Nakon decenije u kojoj je evropska energetska politika bila usmjerena na izgradnju vjetroelektrana, solarnih elektrana i drugih obnovljivih izvora energije, Evropska unija ulazi u novu fazu zelene tranzicije.
Glavni izazov više nije proizvodnja dovoljno čiste električne energije, već podsticanje građana, transporta i industrije da koriste električnu energiju umjesto plina, nafte i drugih fosilnih goriva, prenosi Poslovni.hr.
Evropska komisija želi pretvoriti Evropu u prvi svjetski „elektro-kontinent“. Prema novom Akcionom planu za elektrifikaciju, Brisel planira povećati udio električne energije u konačnoj potrošnji energije sa današnjih 23 posto na 46 posto do 2040. godine, sa međuciljem od 32 posto do 2030. godine. Postizanje ovog cilja, prema procjenama Komisije, moglo bi uštedjeti Evropskoj uniji oko 260 milijardi eura godišnje na uvozu fosilnih goriva, dok bi ubrzana elektrifikacija mogla zamijeniti dvije trećine trenutne potrošnje prirodnog plina i prepoloviti potrošnju nafte.
Ovo je jedan od najambicioznijih energetskih projekata EU od predstavljanja Evropskog zelenog plana. Brisel više ne vidi elektrifikaciju isključivo kao instrument klimatske politike, već i kao odgovor na rastuću geopolitičku neizvjesnost, visoke cijene energije i sve izraženiji problem konkurentnosti evropske industrije. EU vjeruje da bi veća upotreba električne energije proizvedene iz domaćih čistih izvora pomogla u postizanju klimatskog cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. u odnosu na nivoe iz 1990. godine, ali i ojačala energetsku sigurnost Unije.
Problem je što Evropa već proizvodi sve više čiste električne energije, ali je još uvijek ne koristi dovoljno u sektorima koji najviše zavise od fosilnih goriva. Komisija procjenjuje da oko 70 posto električne energije proizvedene u EU već dolazi iz domaćih čistih izvora, uz značajan napredak u energetskoj efikasnosti. Međutim, stopa elektrifikacije – ili udio električne energije u konačnoj potrošnji energije – stagnira već deset godina na oko 23 posto, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Evropska unija je samo u 2024. godini potrošila oko 380 milijardi eura na uvoz fosilnih goriva, što pokazuje stepen njene energetske zavisnosti. Nakon što je Rusija prekinula isporuke plina nakon invazije na Ukrajinu, energetska sigurnost postala je jedno od ključnih ekonomskih pitanja Unije, dok su sukobi na Bliskom istoku dodatno destabilizovali globalna energetska tržišta.
Elektrifikacija bi trebala donijeti koristi i građanima. Prema proračunima Brisela, vožnja električnog automobila može smanjiti operativne troškove do 78 posto u poređenju sa sličnim vozilom sa motorom na fosilna goriva, dok bi prelazak sa plinskog bojlera na toplotnu pumpu mogao smanjiti troškove grijanja za prosječno evropsko domaćinstvo do 60 posto. Ali tu počinje najveći izazov za evropsku strategiju.
Iako je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora značajno porasla posljednjih godina, električna energija i dalje čini samo 23 posto ukupne konačne potrošnje energije. Komisija otvoreno priznaje da električna energija i dalje košta oko tri puta više od plina u mnogim državama članicama, da spajanje na električnu mrežu traje godinama, a preduzeća i domaćinstva često nemaju dovoljno snažan finansijski podsticaj za prelazak na električna rješenja.
Pročitajte još:
Akcioni plan stoga uključuje niz mjera kako bi elektrifikacija bila ekonomski privlačnija. Države članice će moći smanjiti mrežne naknade za određene grupe potrošača i poresko opterećenje energetski intenzivnih industrija, ubrzaće se uvođenje pametnih brojila, povećaće se dostupnost finansiranja za toplotne pumpe, električna vozila i sisteme baterija, a poseban paket mjera trebao bi ubrzati razvoj evropskih elektroenergetskih mreža. Više sredstava bit će usmjereno i na razvoj novih vještina i stvaranje radnih mjesta u sektorima povezanim s elektrifikacijom.
„Oslobađanje punog potencijala elektrifikacije dodatno bi ojačalo evropsku industriju čistih tehnologija i povezane lance vrijednosti, uključujući proizvodnju vjetroturbina, baterijskih električnih vozila i toplotnih pumpi, te značajno povećalo broj visokokvalifikovanih radnih mjesta“, ističe Komisija.
Evropa je tako ušla u najzahtjevniju fazu energetske tranzicije. Nakon što je ubrzala izgradnju obnovljivih izvora energije posljednjih godina, sada mora riješiti teži zadatak – osigurati da električna energija postane konkurentna alternativa fosilnim gorivima za građane i industriju. Bez nižih cijena električne energije, bržeg razvoja mreže i dovoljnih podsticaja za investicije, elektrifikacija bi mogla usporiti zelenu tranziciju Evrope umjesto da postane njen glavni pokretač.
