Euro je pao na gotovo najniži nivo u odnosu na američki dolar u posljednjih 17 mjeseci, jer raste zabrinutost investitora zbog stanja francuskih javnih finansija i potencijalnog prelijevanja pritiska na ostatak eurozone.
Jedinstvena evropska valuta pala je na oko 1,116 dolara početkom sedmice, što je najniži nivo od maja 2025. godine, a u četvrtak se i dalje kreće oko 1,12 dolara, izvještava N1, prenosi Poslovni.hr.
Euro je od početka godine izgubio oko pet posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar. Njegov pad je uzrokovan nizom faktora, od visokih cijena energije i jakog dolara do razlika u očekivanjima monetarne politike između SAD-a i eurozone, ali posljednjih dana Francuska je u centru pažnje.
Rast francuskih troškova zaduživanja već se počeo prelijevati na druge dijelove evropskog tržišta obveznica.
Francuski dug dostigao je 3,6 biliona eura
Francuski javni dug dostigao je 3.595,5 milijardi eura na kraju drugog kvartala, ili 119 posto BDP-a. Samo u drugom kvartalu povećan je za skoro 60 milijardi eura.
Obim rasta pokazuje poređenje s krajem 2017. godine, kada je dug iznosio oko 2.218 milijardi eura, odnosno 97 posto BDP-a u to vrijeme.
Nominalni javni dug se tako povećao za približno 1,38 biliona eura za manje od devet godina.
Problem nije samo iznos postojećeg duga, već i kontinuirani budžetski deficit. Francuska je 2025. godinu završila s deficitom od 5,1 posto BDP-a, nakon 5,8 posto u 2024. i 5,4 posto godinu prije.
Sadašnja vlada pokušava smanjiti deficit s približno 5,4 posto ove godine na pet posto BDP-a u 2027. godini, ali da bi to učinila mora progurati desetine milijardi eura ušteđevine kroz politički duboko podijeljen parlament.
Prinos na francuske obveznice približio se pet posto.
Nervoza je najjasnije vidljiva na tržištu državnog duga. Prinos na francuske desetogodišnje obveznice približio se 5 posto posljednjih dana, što je najviši nivo u gotovo četvrt vijeka. U srijedu je ponovo naglo porastao, krećući se oko 4,9 posto.
Istovremeno, investitori povećavaju svoju izloženost sigurnijim njemačkim obveznicama.
Razlika između prinosa na francuske i njemačke desetogodišnje obveznice prošle sedmice premašila je 150 baznih poena, ili 1,5 procentnih poena, što je najviše od evropske dužničke krize 2011-2012. Ta razlika predstavlja svojevrsnu cijenu za dodatni rizik koji tržište traži kako bi držalo francuski umjesto njemačkog državnog duga.
Francuska se sljedeće godine mora zadužiti rekordnih 340 milijardi eura
Problem dodatno pogoršava potreba zemlje za novim zaduživanjem. Francuska planira izdati rekordnih 340 milijardi eura srednjoročnog i dugoročnog duga 2027. godine. Dio novca potreban je za finansiranje novog deficita, a veliki dio za refinansiranje postojećih obveznica koje dospijevaju.
To znači da se dug koji je prethodno izdat po znatno nižim kamatnim stopama mora postepeno zamijeniti novim, skupljim dugom.
Evropska komisija je u proljeće procijenila da bi troškovi kamata francuske države mogli porasti sa 2,6 posto BDP-a ove godine na 2,8 posto u 2027. godini.
Zašto francuski problem opterećuje euro?
Francuska nije mala periferna ekonomija u eurozoni, već njena druga najveća ekonomija i jedno od najvećih tržišta državnih obveznica na svijetu. Stoga bi nagli pad povjerenja u francuski dug mogao imati posljedice daleko izvan Francuske.
Posljednjih dana porasli su i prinosi na italijanske, grčke i druge evropske državne obveznice, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg širenja tržišnog pritiska.
„Slabost eura ne treba posmatrati izolovano“, upozorio je Ricardo Amaro iz Oxford Economicsa, ocjenjujući da investitori ugrađuju povećani fiskalni rizik u cijene imovine.
Slabija evropska valuta dodatno povećava cijenu robe koja se na svjetskim tržištima uglavnom određuje u dolarima. To se posebno odnosi na naftu i neke druge energente i sirovine. Ako cijena nafte u dolarima ostane ista, a euro oslabi u odnosu na dolar, za isti barel potrebno je platiti više eura. To povećava rizik dodatnog pritiska na troškove energije, transporta i proizvodnje.
Da li bi ECB trebao intervenisati?
Novo pogoršanje ponovo je otvorilo pitanje mogućeg odgovora Evropske centralne banke.
Od 2022. godine ECB ima na raspolaganju instrument TPI, koji joj omogućava da kupuje obveznice od pojedinačnih članica ako neopravdani i neuredni poremećaji na tržištu počnu ugrožavati transmisiju monetarne politike kroz eurozonu. Međutim, zasad nema naznaka da se Frankfurt priprema za intervenciju za Francusku.
Pročitajte još:
Francuska je pod evropskom procedurom prekomjernog deficita, a tržište trenutno rast njenih prinosa vidi kao reakciju na stvarne fiskalne probleme, a ne kao neopravdani napad na tržište.
Reutersovi izvori i analitičari stoga procjenjuju da uslovi za aktiviranje TPI trenutno nisu ispunjeni. To ne znači da ECB ne bi reagovala u slučaju ozbiljnijeg prelijevanja problema na cijelu eurozonu, ali trenutni rast prinosa se još ne tretira kao takva kriza.
Nije 2012. godina, ali tržište šalje upozorenje
Poređenja s evropskom dužničkom krizom iz 2011. i 2012. godine za sada treba uzeti s oprezom.
Evrozona danas ima drugačije mehanizme zaštite, ECB ima instrumente koje tada nije imala, a nema ni znakova da je Francuska izgubila pristup tržištu kapitala.
Ipak, investitori očigledno zahtijevaju sve veću premiju za finansiranje zemlje.
Francuska se tako našla u nezgodnoj kombinaciji visokog duga, velikog budžetskog deficita, rastućih kamatnih stopa i potrebe za rekordnim novim zaduživanjem.
Dok tržište ne dobije uvjerljiviji signal da će se trend javnih finansija promijeniti, pritisak na francuske obveznice mogao bi ostati jedan od glavnih rizika i za euro.
