Nova Ljubljanska banka najavila je povećanje ponuđene cijene za preuzimanje Addiko Bank AG na 33,5 eura po dionici, umanjeno za eventualne buduće isplate dividendi, čime dodatno zaoštrava regionalnu bankarsku bitku sa Raiffeisen Bank Internationalom.
Povećana ponuda odnosi se na dobrovoljnu javnu ponudu za preuzimanje Addika, objavljenu 13. maja 2026. godine. Iz NLB-a poručuju da će nova cijena biti znatno viša od konkurentske ponude RBI-a, ali i da akcionarima Addika donosi jasniju strukturu isplate, bez uslovnih ili naknadnih plaćanja, prenosi portal Investitor.
Premija od 30 odsto
Prema navodima NLB-a, nova ponuđena cijena predstavlja premiju od 30 odsto u odnosu na ponderisani prosjek cijene dionice Addika u posljednjih šest mjeseci, koji je iznosio 25,78 eura. Takođe, riječ je o premiji od 26,4 odsto u odnosu na cijenu zatvaranja dionice od 29. maja 2026. godine, kao i u odnosu na cijenu koju je u svojoj ponudi objavio RBI.
NLB time pokušava da akcionarima Addika pošalje dvije ključne poruke: da nudi finansijski najatraktivniju ponudu i da je struktura isplate jednostavna, transparentna i predvidiva.
Iz slovenačke bankarske grupacije ističu da, s obzirom na dosadašnje iskustvo u spajanjima i akvizicijama, očekuju da će pravovremeno dobiti sva potrebna regulatorna odobrenja, uključujući i odobrenje Evropske centralne banke u okviru Jedinstvenog nadzornog mehanizma.
Regulatorna pitanja i hrvatski kontekst
NLB-ovo saopštenje dolazi nakon ranijih ocjena da bi ulazak NLB Grupe na hrvatsko tržište mogao biti osjetljivo pitanje zbog neriješenih sporova u vezi sa hrvatskim štedišama bivše Ljubljanske banke.
Upravo su regulatorna i političko-pravna pitanja bila jedan od razloga zbog kojih je Uprava Addika prošle sedmice podržala ponudu Raiffeisena, iako je NLB-ova ponuda finansijski viša. Uprava Addika procijenila je da je Raiffeisenova ponuda izvjesnija za realizaciju.
Predsjednik Uprave NLB-a Blaž Brodnjak poručio je da je struktura NLB-ove ponude jednostavna i u potpunosti procjenjiva, jer ne uključuje uslovna plaćanja koja možda nikada ne bi bila realizovana.
„U poređenju s konkurentskom ponudom, NLB je već ponudio atraktivniju cijenu, što je prepoznala i Uprava Addika. Nakon najavljenog povećanja cijene, ponuda NLB-a biće još atraktivnija”, naveo je Brodnjak.
On je dodao da NLB Grupa, na osnovu aktivnosti i razgovora sa nadležnim nadzornim tijelima tokom prethodne više od dvije godine, očekuje pravovremeno dobijanje svih potrebnih regulatornih odobrenja, uključujući i saglasnost ECB-a.
Alta Grupa kao važan faktor
Poseban značaj u ovoj trci ima Alta Pay, kompanija u vlasništvu Davora Macure, koja posjeduje 9,63 odsto dionica Addika. Iz NLB-a navode da javna najava Alta Paya o namjeri da svoj udio ponudi konkurentskoj ponudi ne predstavlja čvrstu obavezu, niti formalnu izjavu o prihvatanju RBI-jeve ponude.
Ipak, Alta je naknadno saopštila da ostaje pri ranijoj odluci o savezništvu sa Raiffeisenom, što bi moglo biti jedan od ključnih elemenata u ishodu ove bankarske trke.
Prema planu koji se povezuje sa RBI-jem, Addikovo poslovanje u Srbiji trebalo bi da bude prodato sadašnjim srbijanskim vlasnicima, Alta Payu, kroz izdvajanje. U tom scenariju, RBI bi zadržao najvažnija tržišta za sebe, dok bi dio regionalne mreže bio prepušten Alta Grupi.
Šta bi značilo preuzimanje Addika
Addiko je banka nastala na nasljeđu nekadašnje Hypo Alpe-Adria mreže i posluje na više tržišta regiona, uključujući i Crnu Goru. Zato ishod nadmetanja NLB-a i Raiffeisena nije samo pitanje austrijskog tržišta kapitala, već i buduće vlasničke strukture jedne od prepoznatljivih bankarskih grupacija u jugoistočnoj Evropi.
Pročitajte još:
Za NLB bi uspješno preuzimanje Addika značilo jačanje regionalnog prisustva i potencijalno važan ulazak na hrvatsko tržište. Za Raiffeisen bi pobjeda značila preuzimanje kontrole nad Addikom uz restrukturiranje poslovanja i moguće dalje razdvajanje regionalnih operacija.
Za akcionare Addika, dilema je sada jasna: veća cijena i ambicioznija regionalna strategija NLB-a, ili ponuda Raiffeisena koju Uprava Addika smatra izvjesnijom za realizaciju.
Do kraja perioda prihvata ponuda, ključna pitanja biće podrška velikih akcionara, regulatorna odobrenja i procjena da li će akcionari dati prednost cijeni ili sigurnosti zatvaranja transakcije.
