Nova Ljubljanska banka d.d. (NLB) objavila je u utorak memorandum o ponudi za svoju dobrovoljnu javnu ponudu za preuzimanje Addiko Bank AG, austrijske banke koja posluje na šest tržišta u srednjoj i jugoistočnoj Evropi.
Preuzimanjem Addika, NLB bi konačno ušla na hrvatsko bankarsko tržište, što je dugo bila njena težnja, ali je u tome bila spriječena od sticanja nezavisnosti zbog neriješenih problema s bivšim hrvatskim štedišama Ljubljanske banke. Ukoliko bude uspješna, NLB bi na neki način ušla na hrvatsko bankarsko tržište „kroz mala vrata“, prenosi SEEbiz.
Slovenačka banka nudi 29,00 eura po dionici u gotovini za svih 19.500.000 običnih dionica Addika, koje predstavljaju 100% temeljnog kapitala emisije, saopšteno je. Period prihvatanja traje od utorka do 22. jula 2026. u 17:00 sati po srednjoevropskom vremenu. Dodatni period prihvatanja predviđen je od 27. jula do 27. oktobra 2026. godine, pod uslovom da se prethodni uslovi ispune do kraja početnog perioda prihvatanja.
Ponuda podliježe nekoliko uslova, uključujući minimalni prag prihvatanja od 75% ukupnih prava glasa, što je ekvivalentno 14.465.357 dionica Addiko banke. Ostali uslovi uključuju odobrenje kontrole koncentracije, odobrenje bankarskih regulatora, uključujući procedure kontrole vlasništva Evropske centralne banke, bez značajnih negativnih promjena, bez značajnog pada indeksa Euro Stoxx Banks i bez značajnih kršenja propisa.
Dugoročni datum zaustavljanja transakcije je 31. maj 2027. godine. Erste Group Bank AG će služiti kao agent za plaćanje i poravnanje.
Vjerovatno će biti izazov motivisati čak 75% dioničara da prihvate ponudu NLB-a, piše austrijski Die Presse. Uostalom, jedan srpski dioničar je već postigao dogovor sa Raiffeisen bankom.
U saradnji sa Alta Pay iz Srbije, Raiffeisen se iznenađujuće pridružila dugotrajnoj borbi za preuzimanje Addiko banke ove godine.
NLB je već pokušala preuzeti bivšu Hypo Alpe Adria Balkan Bank 2024. godine, ali nije uspjela. Banka trenutno nudi znatno više. RBI sada namjerava ponuditi 26,50 eura, u odnosu na 23,05 eura. Moglo bi se pomisliti da pobjeđuje onaj ko ponudi najviše. Ali nije tako jednostavno. Institucionalni investitori se obično obavezuju da prihvate ne samo najbolju ponudu, već i onu s najboljim izgledima za uspjeh. I upravo je to problem. Raiffeisen je predstavio sveobuhvatni akcioni plan koji predviđa demontiranje Addika.
Prema planu, srpsko poslovanje trebalo bi biti prodato sadašnjim srpskim vlasnicima, Alta Payu, putem takozvanog spin-offa. Navodi se da je Alta Pay sarađivao sa srbijanskim dioničarom Addika, Diplomat Payom, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo Evropske centralne banke (ECB).
Alta Pay se takođe smatra potencijalnim kupcem. Davor Macura osnovao je kompaniju 2016. godine, a zatim je preuzeo srpsku Jubmes banku. Alta Pay i Diplomat Pay drže približno 20 posto dionica. Ako ostanu lojalni Raiffeisenu, ponuda NLB-a je praktično osuđena na propast. Memorandum o ponudi odobrila je Austrijska komisija za preuzimanje. Dioničari koji žele prihvatiti ponudu moraju kontaktirati svoju kastodi banku najkasnije tri trgovinska dana prije isteka perioda prihvatanja. Ponuđena cijena je ujedno i dividenda za fiskalnu 2025. godinu.
Raiffeisen Bank International je također najavio podnošenje ponuda za preuzimanje Addiko bank AG. Ponuda za preuzimanje podnesena je Komisiji za preuzimanje 27. aprila i trenutno je u postupku preispitivanja. Prvobitno najavljena cijena od 23,05 eura povećana je na 26,50 eura po dionici Addiko banke (s dividendom u 2025. godini).
Pročitajte još:
Uspješno okončanje dobrovoljne javne ponude za preuzimanje imalo bi početni utjecaj na CET1 od približno minus 46 baznih poena (pod pretpostavkom učešća od 75 posto) za RBI grupu isključujući Rusiju, ovisno o početnom stanju.
Pod uslovom uspješnog završetka planiranih izdvajanja Addiko Bank a.d. Beograd (Srbija), Addiko Bank d.d. Sarajevo i Addiko Bank d.d. Banja Luka (obje Bosna i Hercegovina) i Addiko Bank A.D. Podgorica (Crna Gora), konačni uticaj kombinovanih transakcija biće približno minus 11 baznih poena.
Addiko je banka sa sjedištem u Beču, specijalizovana za potrošače i mala i srednja preduzeća (MSP) u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. Grupa posluje u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori i pod direktnim je nadzorom ECB-a. Uključuje balkansko poslovanje bivše Hypo Alpe-Adrije.
