Crna Gora je u ovogodišnjem Indeksu energetske tranzicije Svjetskog ekonomskog foruma (ETI) zauzela 71. mjesto od 120 država, sa ukupnim skorom 54,7 (od mogućih 100), što je ispod globalnog prosjeka i znatno ispod prosjeka zemalja Evrope u razvoju, dok joj je najveća slabost spremnost za sprovođenje tranzicije – prije svega investicije, infrastruktura, inovacije i regulatorni okvir.
Indeks ETI prati stanje energetskih sistema u 120 zemalja koristeći 44 pokazatelja u dvije potkategorije – trenutni učinak sistema i spremnost za tranziciju, prenosi Forbes.
Crna Gora ima ukupni ETI skor 54,7, dok je globalni prosjek 57,3. To znači da je ispod prosjeka svih analiziranih zemalja, ali i ispod prosjeka grupe „Emerging Europe“, gdje je prosječan skor 60,59.
Crna Gora je na 71. mjestu, odmah iza Indije, a ispred Maroka, Mauricijusa i Omana. U regionalnom poređenju stoji lošije od Albanije, koja je 41. sa skorom 60,9, Sjeverne Makedonije, koja je 60 (skor 56,5), i Hrvatske, koja je 29 (64,1). Bolje je rangirana od Srbije, koja je 79. sa skorom 52,8, i Bosne i Hercegovine, koja je 91. sa skorom 51,2.
Najveća razlika vidi se između trenutnog učinka energetskog sistema (SP) i spremnosti za buduću tranziciju (TR). Crna Gora u kategoriji SP (system performance) ima rezultat 61,9, što pokazuje da sadašnji sistem funkcioniše relativno bolje, dok je skor za TR (transition readiness) samo 43,9. To znači da je problem manje u trenutnom stanju, a više u kapacitetu države da sprovede promjene koje tranzicija traži.
Izvještaj posebno pokazuje da je globalno prvi put poslije više od decenije pala upravo spremnost za tranziciju. To obuhvata regulatorni okvir, političku posvećenost, finansije, investicije, infrastrukturu, inovacije i ljudski kapital. U tom smislu, Crna Gora ulazi u grupu zemalja kojima će za napredak biti ključni stabilnija regulativa, više investicija i bolja infrastruktura.
Pozitivna stvar za Crnu Goru je dio koji se odnosi na emisije. U izvještaju se navodi da je Crna Gora zabilježila poboljšanje od 6,9% u toj oblasti, dijelom zbog povoljnih hidroloških uslova i promjena u tražnji.
Na vrhu ovogodišnje liste ponovo su nordijske države. Prva je Švedska sa ukupnim skorom 75,3, slijedi Finska sa 74,1 i Danska sa 72,6.
Ukupan napredak je stagnirao
Kako se navodi u ovogodišnjem ETI, prisutna su tri ključna signala.
„Prvo, zastoj. Ukupan napredak je stagnirao, a spremnost za energetsku tranziciju opala je prvi put u više od jedne decenije. To ukazuje na slabljenje temelja potrebnih za budući napredak. Nadamo se da je riječ o privremenom zastoju, a ne o početku dužeg perioda stagnacije“, navodi se.
Drugo su, kako se dodahe, rastući pritisci. „Energetsku tranziciju oblikuje niz međusobno povezanih izazova: geopolitička fragmentacija, nestabilnost u snabdijevanju i cijenama, ubrzani rast potražnje, kao i koncentracija kapitala na ograničen broj tržišta, dok ekonomije sa visokim potencijalom rasta i dalje ostaju nedovoljno finansirane“.
Treći ključni izazov je promjena prioriteta. „Energetska bezbednost postaje jedan od ključnih faktora konkurentnosti. Zemlje koje otpornost integrišu u projektovanje svojih energetskih sistema nalaze se u boljoj poziciji da privuku investicije i održe tempo uvođenja novih kapaciteta i tehnologija, ali uz rizik od produbljivanja regionalnih razlika“.
Tranzicija se nastavlja, ali postaje sve neujednačenija
U svom zaključku, ETI ukazuje da potražnja za energijom ubrzano raste usljed elektrifikacije, sve veće potrebe za hlađenjem, razvoja digitalne infrastrukture, data centara zasnovanih na vještačkoj inteligenciji i privrednog rasta. Od energetskih sistema danas se očekuje da isporučuju više energije, uz veću pouzdanost i manji uticaj na životnu sredinu, iako su već izloženi značajnim opterećenjima.
Ocijenjeno je da energetska tranzicija ne ide unazad, ali postaje sve fragmentisanija i neujednačenija.
„Svega 24% zemalja istovremeno je ostvarilo napredak u oblasti energetske bezbednosti, pristupačnosti i održivosti, dok su uslovi koji omogućavaju budući napredak – politika, finansiranje, inovacije i infrastruktura – prvi put u više od jedne decenije oslabili“, navodi WEF.
Pročitajte još:
Podsjećaju da su globalne investicije u energetiku dostigle 3,3 biliona dolara u 2025. godini. Obnovljivi izvori energije i nuklearna energija proizveli su 42% ukupne električne energije. Kapaciteti iz obnovljivih izvora povećani za gotovo 800 gigavata (GW).
„Međutim, ovi uspesi odvijaju se paralelno sa sve većim ograničenjima. Zagušenje elektroenergetskih mreža, kašnjenja u izdavanju dozvola, koncentracija kapitala i hronično nedovoljna ulaganja u ekonomijama u razvoju i dalje usporavaju realizaciju projekata“, navodi se.
Podsjeća se da je zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno razotkrilo sve slabosti globalnog sistema. Taj događaj izazvao je jedan od najvećih skokova cijena energije od 2022.
„To je primoralo ekonomije u razvoju koje zavise od uvoza da donose još teže odluke između obezbjeđivanja pristupa energiji, njene pristupačne cijene i ulaganja u energetsku tranziciju. Ovaj šok ukazao je na širu promjenu: energetska bezbjednost više se ne odnosi samo na snabdijevanje gorivom, već i na elektroenergetske mreže, kritične minerale, infrastrukturu, pouzdanost i otpornost sistema“, piše u izveštaju.
