Institut za crnu metalurgiju rasadnik kadra i podrška privredi

Institut za crnu metalurgiju AD Nikšić jedna je od malobrojnih organizacija koja je, uprkos finansijskim problemima, uspjela da se izbori protiv stečaja i nastavi proizvodnju. Od osnivanja do danas predstavlja jednu od najznačajnijih stručnih, istraživačkih i laboratorijskih institucija u Crnoj Gori.

Osnovan je 1974. godine za potrebe Željezare i Metalurško-tehnološkog fakulteta. Tokom više od pedeset godina postojanja Institut je bio oslonac industrijskog razvoja, mjesto stvaranja stručnih kadrova i pouzdan partner privredi, energetskom sektoru, rudarstvu, građevinarstvu i državnim institucijama, kazao je u razgovoru za Biznis.me izvršni direktor Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić, Ivan Ivanović.

„Posljednjih godina Institut je prošao kroz zahtjevan proces finansijske i organizacione konsolidacije. Uspješno je prebrodio višegodišnju finansijsku krizu i izbjegao stečaj kroz reprogram poreskog duga. Period koji je iza nas bio je obilježen brojnim izazovima, od naslijeđenih finansijskih obaveza i potrebe za uspostavljanjem finansijske discipline, do prilagođavanja novim tržišnim uslovima i očuvanja konkurentnosti na sve zahtjevnijem tržištu usluga“, kazao je Ivanović.

On naglašava da je, uprkos izazovima, Institut uspio da očuva svoje najvažnije vrijednosti – stručne ljude, reputaciju i povjerenje tržišta.

„Rezultati ostvareni tokom 2025. godine potvrđuju da je proces stabilizacije uspješno završen. Tokom 2025. godine ostvarena je saradnja sa preko 2.200 poslovnih partnera, što potvrđuje široku bazu korisnika usluga i visok nivo povjerenja koje Institut uživa na tržištu. Ključni pokazatelji poslovanja za 2025. godinu u poređenju sa prethodnim godinama pokazuju finansijsku stabilnost i likvidnost. Poslovna 2025. godina obilježena je dobrim upravljanjem troškovima i povećanjem kvaliteta prihoda, što je i uticalo na poslovni rezultat“, istakao je naš sagovornik.

Dodao da je su minule godine redovno izmirivane kratkoročne i dugoročne obaveze, uključujući one prema zaposlenima i dobavljačima, kao i poreze i doprinose.

„Ostvareni su prihodi od preko 1,6 miliona eura, neto dobit veća od 317 hiljada eura, a Institut je u potpunosti izmirio obaveze iz poreskog reprograma zaključenog 2022. godine. Rezultati predstavljaju dokaz da Institut danas predstavlja stabilan sistem sa jasnim razvojnim potencijalom i da ima stabilne temelje na kojima može graditi svoju budućnost. U narednom periodu naš cilj više nije opstanak i konsolidacija, već razvoj Instituta“, naglasio je za Biznis.me prvi čovjek Instituta Ivan Ivanović.

Naglašava da se vizija razvoja Instituta za naredni period, do 2030. godine, zasniva na očuvanju finansijske stabilnosti i održivog rasta, kontinuiranom unapređenju laboratorijskih i tehničkih kapaciteta, razvoju novih usluga, podmlađivanju kadrovske strukture i razvoju ljudskih resursa, digitalizaciji i unaprijeđenju poslovnih procesa, jačanju regionalne saradnje i tržišne pozicije, jačanje društvene i istraživačke uloge tj. aktivnom uključivanju Instituta u projekte od nacionalnog značaja.

Markiranje goriva garantuje stabilnost poslovanja

„Posebno mjesto u ovoj razvojnoj viziji zauzima projekat markiranja goriva, koji predstavlja jedinstvenu priliku da Institut dodatno potvrdi svoj stručni autoritet i postane jedan od ključnih partnera države u procesu suzbijanja sive ekonomije i unapređenja sistema kontrole kvaliteta goriva. Kako nijedna strategija ne može biti uspješna bez ljudi, prioritet će biti očuvanje postojećeg stručnog znanja i plansko uključivanje novih generacija inženjera, istraživača i laboratorijskih stručnjaka. Institut mora ostati mjesto na kojem se znanje stvara, prenosi i razvija“, istakao je Ivanović.

Institut za crnu metalurgiju je prošle godine ostvario neto dobit od 317.447 eura što predstavlja ogroman skok u odnosu na krizni period od prije nekoliko godina.

„Službe laboratorija (ispitivanja sa razaranjem i bez razaranja, hemijska ispitivanja i tehnička zaštita) ostaju ključni nosioci poslovanja sa učešćem od 76,24 odsto u ukupnoj realizaciji Instituta. U 2025. godini ove jedinice su ostvarile prihod od 1.266.779 eura, što predstavlja rast od 131.212 eura u odnosu na prethodnu godinu, kada je prihod iznosio 1.135.567 eura“, kazao je Ivanović.

Glavni razvojni projekat Instituta za crnu metalurgiju, prema riječima izvršnog direktora, je markiranje naftnih derivata u Crnoj Gori, posao koji se prvi put obavlja na državnom nivou i garantuje stabilnost u narednim godinama.

„Pored toga, Institut aktivno radi na modernizaciji laboratorija za kontrolu kvaliteta. Mladi, stručni, kadrovi u ovim projektima imaju jasnu perspektivu jer Institut nudi rijedak spoj naučno-istraživačkog rada u akreditovanim laboratorijama i realne industrijske proizvodnje“, kazao je naš sagovornik.

Upozorava da se, uprkos dobrim rezultatima, i Institut za crnu metalurgiju, kao i cijeli industrijski sektor u Crnoj Gori, suočava sa izazovom obezbjeđivanja visokokvalifikovanog tehničkog i inženjerskog kadra, prvenstveno zbog odliva radne snage i smanjenog interesovanja mladih za metalurške i mašinske profile.

„Institut uspijeva da održi stabilnu bazu od oko pedeset zaposlenih, pronalaženje specifičnog srednjeg stručnog kadra i školovanih inženjera zahtijeva stalne napore menadžmenta. Zahvaljujući novim finansijski stabilnim projektima (poput markiranja naftnih derivata), Institut sada može da ponudi konkurentnije uslove i redovne zarade, što olakšava zadržavanje stručnog kadra“, istakao je Ivanović.

Naglašava da Institut za crnu metalurgiju ima prirodnu i tradicionalnu povezanost sa Univerzitetom Crne Gore, posebno sa Metalurško-tehnološkim i Mašinskim fakultetom. U narednom periodu planiraju da Institut, u saradnji sa nadležnim državnim institucijama, učestvuje u kreiranju podsticajnih mjera kako bi se podržali studenti sa deficitarnim usmjerenjima koja su značajna za dobro poslovanje.

Iz menadžemnta za naš portal objašnjavaju da je u odnosu na raniji period očigledan prelaz sa tradicionalnih metalurških sistema na visoko automatizovane i akreditovane mjerne uređaje.

„Nekadašnja oprema koja je bila oslonac za tešku industriju i potrebe Željezare Nikšić zamijenjena je modernim aparatima u laboratorijama. Za generalno pokretanje pozitivnog poslovanja ključna su bila ulaganja u Laboratoriju za ispitivanja bez razaranja koja danas donosi najveći dio prihoda u uslužnom sektoru, kao i u opremu za markiranje naftnih derivata. Naravno, kako bi održali konkurentsku poziciju očekuje nas još dosta ulaganja i u narednom periodu“, poručuje naš sagovornik.

Iz Instituta za crnu metalurgiju kažu da njihovo višedecenijsko iskustvo predstavlja snažan temelj na kojem će graditi budućnost, uz stručni kadar, akreditovane laboratorije, stabilno poslovanje i prepoznatljiv brend. Institut funkcioniše kroz dvije glavne operativne cjeline koje, navodi Ivanović, objedinjuju nauku, kontrolu kvaliteta i proizvodnju.

„Uslužne službe predstavljaju tržišni i naučni oslonac Instituta. Obuhvataju moderno opremljene i akreditovane laboratorije koje pružaju usluge trećim licima na komercijalnoj osnovi.