokreta i nemaju potpuno iste zahtjeve.
U nekim zemljama fokus je na platama i penzijama, u drugima na stanovanju, obrazovanju ili javnim uslugama.
Međutim, istovremeno izbijanje protesta pokazuje koliko su troškovi života postali politički i društveno osjetljivo pitanje širom Evrope, posebno u vrijeme kada cijene osnovnih dobara ostaju znatno više nego prije nekoliko godina, a neka domaćinstva smatraju da im raspoloživi prihod stagnira.
