Iranski rat je izazvao energetsku krizu i podstakao rast cijena, ali njegov primat u podsticanju inflacije mogao bi biti prestignut talasom ulaganja u vještačku inteligenciju koja već „ključa ispod površine“, sa vjerovatnim dugoročnijim posljedicama, upozorava kolumnista Reutersa Mike Doolan.
Centralne banke posebno pažljivo prate promjene cijena nafte zbog iranskog rata. Ali u pozadini, neviđena žurba za ulaganjem u vještačku inteligenciju podstiče građevinarstvo, fabričke aktivnosti i, potencijalno, cijene – sa uskim grlima u snabdijevanju širom svijeta i nestašicom memorijskih čipova, tehnološke opreme i softvera, prenosi Poslovni.hr.
800 milijardi dolara investicija ove godine
Očekuje se da će poslovna ulaganja u vještačku inteligenciju premašiti 800 milijardi dolara samo ove godine i dostići trilione u narednim godinama. Iznosi već utiču na korporativne profite, projekcije cijena dionica i ukupni BDP.
Javnost se boji da će vještačka inteligencija dugoročno ugroziti radna mjesta, a moguće negativne posljedice uključuju deflaciju. Ali malo ko je razmišljao o potencijalu da veća inflacija prethodi ovim negativnim posljedicama, napominje Doolan.
USB stickovi porasli za 70 posto zbog nestašice čipova
Dokument američkih Federalnih rezervi krajem aprila analizirao je značajno veću potrošnju građana na „računarski softver i opremu“ u Indeksu ličnih izdataka za potrošnju (PCE). Između novembra i marta, kada se isključe hrana i energija, potrošnja na robu porasla je za 5,5 posto na godišnjem nivou, a softver je činio čak 2,8 procentnih poena tog povećanja – više od devet standardnih devijacija iznad istorijskih prosjeka.
Glavni pokretač bio je porast cijene USB stickova za 70 posto u vrijeme kada se nestašica memorijskih čipova u Južnoj Koreji intenzivirala zbog ogromne potražnje za izgradnjom podatkovnih centara.
Saravelos iz Deutsche Bank: „Bum vještačke inteligencije podstiče inflaciju“
Analitičari napominju da metodologija koja stoji iza proračuna može biti upitna, ali porast cijena je vrlo stvaran – čak i prije nego što se ulazni troškovi uzrokovani vještačkom inteligencijom preliju na druge proizvode koji intenzivno koriste čipove, od automobila do energije.
Pročitajte još:
„Bum vještačke inteligencije podstiče inflaciju“, zaključuje strateg Deutsche Bank, George Saravelos. „Ne postoje uvjerljivi dokazi o njenom uticaju na tržište rada, ali postoji mnogo dokaza o inflaciji na strani potražnje.“
Za širu javnost, procvat vještačke inteligencije mogao bi biti dvostruki udarac – slično energetskom šoku uzrokovanom ratom u Iranu. Cijene bi mogle naglo porasti tokom dužeg perioda, a zatim preokrenuti smjer kako skupoća smanjuje potražnju – a rezultat bi bio gubitak radnih mjesta, primjećuje Doolan.
