Crnogorsko građevinarstvo moglo bi biti pred novim talasom projekata, pošto su kompanije tokom prvih šest mjeseci ove godine zaključile ugovore za radove na zgradama vrijedne 44,2 miliona eura.
To je gotovo dvostruko više nego u istom periodu prošle godine, kada je vrijednost novih ugovora iznosila 23,14 miliona eura, pokazuju podaci iz najnovijeg Mjesečnog statističkog pregleda Monstata, prenosi portal Investitor.
Rast od 91 odsto znatno je veći od povećanja vrijednosti radova koji su već izvedeni na crnogorskim gradilištima. To pokazuje da se najveći dio novog zamaha još ne vidi u završenoj gradnji, već u poslovima koji bi tek trebalo da budu realizovani.
Sedam od deset dodatnih eura donijeli ugovori za zgrade
Ukupna vrijednost novih građevinskih ugovora, uključujući zgrade i ostale građevine, u prvom polugodištu dostigla je 105,47 miliona eura.
Godinu ranije iznosila je 75,62 miliona eura, što znači da je ukupan rast bio 39,5 odsto.
Od povećanja ukupne vrijednosti ugovora za gotovo 29,85 miliona eura, čak 21,06 miliona odnosi se na zgrade. Drugim riječima, ugovori za zgrade donijeli su više od 70 odsto ukupnog ovogodišnjeg rasta novih građevinskih poslova.
Njihovo učešće u svim novim građevinskim ugovorima povećano je sa 30,6 odsto u prvom polugodištu prošle na 41,9 odsto ove godine.
Istovremeno je vrijednost novih ugovora na ostalim građevinama, u koje spadaju infrastrukturni i drugi objekti koji nijesu zgrade, porasla sa 52,48 miliona na 61,27 miliona eura, odnosno 16,7 odsto.
Snažan rast u oba kvartala
Najviše ugovora za zgrade zaključeno je u prvom kvartalu – u vrijednosti od 25,83 miliona eura. To je 95,3 odsto više nego u prva tri mjeseca prošle godine, kada su ugovoreni poslovi vrijedjeli 13,22 miliona eura.
U drugom kvartalu vrijednost novih ugovora iznosila je 18,37 miliona eura, naspram 9,92 miliona u istom periodu 2025. godine. Međugodišnji rast tako je i u drugom kvartalu ostao veoma visok i iznosio 85,3 odsto.
Ipak, između dva ovogodišnja kvartala zabilježeno je usporavanje. Vrijednost ugovora za zgrade bila je u drugom kvartalu oko 29 odsto manja nego u prvom, pa će podaci za nastavak godine pokazati da li je riječ samo o uobičajenim kvartalnim oscilacijama ili slabljenju početnog zamaha.
Kod ostalih građevina trend je bio drugačiji. Vrijednost novih ugovora u prvom kvartalu smanjena je osam odsto, dok je u drugom porasla gotovo 35 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Ugovori rastu sedam puta brže od izvedenih radova
Vrijednost radova stvarno izvedenih na crnogorskim gradilištima u prvom polugodištu iznosila je 340,35 miliona eura, 5,7 odsto više nego godinu ranije.
Broj efektivnih radnih sati na gradilištima povećan je znatno skromnije – sa 8,88 miliona na 9,05 miliona sati, odnosno 1,9 odsto.
Poređenje pokazuje da novi ugovori rastu gotovo sedam puta brže od vrijednosti izvedenih radova. To je važan signal jer ugovaranje poslova obično prethodi njihovoj realizaciji i može najaviti veću tražnju za radnicima, građevinskim materijalom, mehanizacijom i uslugama u narednim kvartalima.
Ipak, novi ugovor nije isto što i započeta ili završena gradnja. Brzina realizacije zavisiće od pribavljanja dozvola, finansiranja, pripreme lokacija, raspoloživosti radne snage i drugih uslova.
Oporavak nakon veoma slabe 2025. godine
Snažan ovogodišnji rast treba posmatrati i u kontekstu niske prošlogodišnje baze.
Vrijednost novih ugovora za zgrade tokom cijele 2025. iznosila je 71,18 miliona eura, čak 45,6 odsto manje nego 2024. godine, kada je dostigla 130,89 miliona. U 2023. ugovori za zgrade vrijedjeli su još više – 158,08 miliona eura.
Ovogodišnjih 44,2 miliona eura zato predstavlja snažan oporavak, ali još ne i povratak na nivo ugovaranja iz 2023. i 2024. godine.
Za samo šest mjeseci zaključeni su poslovi koji odgovaraju iznosu od 62 odsto ukupne vrijednosti ugovora za zgrade iz cijele prošle godine. Ukoliko se jača aktivnost nastavi, 2026. bi mogla donijeti prekid dvogodišnjeg pada ugovaranja u ovom segmentu.
Više projekata ne znači automatski i jeftinije stanove
Monstatova kategorija zgrada ne obuhvata samo stambene objekte, već i poslovne i druge vrste zgrada. Podaci takođe ne pokazuju gdje će se graditi, koliko je stanova planirano, kolika će biti njihova površina niti kada će objekti biti završeni.
Pročitajte još:
Zbog toga se rast vrijednosti ugovora ne može automatski prevesti u jednako povećanje ponude stanova.
Čak i ako veći broj projekata donese novu stambenu ponudu, uticaj na cijene zavisiće od cijene zemljišta, troškova gradnje i finansiranja, lokacije, strukture projekata i tražnje kupaca. Dosadašnje iskustvo pokazuje da intenzivna gradnja sama po sebi nije dovoljna da zaustavi rast cijena na najtraženijim lokacijama.
Podaci ipak predstavljaju jedan od jasnijih ranih signala da investitori i građevinske kompanije pripremaju veći obim posla. Da li će se najava pretvoriti u pravi građevinski talas, biće vidljivije kroz kretanje izvedenih radova, građevinskih dozvola i započetih stanova tokom narednih kvartala.
Istraživanjem su obuhvaćena građevinska preduzeća sa najmanje pet zaposlenih, uz statističku procjenu rezultata za ukupnu populaciju. Podaci za drugi kvartal su preliminarni.
Izvor: Monstat, Mjesečni statistički pregled br. 8/2026, strane 54–55.
