Evropska centralna banka (ECB) je na sastanku u četvrtak zadržala ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom, kako se i očekivalo, ali je ostavila prostor za pooštravanje monetarne politike ako bude potrebno kako bi se obuzdala inflacija zbog rata na Bliskom istoku.
ECB je ostavio ključnu kamatnu stopu na 2,25 posto, nakon što ju je prošlog mjeseca povećao za 25 baznih poena, što je prvo povećanje kamatne stope u gotovo tri godine. Ova pauza će dobro doći centralnoj banci eurozone da procijeni kako bi prekid vatre na Bliskom istoku i rastuće cijene energenata mogli utjecati na inflaciju, prenosi SEEbiz.
Inflatorni pritisci u eurozoni značajno su se smanjili u junu na 2,8 posto sa 3,2 posto u maju, nakon što je prekid vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana znatno snizio cijene energenata. Kao što je poznato, ovaj optimistični scenario bio je kratkog vijeka, a s rastom cijena nafte, koje su danas premašile 100 dolara po barelu, skočili su i prinosi obveznica. Prinos na njemačke desetogodišnje obveznice skočio je na 3,2 posto, što je najviše od 2011. godine, dok je cijena francuskog duga prvi put od 2009. godine premašila 4,0 posto.
ECB je bila prva među vodećim centralnim bankama koja je ove godine podigla kamatne stope, a očekuje se da će Fed i BoE zadržati trenutne stope na svojim julskim sastancima sljedeće sedmice. Istina, ECB ima niži trošak novca za više od procentnog poena, stopa FED-a je u rasponu od 3,50-3,75 posto, a BoE je 3,75 posto, tako da postoji više prostora za bržu reakciju.
Analitičari očekuju dva povećanja kamatnih stopa ECB-a do kraja godine, od kojih bi prvo moglo doći na sastanku u septembru ili oktobru.
Pročitajte još:
Šefica ECB-a Lagarde rekla je da se viši troškovi energije već uračunavaju u cijene usluga poput transporta i da se monetarna politika fokusira na moguće sekundarne efekte poput rasta plata, koje je teže kontrolisati.
Govoreći o svom mandatu u ECB-u, koji ističe u oktobru sljedeće godine, Lagarde je rekla da će ostati na toj poziciji do kraja i da neće otići „dok se evropska ekonomija suočava s tako visokim nivoom neizvjesnosti“.
MMF je nedavno procijenio da će se ekonomija eurozone usporiti na 0,9 posto ove godine sa 1,4 posto prošle godine, prije nego što će ubrzati na 1,2 posto u 2027. godini.
Evropski berzanski indeks STOXX50 izgubio je juče 1,6 posto, nakon što je ove godine porastao za oko sedam posto. Euro je pao na 1,137 u odnosu na dolar, što je najniži nivo u odnosu na američku valutu od juna prošle godine.
