Juni, a posebno juli, istorijski su među najmirnijim mjesecima na berzi. Ako bi se kretanja na tržištu tokom godine predstavila kao vremenska prognoza, ljetni mjeseci bi bili period stabilnog vremena – manje turbulencija, manje iznenađenja i mirnije tržišno okruženje. To potvrđuje i indeks volatilnosti VIX, poznat kao „barometar straha“ Wall Streeta, koji mjeri očekivani nivo oscilacija na tržištu.
Od 2014. do 2024. godine, prosječna vrijednost VIX-a u julu iznosila je 15,8 bodova. Poređenja radi, oktobar je bio znatno aktivniji u istom periodu, sa prosjekom od 19,94 boda, ili oko 26,6 posto većom volatilnošću, prenosi SEEbiz.
Međutim, sezonski obrasci ne bi trebali biti osnova za investicione odluke. Za dugoročne investitore poruka ostaje ista: kratkoročne oscilacije su samo tržišna buka – bez obzira na to da li se javljaju tokom ljetnih mjeseci ili hladnijeg dijela godine.
Ljetna tišina ima strukturne razloge
Istorijski podaci potvrđuju da su ljetni mjeseci na finansijskim tržištima obično mirniji od ostatka godine.
Prosječna vrijednost VIX-a između 2014. i 2024. godine iznosila je 16,6 bodova u junu i 15,8 bodova u julu, što su bila dva najniža mjesečna nivoa u kalendarskoj godini. Poređenja radi, prosjek VIX-a od augusta do oktobra iznosio je 18,5 bodova, dok je u periodu od novembra do marta dostigao 18,7 bodova. Još zanimljivije, julski VIX bio je ispod godišnjeg medijana u 10 od 11 posmatranih godina. Jedini izuzetak bila je 2024. Takođe, samo dva puta je prosjek u julu premašio 20 bodova – 2020. tokom pandemije i 2022. usred inflacijskog šoka. Drugim riječima, kada je juli bio nervozan, ili kada je volatilnost bila visoka, tržišta su uglavnom bila nervozna tokom cijele godine, a ne samo usred ljeta.
Iza ovih brojki stoji jednostavna činjenica: tržište doslovno usporava tokom ljeta.
„Tradicionalno, obim trgovanja opada tokom ljeta, jer portfolio menadžeri i institucionalni investitori koriste svoje godišnje odmore. Prema procjenama industrije, dnevni obim trgovanja pada za otprilike 10 do 15% između juna i avgusta. Ovo je ujedno i pauza između sezone objave poslovnih rezultata, kada su izvještaji za prvi kvartal već iza nas, a izvještaji za drugi kvartal tek dolaze. Ljetni mjeseci takođe istorijski donose manje značajnih odluka centralne banke, regulatornih promjena i makroekonomskih događaja. Manje trgovanja i manje novih impulsa prirodno znači nižu volatilnost“, objašnjava Emilio Gučec, Finax Country Manager za Hrvatsku.
Redovno investiranje i tajming tržišta
Zanimljivo je i da je u 4 od 11 posmatranih godina najniži prosječni VIX zabilježen u jednom od ljetnih mjeseci (juni 2014, avgust 2016, juni 2021, juni 2024). Međutim, nijedna od ovih statistika ne bi trebala postati recept za investiranje. Sezonalnost je koristan opis prošlosti, a ne strategija za budućnost. Pokušaj tempiranja tržišta prema kalendaru sličan je pokušaju hvatanja noža koji pada; Teoretski moguće, ali praktično rijetko završava bez štete.
Podaci to vrlo jasno potvrđuju. Prema analizi J.P. Morgana, investitor koji je ostao investiran u indeks S&P 500 20 godina, do 31. jula 2024. godine, tj. nije prodao svoja ulaganja, ostvario je prosječni godišnji prinos od 10,5 posto.
Investitor koji je propustio samo deset najboljih trgovačkih dana tokom tog perioda ostvario bi prosječni godišnji prinos od 6,2 posto. Da je propustio 20 najboljih dana, prinos bi pao na 3,6 posto, a propuštanje 30 najboljih dana smanjilo bi ga na samo 1,4 posto godišnje – nivo koji jedva premašuje inflaciju.
Ključni nalaz iste analize je da se najbolji dani na tržištu često događaju vrlo blizu najgorih. Čak sedam od deset najboljih trgovačkih dana tokom posmatranog perioda dogodilo se u roku od dvije sedmice od jednog od deset najgorih dana.
„Za investitora koji investira 20 ili 30 godina, propuštanje samo deset najboljih trgovačkih dana može gotovo prepoloviti ostvareni prinos, dok bi propuštanje trideset najboljih dana smanjilo dugoročni rezultat na samo mali dio potencijalnog prinosa. Ovo je glavna poruka istraživanja i matematike jača od bilo kakve sezonske intuicije: dugoročni rezultati se ne određuju pokušajem savršenog tempiranja tržišta, već vremenom provedenim na tržištu. Podsjetimo se da je od 1928. godine indeks S&P 500, prema dostupnim podacima, ostvario prosječni godišnji prinos od oko 10 posto s reinvestiranim dividendama. Takođe, nijedan uzastopni 20-godišnji period u gotovo stoljetnoj istoriji indeksa nije završio s negativnim ukupnim prinosom. Za investitora koji disciplinirano i dovoljno dugo investira, pitanje „koliko dugo ostati na tržištu“ mnogo je važnije od „kada ući na tržište“, dodaje Gučec.
Pročitajte još:
Za investitore koji aktivnije prate tržišta, mirniji ljetni period može biti prilika za otkup postojećih pozicija ili povećanje redovnih ulaganja. Ali i ovdje je poruka… nije „sada je pravo vrijeme“, već „sada, kao i uvijek, sistematski izgradite portfolio“.
Sezonalnost ima svoje iznimke
U tablici se posebno ističu 2020. i 2022. godina. Sezonalnost je korisna dok se ne dogodi nešto što mijenja pravila igre. Pandemija COVID-19 upravo je to učinila. Dana 16. marta 2020. godine, VIX je dosegnuo rekordnih 82,69 bodova, nadmašivši čak i vrhunac iz finansijske krize 2008. Cijela godina bila je izuzetak a prosječna vrijednost VIX-a u martu iznosila je 57,1 bod, gotovo tri puta više od uobičajenog prosjeka za taj mjesec.
Sličan odmak od uobičajenih obrazaca vidjeli smo i 2022. godine. Najveća inflacija u SAD-u u više od četrdeset godina i agresivno podizanje kamatnih stopa održavali su tržišta nervoznima čak i tokom ljeta. Tako je prosjek VIX-a u julu 2022. iznosio 24,6 bodova, dok je dugoročni prosjek za taj mjesec samo 15,8. Tržište, jednostavno rečeno, ne zanima šta piše u kalendaru kada nastupe veliki poremećaji.
Zato statistike o mirnijim ljetnim mjesecima treba promatrati kao zanimljivost, a ne kao investiciono pravilo. Za dugoročnog investitora najvažnije ostaje isto: redovito ulagati, držati se svoje strategije i ne dopustiti emocijama da upravljaju odlukama koje donosimo za idućih dvadeset godina.
