Banka za međunarodna poravnanja, često nazivana bankom centralne banke, upozorila je da investicije u vještačku inteligenciju sve više postaju finansijski rizici.
BIS navodi da bi prekomjerna ulaganja u nove centre podataka vještačke inteligencije, složeni aranžmani finansiranja i manje vidljive veze između tehnoloških giganata, nebankarskih zajmodavaca i graditelja infrastrukture mogli povećati rizik od poremećaja sličnih globalnoj finansijskoj krizi 2008. godine, prenose Financije.hr
Izvještaj upozorava da bi finansijska stabilnost mogla biti ugrožena ako balon vještačke inteligencije pukne. Ako veliki kupci tehnologije uspore ili zaustave agresivnu kapitalnu potrošnju, mnogi dužnici u lancu snabdijevanja mogli bi se suočiti s problemima nadoknađivanja izgubljenih prihoda i otplate dugova.
„Netransparentnost finansiranja vještačke inteligencije dodatno pogoršava ove ranjivosti“, saopštila je BIS.
Pablo Hernández de Cos, generalni direktor BIS-a, rekao je da ostaje otvoreno pitanje hoće li procvat vještačke inteligencije donijeti šire koristi ekonomiji. Upozorio je da bi preokret trenutnog optimizma oko vještačke inteligencije mogao imati ozbiljne makroekonomske posljedice.
„Jedan od rizika je da masovna ulaganja u AI infrastrukturu postanu pretjerana, jer svaka kompanija pokušava nadmašiti svoje konkurente i osvojiti tržišni udio“, rekao je.
Ako AI ne ispuni očekivanja, takav scenario bi mogao naglo zaustaviti investicioni bum i imati šire ekonomske posljedice.
Upozorenje BIS-a jedno je od najoštrijih do sada o rizicima koji stoje iza rasta AI sektora. Banka Engleske je ranije upozoravala da su cijene dionica porasle na nivoe kakve nisu viđene od finansijske krize, dok je Međunarodni monetarni fond uporedio procjene vezane za AI s preuveličavanjima dot-com balona.
Velike tehnološke kompanije i AI igrači sve se više oslanjaju na složene modele finansiranja. Razvojni timovi koji grade AI modele često dobijaju kredite od proizvođača čipova da bi zatim kupili njihove čipove. Takvi kružni aranžmani mogu podstaći rast u kratkom roku, ali povećavaju rizik ako se potražnja pokaže slabijom od očekivane.
Privatni kreditni fondovi, tj. dio takozvanog sektora bankarstva u sjenci, takođe su snažno ušli u finansiranje AI podatkovnih centara. Radi se o finansiranju u kojem kompanije pozajmljuju od fondova i privatnih investicionih kuća, umjesto od tradicionalnih banaka.
Ovaj sektor je ubrzano rastao posljednjih godina jer su regulatori pooštrili pravila za tradicionalne banke. Ali BIS upozorava da su znaci stresa već vidljivi. Neki od privatnih kreditnih fondova suočavaju se s velikim zahtjevima za povlačenje novca, a neki su morali ograničiti isplate investitorima.
BIS navodi da je globalna ekonomija do sada prebrodila američke tarife, rat s Iranom i druge geopolitičke šokove, podržane snažnim dobicima tehnoloških dionica. Ali istovremeno, rastu opasnosti povezane s inflacijom i spekulativnim ulaganjima u vještačku inteligenciju.
Izvještaj poredi talas ulaganja u vještačku inteligenciju s ranijim epizodama prekomjernog ulaganja, uključujući dot-com bum, britansku željezničku maniju 19. vijeka i „burne dvadesete“ prije Velike depresije.
Prema BIS-u, obim i tempo trenutnih ulaganja u infrastrukturu vještačke inteligencije, zajedno s očekivanjima velikog skoka produktivnosti, podsjećaju na ove istorijske primjere i ukazuju na moguće kratkoročne rizike od pada.
Tržišta već pokazuju znakove nervoze. Dionice povezane s procvatom vještačke inteligencije u SAD-u i Aziji snažno su fluktuirale posljednjih dana, dok su globalne tehnološke dionice pale nakon što je Apple najavio povećanje cijena zbog većih troškova čipova.
Pritisak je vidljiv i u Aziji. Južnokorejski berzanski indeks, koji je snažno povezan s kompanijama u sektoru AI čipova, zabilježio je dnevne oscilacije veće od deset posto.
Pročitajte još:
BIS takođe upozorava da bi uska grla u izgradnji podatkovnih centara ili nestašica čipova mogli ugroziti nastavak procvata vještačke inteligencije. Već sada neke AI kompanije ograničavaju pristup svojim najnaprednijim alatima tokom perioda najveće potražnje jer im nedostaju dovoljni računarski kapaciteti.
U pozadini se pojavljuje i šire pitanje održivosti javnih finansija. BIS upozorava da mnoge zemlje, s gotovo rekordnim nivoima javnog duga, nisu dovoljno konsolidovale svoje budžete tokom perioda ekonomskog rasta. Umjesto toga, nastavile su trošiti iznad svojih mogućnosti, što ih čini ranjivijima na još jedan finansijski šok.
Poruka centralnih bankara nije da će vještačka inteligencija nužno izazvati krizu, već da se oko nje stvara sve složeniji finansijski ekosistem. Ako očekivani prihodi, produktivnost i potražnja za uslugama vještačke inteligencije ne opravdaju nivo investicija, rizik neće biti ograničen samo na tehnološki sektor.
Mogao bi se preliti na kreditna tržišta, fondove, dobavljače opreme, graditelje podatkovnih centara i investitore koji su posljednjih godina procvat vještačke inteligencije smatrali gotovo jednosmjernom opkladom.
