U glavnim gradovima Evropske unije, cijena plina za domaćinstva je značajno porasla, što odražava direktan uticaj napetosti na Bliskom istoku. Ali šta je s cijenom električne energije? Dok su cijene benzina i dizela značajno porasle, situacija s cijenama energije za domaćinstva je mnogo složenija, pri čemu prirodni plin bilježi značajan porast cijena, ali ne i električna energija.
„Trenutne geopolitičke napetosti na Bliskom istoku u suštini predstavljaju šok za snabdijevanje gorivom. Stoga je direktan utjecaj na snabdjevanje plinom u Evropi, a time i na maloprodajne cijene, jači nego na tržišta električne energije“, objasnio je Ioannis Korras, viši analitičar tržišta energije u VaasaETT-u, prenosi Poslovni.hr.
Prema indeksu cijena energije za domaćinstva (HEPI), koji su zajednički sastavili Energie-Control Austria, MEKH i VaasaETT, cijene električne energije za krajnje korisnike u domaćinstvima pale su u prosjeku za 3,1 posto u glavnim gradovima EU između 2. februara i 1. aprila 2026. godine. Tokom tog perioda, cijena je pala sa 26,13 na 25,31 eurocenta po kWh.
Najveći pad od 19 posto zabilježen je u estonskoj prijestolnici Talinu, zatim u Kopenhagenu s padom od 15,9 posto, Stockholmu s 15,2 posto i Ljubljani s 15 posto. Helsinki (11,9 posto), Riga (11,6 posto) i Madrid (10,9 posto) takođe su zabilježili pad od više od deset posto. U Zagrebu se cijena nije mijenjala.
Analitičari napominju da je proljeće prelazni period koji karakteriše rast proizvodnje iz obnovljivih izvora i umjerena potražnja, što sezonski omogućava tržištima poput nordijskih zemalja i Iberijskog poluostrva da iskoriste sniženje cijena.
Međutim, nisu sve evropske prijestonice osjetile olakšanje na računima za struju. Rim je, na primjer, zabilježio najveći porast cijena od 7,9 posto, a značajan rast zabilježen je i u Dablinu (5,7 posto), Lisabonu (5,4 posto) i Atini (3,3 posto).
U nekoliko evropskih prijestolnica cijene su ostale nepromijenjene ili su se samo neznatno promijenile.
Korras ističe da tržišta s većim udjelom proizvodnje električne energije iz plina, posebno ona gdje plin često diktira konačnu cijenu električne energije, poput Italije, Irske i Grčke, imaju tendenciju snažnijeg povećanja veleprodajnih cijena i, posljedično, računa krajnjih korisnika.
U nekim zemljama, poput Španije, Ujedinjenog Kraljevstva i Kipra, vlade su ublažile udarac domaćinstvima fiskalnim mjerama, uključujući smanjenje poreza na energiju ili PDV-a.
Za razliku od električne energije, cijene plina za domaćinstva krajnjih korisnika porasle su u prosjeku za 6,8 posto u glavnim gradovima EU u istom periodu, sa 10,67 na 11,40 eurocenti po kWh.
S izuzetkom nekoliko gradova, cijene su značajno porasle širom kontinenta. Brisel je, s rastom od 28,8 posto, Berlin sa 28,6 posto i Atina sa 21,3 posto, zabilježio skokove od preko 20 posto.
Rast je takođe premašio deset posto u Beču (16,9 posto), Amsterdamu (14,8 posto) i Rimu (10,9 posto). Značajan porast cijena plina, iznad prosjeka EU, zabilježen je i u Bukureštu (8,9 posto), Rigi (8,7 posto), Londonu (8,6 posto), Parizu (7,9 posto) i Talinu (7,2 posto).
Međutim, Madrid je zabilježio najveći pad cijena plina od 7,9 posto, a slijede ga Ljubljana s padom od četiri posto i Varšava s 3,5 posto.
„Razlika u kretanju cijena električne energije i plina u aprilu ističe značajno strukturno razdvajanje na evropskim tržištima, uzrokovano razlikama u energetskom miksu pojedinačnih zemalja i vladinim intervencijama“, rekao je Korras, dodajući: „Dok su cijene plina uglavnom bile uzrokovane globalnim ograničenjima u opskrbi i geopolitičkim rizikom, na tržišta električne energije utjecali su i lokalni trendovi i politike proizvodnje.“
Početkom aprila, cijene električne energije za domaćinstva značajno su varirale u različitim evropskim prijestonicama. Najviše cijene po kWh u nominalnom iznosu plaćala su domaćinstva u Bernu (39,1 c€), Briselu (39 c€), Dablinu (38,5 c€), Berlinu (38,4 c€), Pragu (36,3 c€) i Londonu (35,8 c€).
Pročitajte još:
Prosjek za glavne gradove EU je 25,3 c€, dok je Zagreb, sa cijenom od 17,8 c€/kWh, znatno ispod ovog prosjeka. Najjeftiniju električnu energiju za domaćinstva nude Kijev (8,5 c€), Budimpešta (9,6 c€), Podgorica (11,3 c€) i Beograd (11,6 c€). U Parizu je cijena 27,2 c€, dok je u Madridu 21,9 c€.
Razlika u cijenama plina je također upečatljiva. Kreće se od 1,6 c€ u Kijevu do 35,8 c€ u Stockholmu, dok je prosjek EU 11,4 c€. Švedsku prijestonicu na vrhu liste slijede Amsterdam (20,3 c€), Bern (15,7 c€), Beč (15,1 c€), Rim (14,9 c€) i Lisabon (14,1 c€).
Nakon Kijeva, najjeftiniji plin za stanovnike nude Budimpešta (2,7 c€), Beograd (4,6 c€) i Zagreb (4,6 c€). Osim Rima, iznad prosjeka EU su Pariz (13,8 c€) i Berlin (13,2 c€), dok su London (8,7 c€) i Madrid (8,6 c€) ispod prosjeka.
Udio poreza i troškova dostave značajno varira između zemalja, a to su stavke koje vlade mogu mijenjati ovisno o okolnostima.
