Wall Street je u srijedu završio u minusu, a S&P 500 i Nasdaq su se povukli s rekordnih vrijednosti nakon što je novi rast prinosa na američki trezor ponovo pokrenuo zabrinutost zbog inflacije i visokih troškova zaduživanja.
Dow Jones je izgubio 0,66 posto, na 51.179,87 bodova, S&P 500 je skliznuo 0,22 posto, na 7.801,77 bodova, a Nasdaq je također izgubio 0,22 posto, na 27.538,69 bodova. S&P 500 i Dow prekinuli su četverodnevni niz rasta, dok je Nasdaq pao prvi put u pet uzastopnih pozitivnih trgovačkih dana, prenosi Poslovni.hr.
Prinos je dostigao najviši nivo u poslednje 24 godine
Najveći pritisak na tržište ponovo je imalo tržište obveznica.
Prinos na desetogodišnju američku državnu obveznicu tokom trgovanja dostigao je oko 5,36 odsto, najviši nivo od 2002. godine.
Veći prinosi na državne obveznice povećavaju troškove finansiranja kompanija i države, ali istovremeno čine akcije manje atraktivnim u odnosu na sigurnije obveznice.
Nafta ponovo iznad 102 dolara
Novi pritisak dolazi i sa energetskog tržišta. Brent je u četvrtak ujutro porastao za oko 2,1 posto, na oko 102,30 dolara po barelu, dok je američki WTI porastao na oko 89,80 dolara.
Tržište reaguje na sve veći broj napada na tankere u Perzijskom zaljevu i Ormuskom moreuzu, kao i na uragan Isaias, koji je već zaustavio oko četvrtinu proizvodnje nafte u američkom Meksičkom zalivu.
Zalihe sirove nafte u SAD-u pale su prošle sedmice za 3,2 miliona barela, više nego što se očekivalo.
Visoke cijene energenata povećavaju rizik da će inflacija ostati povišena duže nego što se ranije očekivalo, što bi moglo primorati Federalne rezerve da zadrži kamatne stope na višim nivoima.
Fed je jednoglasno povisio kamatne stope, ali ne iz istih razloga
Investitori su u srijedu dobili zapisnik sa sastanka Federalnih rezervi održanog 15. i 16. septembra. Fed je tada jednoglasno podigao ključnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, na raspon od 3,75 do 4 posto, ali zapis pokazuje da nije bilo jednakog razloga za jednoglasnu odluku.
Dio članova smatra da je povećanje neophodno kao zaštita od mogućeg širenja energetskih i drugih šokova na cijene. Drugi, restriktivniji dio FED-a smatrao je da inflaciju više ne pokreću samo vanjski šokovi, već i snažna domaća potražnja, te da monetarna politika stoga mora dodatno ublažiti potrošnju i investicije.
„Mnogi“ učesnici su ocjenili da bi viša putanja kamatnih stopa bila razborita zaštita od tvrdoglave inflacije. Većina članova procijenila je da bi još jedno povećanje stope do kraja godine vjerovatno bilo prikladno.
Tržište ne očekuje povećanje već u oktobru
Međutim, to ne znači da tržište očekuje novi potez na narednom sastanku Feda 27. i 28. oktobra. Nakon slabijih podataka s tržišta rada i inflacije, investitori su posljednjih dana značajno smanjili takva očekivanja. Nakon objavljivanja zapisnika, tržište je procijenilo samo oko 17 posto vjerovatnoće povećanja kamatne stope u oktobru.
Osnovni tržišni scenario tako ostaje da će Fed napraviti pauzu u oktobru, ostavljajući moguće novo povećanje od 0,25 procentnih poena za decembar.
Male kompanije propadaju više od velikih
Porast troškova finansiranja posebno je pogodio kompanije osjetljivije na kamatne stope.
Russell 2000, indeks manjih američkih kompanija, pao je za čak 1,3 posto, znatno više od glavnih indeksa.
Među sektorima S&P 500 najveći pad bilježe industrijske kompanije, dok je sektor zdravstva među rijetkim dobitnicima.
Pritisak viših kamatnih stopa osjetio se i na tržištu nekretnina, jer su kamate na hipoteke ponovo porasle na najviše nivoe u skoro tri godine.
Sljedeći veliki test dolazi s poslovnim rezultatima
Nakon nekoliko sedmica tokom kojih su smjer Wall Streeta prvenstveno određivali nafta, inflacija i kamatne stope, fokus će se u narednim danima postepeno pomjeriti na poslovne rezultate kompanija.
Sezona zarada u trećem kvartalu počinje sljedeće sedmice.
Prema podacima LSEG-a, analitičari očekuju da će zarade kompanija iz S&P 500 biti čak 30,6 odsto veće nego u istom periodu prošle godine. Najveći rast očekuje se upravo u sektoru energetike, čak 114,7 posto, prvenstveno zahvaljujući višim cijenama nafte. Predviđa se da će tehnološke kompanije povećati svoju zaradu za 66,5 posto.
To znači da će, pored pitanja kuda idu kamatne stope, tržište uskoro dobiti još jedan veliki test – da li snažno rastuće korporativne zarade mogu opravdati procjenu dionica koje su dovele S&P 500 i Nasdaq na rekordne visine.
Tonu i azijske berze
Azijske dionice su u četvrtak pale drugi dan zaredom, jer su visoki prinosi na američke državne obveznice, novi porast cijena nafte i očekivanja daljnjeg povećanja kamatnih stopa utjecali na apetit investitora za rizikom.
Indeks MSCI Asia-Pacific, isključujući Japan, pao je ujutro za oko 1,2 posto.
Japanski Nikkei pao je za oko 1,1 posto, dok je južnokorejsko tržište izgubilo oko 2,1 posto.
Azijska tržišta su tako nastavila smjer Wall Streeta, gdje su S&P 500 i Nasdaq dan ranije pali s rekordnih nivoa.
Novi pritisak dolazi iz sektora vještačke inteligencije
Pored nafte i kamatnih stopa, investitori su zabrinuti i zbog nove snažne potražnje za kapitalom iz tehnološkog sektora.
Prema izvještajima s tržišta, Broadcom razmatra finansiranje od čak 50 milijardi dolara, dok SpaceX planira prikupiti oko 30 milijardi dolara izdavanjem obveznica investicionog razreda i još 10 milijardi dolara putem kredita, uključujući kupovinu AI čipova.
Pročitajte još:
Oracle se takođe spominje među velikim tehnološkim kompanijama koje traže dodatni kapital za AI infrastrukturu.
Snažna zarada Samsunga također nije pomogla. Reakcija na Samsungove rezultate takođe pokazuje koliko je oprezno raspoloženje investitora.
Kompanija je procijenila da je njen operativni profit u trećem kvartalu skočio za čak 783 posto, na 107,4 biliona vona. Uprkos tome, dionice Samsunga pale su za oko 1,2 posto tokom trgovanja.
Investitori se trenutno više fokusiraju na rastuće troškove finansiranja, cijene energije i rizik daljnjeg zaoštravanja monetarne politike nego na pojedinačne dobre korporativne rezultate.
Problem za tržište nije samo veličina ovih investicija. Velike emisije korporativnih dugova dolaze u vrijeme kada se zemlje već uveliko zadužuju, pa se kompanije i vlade takmiče za isti kapital. To vrši dodatni pritisak na tržište obveznica i povećava troškove finansiranja.
Dolar se približava 18-mjesečnom vrhuncu
Visoki prinosi u SAD-u i slabost eura podržavaju dolar.
Indeks dolara se jutros kretao oko 102,2 boda, blizu najvišeg nivoa u 18 mjeseci.
Istovremeno, euro je oslabio prema 1,1204 dolara, približavajući se 17-mjesečnim minimumima.
Zabrinutost zbog francuskih javnih finansija i rastući prinosi na francuske, italijanske i grčke državne obveznice dodatno opterećuju euro.
Dolar se kretao oko 158,1 jen u odnosu na japanski jen, pri čemu jače slabljenje japanske valute za sada ograničava mogućnost intervencije japanskih vlasti.
